1. Oñgeni Omukuatate Charles Taze Russell nomapanga ae ankho velilongesa? Iya oityi tyatundililako?

PALAMBALE omanima 100 tunde etyi Omukuatate Charles Taze Russell nomapanga ae vahimbika okuliongiya opo velilongese Ondaka ya Huku. Ankho vahanda okunoñgonoka etyi Ombimbiliya ilongesa konthele ya Siovaa Huku, na Sesusi Kilisitu. Tupu ankho vahanda okunoñgonoka otyili konthele yo vokuankhia, notyilikutila tyeyovo. Ankho valinga ñga: Umwe ankho ulinga epulo. Pahe aveho avahimbika okuovola ekumbululo mo Mbimbiliya. Tyina vamavasi ekumbululo, avelihoneka. Siovaa wakuatesako ovanthu ovo ovakuatyili okuvasa otyili tyakolela tyitukuatesako alo hono.

2. Omokonda yatyi pamwe tunoñgonokela omapita eulo limwe lyo Mbimbiliya?

² Mahi ovakuatate ovo, liwa-liwa avaimbuka okuti tyalema vali okunoñgonoka omaulo Ombimbiliya tyipona okuvasa omakumbululo omapulo amwe. Omokonda yatyi tyipuiyila okunoñgonoka etyi omaulo Ombimbiliya ahangununa? Tete, omokonda tyapepuka vali okunoñgonoka omaulo tyina ekahi nokufuisuapo na tyina afuisuapo-ale. Otyipuka otyikuavo, omokonda opo tunoñgonoke nawa eulo limwe, tuna okutala atyiho Ombimbiliya ipopia konthele yeulo olio. Inkha katukuate eulo aliho, matulinoñgonoka omapita. Otyo tyaenda nonkhalelo tunoñgonoka eulo lya Joel! Pahe matulilongesa eulo olio opo tutale omokonda yatyi tuesukisila okupilulula onkhalelo tulinoñgonoka.

3-4. Oñgeni tunoñgonoka eulo lya Joel 2:7-9?

³ Tanga Joel 2:7-9. Joel waulile okuti motyilongo tyo Isilayeli ankho mamunyingila ovimphunia-mphunia ovinyingi-nyingi. Ankho vina omayo no nomphanda mbelifwa no  mbonkhulika. Iya ankho mavili atyiho tyili mo Isilayeli. (Joel 1:4, 6) Mokueenda kuomanima omanyingi, ankho tusoka okuti eulo olio lipopia onthue vaumbili va Siovaa. Ankho tusoka ngotyo mokonda onthue tukahi ngovimphunia-mphunia, natyike tyitutalameka okuivisa onondaka onongwa. Mahi oñgeni ovilinga viokuivisa ankho vihanya “otyilongo”? Ankho tusoka okuti “otyilongo,” ovanthu vahongolelwa nomalombe, mokonda vehulilwa tyina tuvepopila onondaka onongwa. *

⁴ Inkha tutala vala ku Joel 2:7-9, matyimoneka ngoti onkhalelo tunoñgonoka eulo olio yaviuka. Mahi pahe etyi tuelilongesa nawa ono velesikulu ononkhuavo mbeulo olio, tuamona okuti onkhalelo tulinoñgonoka pahetyino, kayaviukile. Omokonda yatyi? Tutale omahunga ekuana.

5-6. Epulo patyi tulipula tyina tutanga (a) Joel 2:20? (b) Joel 2:25?

⁵ Tete, tala vala etyi Siovaa apopia konthele yovimphunia-mphunia. Wati: “Una [ovimphunia-mphunia] watundilila kokulio kuekumbi, mandyimutaatela kokule no ove.” (Joel 2:20) Tutyii okuti onthue vaumbili va Siovaa tutavela otyitumino tya Sesusi tyokuivisa onondaka onongwa, nokulinga ovalongwa. Opo ngotyo, oñgeni Siovaa etutaatela vali kokule? (Eze. 33:7-9; Mat. 28:19, 20) Siovaa kataata ovaumbili vae ovakuatyili, utaata vala vana vevelinga onya.

⁶ Vali, soka ku etyi Siovaa apopia mu Joel 2:25. Wati: “Ame mandyikevekondolela omanima omapia avo aliwa novimphunia-mphunia ovinyingi-nyingi, novimphunia-mphunia viokuhena omavava, no viokulia atyiho, no viokuhanya. Mandyikafeta omafualali ange, natuma pokati kenyi.” Tala okuti Siovaa walaa okukondolela etyi ovimphunia-mphunia vianyona. Pahe inkha ovimphunia-mphunia ovaivisi Vouhamba, otyo tyilekesa okuti onondaka vaivisa mbunyona ovanthu. Mahi ngwe hatyoko tyihole okumonekapo. Ovanthu ovanyingi tyina vameivi onondaka onongwa Mbouhamba vapilulula ovituwa viavo, avakala nekevelelo liokukala nomuenyo uhapu. Naina onondaka tuivisa mbukuatesako unene ovanthu! — Eze. 33:8, 19.

7. Onondaka “konyima yotyo” mbuvasiwa mu Joel 2:28, 29, mbutukuatesako okunoñgonoka-tyi?

⁷ Tanga Joel 2:28, 29. Ehunga lya tatu, lielikuata nonkhalelo ovipuka vielilandula. Wamona onondaka mba Siovaa mbokuati, “konyima yotyo, mandyivenengulila ononkhono mbange?” Etyi Siovaa apopia onondaka ombo, ankho ukahi nokupopia tyina ovimphunia-mphunia viamalingi otyilinga evituma. Pahe soka: Inkha ovimphunia-mphunia ovaivisi Vouhamba, opo oñgeni Siovaa meveavela ononkhono mbae tyina vamamane okufuisapo ovilinga viokuivisa? Katyitavela mokonda inkha katukuatesuako nononkhono mba Huku, ñgeno katuetyivilile okutualako okuivisa mokueenda kuomanima omanyingi. Onthue katuyeke-ko okuivisa atee umwe tyina tuyelwe na tyina tuamailikwa novatumini. Atyiho otyo omokonda tukahi nokukuatesuako nononkhono mba Huku.

8. Ovalie ovimphunia-mphunia viapopiwa momukanda Eholololo 9:1-11? (Tala olutalatu lwo kondye.)

⁸ Tanga Eholololo 9:1-11. Pahe tutale ehunga lya kuana. Ankho tusoka okuti eulo lya Joel liovimphunia-mphunia lipopia ovilinga  viokuivisa mokonda lielikuata neulo ekuavo tupu lipopia ovimphunia-mphunia livasiwa momukanda Eholololo. Eulo olio, lipopia ovimphunia vina otyipala ngo tyomunthu, iya “komitwe viavio ankho kuna omakolowa ekahi ngatyina alingwa no olu.” (Ehol. 9:7) Viatumwa opo vimonese ononkhumbi onondyale mba Huku, ine “ovanthu vana vahapakelwe otyilimbo tya Huku monombamba mbavo.” Iya ankho mavamoneswa ononkhumbi “monohanyi ononthano.” Okuti ankho utyii-ale okuti ovimphunia-mphunia vikala vala onohanyi ononthano? (Ehol. 9:4, 5) Onondaka ombo ngoti mbupopia ovalembulwa. Mongeleka, vaivisa nomutima wakola okuti apa katutu ouye uno wovivi mauya okuhanyuako. Oñgeni ovanthu vakala tyina vameivi onondaka ombo? Vanumana, nokutila owoma.

9. Oñgeni ovimphunia-mphunia viapopiwa na Joel vielikalela no viokuapopiwa na Suau?

⁹ Meulo likahi mu Eholololo no mu Joel muna ovipuka vimwe vielifwa. Mahi ovinyingi viatyo vielikalela unene. Mongeleka: (1) Meulo lya Joel, ovimphunia-mphunia viatumwa okulia omapia.(Joel 1:4, 6, 7) Mahi memonekelo lya Suau, viapopilwa okuti: “Muhanyonei eholi liatalala kombanda yohi.” (Ehol. 9:4) (2) Meulo lya Joel, ovimphunia-mphunia vitundilila kokulio kuekumbi. (Joel 2:20) Mahi memonekelo lya Suau, vitundilila metoto. (Ehol. 9:2, 3)  (3) Meulo lya Joel, ovimphunia-mphunia vitaatwa. Mahi memonekelo lya Suau kaviataatelwe. Viyekwa vimanuhule ovilinga viavio iya natyike tyilekesa okuti Siovaa uviyele. — Tala okakasa kati: “ Omaulo Ovimphunia Ngoti Elifwa Mahi Elikalela.”

10. Popia ongeleka ilekesa okuti ovimphunia-mphunia viapopiwa na Joel no viokuapopiwa na Suau vielikalela.

¹⁰ Omaulo oo, elikalela unene. Mokonda yotyo, tuamona okuti muaina kaapopi otyipuka tyike. Okuti otyo tyilekesa okuti ovimphunia-mphunia viokuapopia na Joel vielikalela no viokuapopiwa na Suau momukanda Eholololo? Otyo yatyo! Mo Mbimbiliya, pamwe otyipuka tyimwe mo velesikulu imwe, tyipondola okuhangununa otyipuka otyikuavo mo velesikulu onkhuavo. Mongeleka, omukanda Eholololo 5:5 wiihana Sesusi okuti “Onkhulika yomuhoko wa Sundaa.” Iya 1 Petulu 5:8, wiihana Eliapu okuti ‘onkhulika ikoma.’ Okuti ono velesikulu ombo onombali mbupopia otyipuka tyike? Pahe tuelilongesa-le omahunga ekuana etulunda okutala nawa onkhalelo tunoñgonoka eulo lya Joel. Ngotyo, tuesukisa okunoñgonoka oityi eulo olio tyili-tyili lihangununa. Otyo matutale.

11. Oñgeni omukanda wa Joel 1:6 no 2:1, 8, 11 utukuatesako okunoñgonoka ovalie ovimphunia-mphunia?

¹¹ Tyina tutala nawa eulo lya Joel, tunoñgonoka okuti ankho likahi nokupopia ovilwa. (Joel 1:6; 2:1, 8, 11) Siovaa wapopile okuti ankho matumu “omafualali omanyingi” opo amonese ononkhumbi ova Isilayeli vokuhetavela. Omafualali oo, ova Mbambilonia. (Joel 2:25) Siovaa tupu weveihana okuti ovo “kokulio kuekumbi,” mokonda etyi vanyingila mo Isilayeli, vanyingililile kokulio kuekumbi. (Joel 2:20) Mahi omokonda yatyi Siovaa eveelekela novimphunia-mphunia? Omokonda ankho vaongana nawa ngovimphunia-mphunia. Joel 2:8, 9 yati: “Kese efualali kaliyapuka mondyila yalio. . . . Anyingila mepunda-umbo aehimbika okuhateka keulu lyo vimato. Alonda keulu lionondyuo, aakuate ponondyanena ngovimphulu.” Soka vala: Ova Isilayeli ankho vetupu oku mavakaholama mokonda mepunda-umbo mamuyula omafualali.

12. Oñgeni eulo lya Joel liafuisuapo?

¹² Otyo atyimoneka-po mo 607 P.K.E. Menima olio, ova Mbambilonia tupu vaihanwa okuti ova Kalandeu, vanyingilile mo Selusalei. Ombimbiliya yati: “Ohamba yova Kalandeu aiipaa ovakuendye aveho nomutunga. . . . Nii vala kakalele nokankhenda novakuendye, novahikuena vehei ovakuendye, novakulu, novavei. Huku wemuavela ovipuka aviho. Ayoko-po ondyuo ya Huku yotyotyili, ahanye-po ovimato vyo Selusalei. Ayoko-po ovimato aviho viokuapama, ahanye atyiho ankho tyina esilivilo.” (2 Crô. 36:17, 19) Ovanthu vokuamona etyi o Selusalei yakala avapopi okuti: “Mutupu vali natyike, nii omunthu nii otyinyama. O Selusalei yapakulwa pomaoko ova Kalandeu.” — Jer. 32:43.

13. Popia etyi tyihangununa Jeremias 16:16, 18?

¹³ Etyi palamba omanima 200, omuuli Selemiya apopi vali otyipuka otyikuavo ova Mbambilonia ankho mavalingi. Wapopia okuti ankho mavaovola mo Selusalei aveho vokulinga ovipuka ovivi, avevetuala koukonde. Siovaa wati: “‘Ndyikahi nokutuma ovafwi ovanyingi vombisi. Iya ovafwi ovo mavevefwi. Konyima mandyitumu ovakongo opo vekeveyeve monomphunda ambuho, no movipunda aviho, no pokati kononkhanda. . . . Ame mandyikevekondolela ovivi viavo, nononkhali mbavo.’” Onondaka ombo mbulekesa okuti ova Isilayeli ankho vetupu oku  vakahupila. Nii melunga nii mehoko. — Jer. 16:16, 18.

14. Onalupi eulo livasiwa mu Joel 2:28, 29 liafuisuapo?

¹⁴ Joel tupu wapopia ovipuka oviwa ankho mavimoneka. Wapopia okuti otyilongo ankho matyiimi vali ovinyango. (Joel 2:23-26) Konyima apopi vali okuti komutwe wandyila ovanthu va Huku mavapewa ovipuka ovinyingi vipameka ekolelo liavo. Siovaa wapopia momukanda wa Joel 2:28, 29 okuti: “Mandyikanengulila ononkhono mbange kovanthu aveho iya ovana vavo avakala ovauli. . . . Alo umwe mandyikembunengulila ovapika vange, tyilinge ovakuendye tyilinge ovahikuena.” Okuti ova Isilayeli vanengulilwe ononkhono mba Huku etyi vatunda koukonde ko Mbambilonia? Au. Otyo tyaendele vala mo Pendekoste yenima 33 P.K. Oñgeni tutyii?

15. Ngetyi tyipopia Ovilinga 2:16, 17, onondaka patyi Petulu apilulula etyi apopia eulo livasiwa mu Joel 2:28? Iya otyo tyihangununa-tyi?

¹⁵ Siovaa wakuatesileko apositolu Petulu okupopia okuti onondaka mbuvasiwa mu Joel 2:28, 29 mbafuisuapo mo Pendekoste. Monthiki oyo ko 9:00, akumoneka otyipuka tyihuvisa unene! Siovaa wanengulila ononkhono mbae ovalongwa va Sesusi iya aveho avahimbika okupopia “konthele yovilinga vihuvisa vya Huku.” (Ovil. 2:11; tanga Ovilinga 2:16, 17.) Okuti wamona okuti Petulu wapopia onondaka mba Joel mahi monkhalelo yelikalela kapii? Mongeleka, Joel wapopile onondaka mbati “konyima yotyo.” Mahi Petulu apopi okuti “kononthiki mbahulilila” Huku makanengulila ononkhono mbae “kovanthu aveho.” Petulu ankho ukahi nokupopia ononthiki mbahulila opo o Selusalei ihanyueko menima 70 P.K. Onondaka ombo  mbulekesa okuti pakalele omuvo opo eulo olio lya Joel lifuisuepo.

16. Oñgeni ononkhono mba Huku mbakuatesileko ovilinga viokuivisa potyita tyo tete, iya oñgeni mbutukuatesako hono?

¹⁶ Etyi Siovaa anengulila ononkhono mbae kovalongwa va Sesusi, avahimbika okuivisa, iya onondaka onongwa ambuliyandyana mouye auho. Menima 61, etyi apositolu Paulu ahonekela omukanda ewaneno liova Kolosu, apopi okuti onondaka onongwa ankho mbaiviswa “kononthele ambuho mbouye.” (Kolo. 1:23) Etyi Paulu apopia ‘ononthele ambuho mbouye’ ankho ukahi nokusoka kovilongo ankho viiwe novanthu vo pomuvo opo. Hono, ononkhono mba Huku mbukahi nokutukuatesako okuyandyanesa onondaka onongwa, “alo kuna kuaoyela ohi.” — Ovil. 13:47; tala okakasa kati “ Mandyivenengulila Ononkhono Mbange.”

17. Oñgeni onkhalelo tunoñgonoka eulo lya Joel lyo vimphunia-mphunia liapiluluka?

¹⁷ Oityi tyapiluluka? Pahe tuanoñgonoka nawa eulo lya Joel 2:7-9 lipopia ovimphunia-mphunia. Tuamona okuti eulo olio kalipopi ovilinga viokuivisa ngetyi ankho tusoka, mahi lipopia etyi omafualali Ombambilonia alinga mo Selusalei, menima 607P.K.E.

18. Oityi tyihapilulukile kovaumbili va Siovaa?

¹⁸ Oityi tyihapilulukile? Onthue vaumbili va Siovaa, tutualako okuivisa onondaka onongwa Mbouhamba mouye auho, iya tutyilinga mononkhalelo ononyingi. (Mat. 24:14) Ovatumini vapondola okutuilika, mahi nii katuyeke-ko. Atee umwe tukahi nokuivisa vali unene tyipona kohale, mokonda tutyii okuti Siovaa ukahi nokutukuatesako. Onthue tutualako nonthumbi yokuti Siovaa utukuatesako okunoñgonoka nawa omaulo Ombimbiliya. Tutyii okuti momuvo waviuka, ‘metuhongolela kotyili atyiho.’ — Suau 16:13.