Skip to content

Skip to table of contents

14 EKOBEE UE ENƆ

Be a Aa Dee Mmnyɔɔ!

Be a Aa Dee Mmnyɔɔ!

“Ziī edonyɔɔ e’aarakɛ̄ lu lo edoo na buɛ̄.”—JOEL 1:6.

YƆƆ 95 Lo Ɛɛdee Gaa Agɛrɛbah Mɔ

DASĪ TƐƐ̄NYƆƆ *

1. Wuga Russell le pya a bee ye le loo wee nɔnu doodoo wa, e e na anua a bee lee doo wo a?

BU NU a eeloo o’oo tup zua akii adumɛ, Wuga C. T. Russell le pya a ye le loo, lo a le nwīgbagbara eku pya nɔ Muɛ̄ Ue Bari bee bɔātɛ̄ egbaa zɔ̄ŋia. Ba bee gbī emuɛ̄ sɛh ba edabege nɔ taɛ nu Baibol tɔgɛ akiiloo Jɛhova Bari, Jizɔs Kraist, kɛ̄tɔɔ̄ pya e’ua, le nu akiiloo waara zɔɔ a’agara naa e. Wa sīdee enɔānu bee waɛbah. Ziī nɛɛ wee bip ebip, lɛɛ ba gbaa ɛp dɛ̄dɛɛ̄ dɔ kpa kaɛ a kɔ nu akiiloo lo ekobee ue. Bu kpɛdumɛ, ba ɛm pya nu ba bee gbītɛ̄ muɛ̄ a. Tɛ̄maloo yerebah Jɛhova, pya lo kaka Nɛɛ Kraist bee dap gbī pya kaka ue Baibol a le gaa i kuī loo mmɛge anii’ee muɛ̄.

2. Pio sɔ̄ e na a wee dap doo kɔ i dābeeloo mɔmanudɛɛ̄ Baibol bu elɔ sīdee a?

2 Mɛ pya nɔ Baibol ama bee sikɛ̄ muɛ̄ kɔ a aga edābeeloo mɔmanudɛɛ̄ Baibol ee dādābeeloo pya kaka ue Baibol a kuī. E na anua a? Ziī nu anua na kɔ a wee lu edābeeloo pya mɔmanudɛɛ̄ Baibol leere sɔ̄ a gaa dooa gbɔmɛɛ̄, ale sɔ̄ edooa gbɔmɛɛ̄ sah. Mɛ a ɛrɛ nage dɔɔ̄na nu anua. Lo edābeeloo ziī mɔmanudɛɛ̄ leere, a lee kɔ i kɛɛrɛbu dɛ̄dɛɛ̄ nu a ye kiiloo. Lo i sere ekɛɛrɛ nyɔɔ aba ziī gah loo lo mɔmanudɛɛ̄ sa ɛp pya lo dɔɔ̄na gah tɛrɛ, i gaa le dābeeloo bu elɔ sīdee. Sɔ̄ alu e’ɛp leere, bee kɔ nu a sira loo mɔmanudɛɛ̄ a le bu kpa Joel lo. Doo i naa ɛp nu akiiloo lo mɔmanudɛɛ̄ sa kɔnia nu anua a bɔloo kɔ i kwabaloo kɛ̄ alu edābeeloo lo mɔmanudɛɛ̄ doo.

3-4. Lɛɛ a gae lu anyaawo, i wee dābeeloo mɔmanudɛɛ̄ a le bu kpa Joel 2:7-9 doodoo wa?

3 Buū Joel 2:7-9. Joel bee kɔ gbo ngurube a wee gbee nu gaa le gbeesī buɛ̄ Izrɛl. Ba ɛrɛ daa a doodoo lo sasa-ekpo sa gaa le taa dɛ̄dɛɛ̄ nu a bee lu efoh buɛ̄ Izrɛl. (Joel 1:4, 6) Bu gbɛnɛ-edo zua lo, i wee dābeeloo mɔmanudɛɛ̄ ama kɔ a tɔɔ̄dɔ pya zooro Jɛhova ba gaa si tam zue ue sa a naa dap lu ekpaɛ̄ wa, doodoo gbo ngurube a gaa taa nu. I dābeeloo kɔ wa tam ɛrɛ pɔrɔ pah nyɔɔ “buɛ̄” a, ale pya nɛɛ alu ebaɛ bee tɛ̄mabah pya zaāsī yigabari. *

4 Bee kɔ alu ebaatɛ̄ leere lo i buū aba kpa Joel 2:7-9 lo. Kerewo, sɔ̄ alu ekɛɛrɛbu dɛ̄dɛɛ̄ nu akiiloo lo mɔmanudɛɛ̄, alu emuɛ̄ kɔ dɔɔ̄na edaābeeloo lu ebɛɛ̄. I naa ɛp nia nu anua a bɔloo doo wo.

NIA NU ANUA KWABALOO NU LU EBƐƐ̄

5-6. Amunu ebip na i dap bip sɔ̄ i kɛɛrɛbu nu a le bu kpa (a) Joel 2:20 a? (b) Joel 2:25 a?

5 Tuatua, yere nukuādɛɛ̄ loo yii Jɛhova yira kumaloo gbo ngurube a wee gbee nu: “M gaa le su pya gbo nɔ̄ dee mmnyɔɔ [gbo ngurube] i lɛɛ loo mmɛ kɛ̄ a binia.” (Joel 2:20) Lo a le gbo ngurube tɔɔ̄dɔ Pya Ekeebee Jɛhova ba gbaɛ̄tɔ̄loo lok Jizɔs lo ezue ue sa gbī pya enyɔɔnɛ ye dumɛ, e na anua Jɛhova yira yii lo ekpo wa ture kɛ̄ a binia a? (Ezek 33:7-9; Mat 28:19, 20) Alu kaka kɔ Jɛhova naale ekpo pya ye zooro ba yira agɛrɛ, mɛ a ɛrɛ elu ziī nu ale ziī nɛɛ a taɛ̄ŋɛ pya ye nɛɛ na a gaa le kpo ture a.

6 Lo eree baɛ nu anua, naa kɛɛrɛbu nu alu e’ɛm bu kpa Joel 2:25. Kɛ̄ ama Jɛhova kɔ: “M gaa le obara dɛ̄dɛɛ̄ dua i nɛ, lo ngurube a gbaa pɛɛ, miɔŋɔ ngurube, ngurube a wee gbee nu, le ngurube a wee kpɔ nu ebee taa lɛɛ, mdaa gbɛnɛ gbo nɔ̄, lo m bee i ture taɛ yɛɛ.” Yere nukuādɛɛ̄ loo kɔ Jɛhova kɔ a gaa “le obara” kpɛ loo pya nu gbo ngurube bee gbee. Lo pya lo gbo ngurube tɔɔ̄dɔ pya nɛɛ Bari a gaa zue yereue Buɛ̄-mɛnɛ, a kura kɔ wa yereue lu lo a gbee nu. Kerewo, lo yereue a kpɔā dum ama dap doo kɔ pya pɔrɔ a kiiya. (Ezek 33:8, 19) Naa ɛp dua leelee lo ama ekura wa nɛ a!

7. E na ue a kɔ “sɔ̄ a esaa” a le bu kpa Joel 2:28, 29 doo kɔ i dābeeloo a?

7 Buū Joel 2:28, 29. Naa kɛɛrɛbu lo eree taa nu anua, lo a le kɛ̄ alu enɔɔ̄ pya nu a le bu lo mɔmanudɛɛ̄ doo. O yerege nukuādɛɛ̄loo kɔ Jɛhova kɔ: “Sɔ̄ a esaa, M gaa le egara na edɔɔ̄,” lo a le sɔ̄ lo gbo ngurube esia wa tam sah ni? Lo pya lo gbo ngurube lu pya zue ue Buɛ̄-mɛnɛ Bari, e na anua Jɛhova e egara ye edɔɔ̄ wa nyɔɔ sɔ̄ ba eyira ekeebee sah ani? Kaka ue na bee, lo a naa bee le yerebah a aaloo ekpo kaɛ edɔɔ̄ Bari, ba naale ebee dap kiisī lo ezue ue bu gbɛnɛ-edo zua kaɛlɛɛ gbanasī le sɔ̄ alu ekpaɛ̄ wa esiatam.

Wuga J. F. Rutherford le pya dɔɔ̄na alu etɔ̄ nɔɔ̄ bee lo ba gaa bee su zaāsī bee su e’agaloo zuema biaɛ Bari akiiloo lo pɔrɔ sɔ̄ eku nyɔuwe ama (Ɛp 8 barakpaɛ̄)

8. Ba mɛɛ̄ na gbo ngurube a le bu kpa Mumuuna 9:1-11 tɔɔ̄dɔ a? (Ɛp foto a le nyɔɔ eko.)

8 Buū Mumuuna 9:1-11. Nyaawo, i naa kɛɛrɛbu lo eree nia nu anua. Sɔ̄ akii adumɛ, i wee kɔ gbo ngurube a gbee nu lo kpa Joel baatɛ̄ a, tɔɔ̄dɔ i tam zue ue nyɔnɛbee mɔmanudɛɛ̄ a ye bee a le bu kpa Mumuuna. Lo mɔmanudɛɛ̄ baatɛ̄ gbo ngurube lo ba ɛrɛ sī nɛɛ le nu a “doodoo pɛgɛrɛ eeba a bee gold” nyɔɔ wa ekobee. (Mum 9:7) Ba bee tɔg “pya nɛɛ [pya nɛɛ baa Bari] ba naa ɛrɛ nukuādɛɛ̄ lo Bari a wa le nyɔɔ gbɔɔsī” loo o’oo enɔɔ̄, lo alu yira buā enɔɔ̄ ngurube wee tɔɔ̄dum. (Mum 9:4, 5) Bu kaka lo ama baatɛ̄ pya zooro Jɛhova alu etɔ̄ nɔɔ̄ bee. Ba su e’agaloo kɔā biaɛ Bari akiiloo lo pɔrɔ nyɔuwe ama, e wo doo kɔ pya a yerekpotɛ̄ doonu nyɔuwe ama aa dap suelookɛ̄.

9. Amunu gbɛnɛ kee na a le yɛɛ lo gbo ngurube Joel bee muɛ̄, le lo alu ebaatɛ̄ tɛ̄mabah Jɔn a?

9 Alu kaka kɔ mɔmanudɛɛ̄ a le bu kpa Mumuuna le lo a le bu kpa Joel bee ziī. Kerewo, a ɛrɛ gbɛnɛ kee a wa le yɛɛ. Naa kɛɛrɛbu: Bu mɔmanudɛɛ̄ Joel, lo gbo ngurube gbee pya nu a bee lu efoh. (Joel 1:4, 6, 7) Bu mɔmanudɛɛ̄ Jɔn, lu ekɔ nɛ lo gbo ngurube kɔ “ba aa gbee ebie nyɔuwe.” (Mum 9:4) Lo gbo ngurube Joel bee muɛ̄ a, aa dee mmnyɔɔ. (Joel 2:20) E pya lo Jɔn bee muɛ̄ aabu abyss. (Mum 9:2, 3) Lo gbo ngurube Joel bee kɔ nu kumaloo a bee lu esu wa lɛɛ. Bu kpa Mumuuna, lo gbo ngurube naa lu esu wa lɛɛ mɛ alu elɛɛ wa baloo kɔ ba a sah wa tam. Lɔgɔ nu a tɔgɛ kɔ Jɛhova naa yere wa kpotɛ̄ naale.—Buū ekpo a kura “ Mɔmanudɛɛ̄ Akiiloo Gbo Ngurube—Ba Bee Ziī, Mɛ Ba Lu Keekee.”

10. Naa nɛ ziī edoba a aabu Kpa Kaɛ a tɔgɛ kɔ gbo ngurube alu ebaatɛ̄ tɛ̄mabah Joel a, le lo Jɔn dap tɔɔ̄dɔ keekee nu.

10 Gbɛnɛ kee a le yɛɛ baɛ mɔmanudɛɛ̄ ama doo kɔ i dābeeloo kɔ ba naa lu etɛɛ̄nɛ. Lege nu i gaa kɔ na bee, gbo ngurube Joel bee kɔ nu kumaloo a, le lo Jɔn kɔ nu kumaloo naa lu aba ɛɛ ni? Aiī. Bu Baibol, ziī edoba dap ɛrɛ keekee nu a kura sɔ̄ alu esu kɔā ue bu keekee kɛ̄tɔɔ̄. Bu edoba, bu kpa Mumuuna 5:5, lu esu Jizɔs kue “Sasa-ekpo a aa edo Juda,” sɔ̄ 1 Pita 5:8 baatɛ̄ Pɔrɔ Edɔɔ̄ doodoo “sasa-ekpo a gaa pɔm.” Aāloo nia pya nu i ekɔa ama le pya dɔɔ̄na edaābeeloo nu, lu ebɛɛ̄ kɔ i sikɛ̄ gbī dɔɔ̄na nu a baatɛ̄ nu akiiloo mɔmanudɛɛ̄ Joel. Dap lu esikɛ̄ ye baatɛ̄ doodoo wa?

E NA A KURA A?

11. E na Joel 1:6 le 2:1, 8, 11 doo kɔ i dābeeloo akiiloo pya nu lo gbo ngurube tɔɔ̄dɔ a?

11 Sɔ̄ alu e’ɛp mɔmanudɛɛ̄ Joel leere, i dābeeloo kɔ lo nɛɛ mɔmanudɛɛ̄ gaa bee kɔ nu akiiloo be a aabah pya gbo nɔ̄. (Joel 1:6; 2:1, 8, 11) Jɛhova bee kɔ a gaa le sue ye “gbɛnɛ gbo nɔ̄” (gbo nɔ̄ Babilɔn) kpɔā te loo pya Izrɛl a lɛɛbeekɛɛ̄. (Joel 2:25) Pya lo gbo nɔ̄ lu ekue wa gbo nɔ̄ dee “mmnyɔɔ” nyɔnɛbee pya Babilɔn gaa le bebe loo pya Izrɛl aā dee mmnyɔɔ. (Joel 2:20) Lu esu lo gbo nɔ̄ dooreloo gbo ngurube a le nyɔɔ etaā. Joel kɔ wa kumaloo kɔ: “Ziī ziī aba [lo nɛɛ nɔ̄] kiā nyɔɔ ye nwī dee. . . . Ba pɛgi nyɔɔ gbɛnɛ buɛ̄, ba teera nyɔɔ dɛ̄dɛɛ̄ ye ekpa daɛ̄; ba dɛɛ̄ kii nyɔɔ yii bu dɛ̄dɛɛ̄ tɔ, ba tɛ̄ma nu dɛ̄dɛɛ̄ nwī bū doodoo nɛɛ biu.” (Joel 2:8, 9) O dapge muɛ̄ nu a gaa lu ekɔ ni? Pya nɔ̄ le dɛ̄dɛɛ̄ kɛ̄. Lɔgɔ kɛ̄ egɔā naale. Lɔgɔ nɛɛ naa dap tɛɛ̄ yeebah gɛ̄ nɔ̄ pya Babilɔn!

12. Mɔmanudɛɛ̄ Joel akiiloo lo gbo ngurube bee dooa gbɔmɛɛ̄ doodoo wa?

12 Doodoo gbo ngurube, pya Babilɔn (ale pya Kaldia) bee bebe loo buɛ̄ Jɛrusalɛm bu zua 607 B.C.E. Baibol kɔ: “Mɛnɛ-buɛ̄ pya Kaldia a kii nyɔɔ wee doo wa, nɛɛ a bee su gɛ̄ nɔ̄ fɛā dɛ̄dɛɛ̄ pya wa miɔŋɔ-zuguru. . . , sa naa bee ɛrɛ toesaɛ̄ loo nwī-zuguru ale nwī emuā-a-sii-si-nɛɛ, nama nɛɛ ale nɛɛ a e’anna. A bee su dɛ̄dɛɛ̄ aba ye yere kɛ̄ bah. E ba bee su miā ɔma tɔ Bari, sa fee ekpa daɛ̄ Jerusalem tɛrɛ kɛ̄, sa su miā ɔma dɛ̄dɛɛ̄ ye gbɛnɛ tɔ mɛnɛ, sa bee gbee dɛ̄dɛɛ̄ ye nu siā tam a si gbɛnɛ du.” (2 Edoo 36:17, 19) Sɔ̄ pya Babilɔn bee bebe loo lo buɛ̄ sah, aba nu pya nɛɛ bee dap kɔ na bee: “A lu ekobu, lɔgɔ nɛɛdam ale nam naa ye le bu; lo a elu esu ye yere kɛ̄ bah pya Kaldia.”—Jer 32:43.

13. Naa baatɛ̄ nu Jeremia 16:16, 18 gaa kɔ.

13 Jɛhova bee su Jeremia kɔā dɔɔ̄na nu akiiloo lo ebea nɔ̄ sɔ̄ 200 zua etɛ̄na aā sɔ̄ Joel bee kɔ ye mɔmanudɛɛ̄ sah. A bee kɔ pya lo gbo nɔ̄ egbī pya Izrɛl a bee doo gbee lokwa a dap lu e’aa wa. “‘Ɛp m gaa le yere kue koma booboo pya fɛ bari, Jɛhova kɔ, e ba gaa le aa wa; e sɔ̄ a esaa m gaa le yere kue koma booboo pya tā kuɛ, e ba gaa le gbī wa aā bu gbɛnɛ kpokɛ̄ le dɛ̄dɛɛ̄ nwī kpokɛ̄, le aā bu dɛ̄dɛɛ̄ eba loo gbɛnɛ dɛm. . . E m gaa le obara kpɛ wa doo gbee le wa pɔrɔ.’” Lɔgɔ nu naale edap kpɔā pya Izrɛl a naa kiiya lɛɛ kɛ̄bah pya gbo nɔ̄ Babilɔn.—Jer 16:16, 18.

OBIA WU

14. Mɛ sɔ̄ na ue a le bu kpa Joel 2:28, 29 bee dooa gbɔ̄mɛɛ̄ a?

14 A lee kɔ Joel bee sikɛ̄ kɔ dɔɔ̄na le yereue. Gbɛnɛ-edo nuede esikɛ̄ le buɛ̄ a. (Joel 2:23-26) E sɔ̄ esaa li deesī, gbɛnɛ-edo nuede bu edɔɔ̄ ele kɛ̄. Jɛhova kɔ, “M gaa le egara na edɔɔ̄ nyɔɔ dɛ̄dɛɛ̄ namloo, pya bui miɔŋɔ-nɛɛdam le pya bui miɔŋɔ-nɛɛwa gaa le zue ue . . . [e] kunɛ nyɔɔ pya zooro-nɛɛdam le pya zooro-nɛɛwa, na m egara na edɔɔ̄ bu lo gbo dee a.”(Joel 2:28, 29) Naale aba sɔ̄ pya Izrɛl bee obia aa Babilɔn ina wa buɛ̄ na a bee lu e’egara edɔɔ̄ Bari wa nyɔɔ a. Taāwo, a bee su dɔ sɔ̄ pio o’oo tup zua etɛ̄na bie Pɛntikɔst 33 C.E. I tɛɛ̄ doodoo wa suā?

15. Dookɛ̄ Doonu pya Nɛɛ lɛɛratam 2:16. 17 kɔ doo, Pita kwabaloo ue a le bu kpa Joel 2:28 doodoo wa, e e na lo ama tɔgɛ a?

15 Tɛ̄maloo kaɛ edɔɔ̄ bee lu ezū nɛɛ lɛɛratam Pita kɔ a kɔ nu akiiloo nu a le bu kpa Joel 2:28, 29 kɔ ɛɛ na gbɛnɛ sira nu a bee sira dee Pɛntikɔst a. Dee bu ɛrɛnia eleke lɔɔrɛ, Bari bee egara ye kaɛ edɔɔ̄ sa bee doo kɔ pya a bee dɔ nyɔɔ a kɔ “gbɛnɛ booboo tam Bari.” (Doonu pya Nɛɛ lɛɛratam 2:11) Tɛ̄maloo kaɛ edɔɔ̄, Pita bee kɔ ue alu kina kee loo lo nɛɛ mɔmanudɛɛ̄ Joel bee kɔ. O yerege nukuādɛɛ̄ loo kwabaloo nu a bee doo ni? (Buū Doonu pya Nɛɛ lɛɛratam 2:16, 17.) Taā a bɔātɛ̄ lo dɔ tɛ̄maloo bee ue a kɔ “sɔ̄ esaa,” Pita bee kɔ: “E a ele bu pya lo kpɛdumɛ deelo a kura kɔ bu kpɛdumɛ dee loo eku sɔ̄ pya Juu, Bari gaa le egara ye kaɛ edɔɔ̄ nyɔɔ “dɛ̄dɛɛ̄ pya nɛɛ.” Lo ama doo kɔ i suā kɔ gbɛnɛ-edo sɔ̄ ebee tɛɛ̄ lɛɛ mɔmanudɛɛ̄ Joel gae dooa gbɔ̄mɛɛ̄.

16. Amunu pah na kaɛ edɔɔ̄ Bari bee ɛrɛ nyɔɔ tam zue ue bu tua sɔ̄ o’oo tup zua a, le bu ilii dee ama a?

16 A bee le sɔ̄ Bari e egara ye kaɛ edɔɔ̄ nyɔɔ pya Nɛɛ Kraist sah bu tua sɔ̄ o’oo tup zua a, na tam zue ue bee bɔātɛ̄ enyim yiiloo kaāna bu dɛ̄dɛɛ̄ nyɔuwe a. Sɔ̄ nɛɛ lɛɛratam Pɔɔl bee ɛm kpa ma pya Kɔlɔsi dee bu zua 61 C.E., a bee baatɛ̄ kɔ lo le yereue elua ezue nɛ “dɛ̄dɛɛ̄ nu a le kɛɛ̄ bunyɔɔ.” (Kɔl 1:23) Bu dee Pɔɔl, nu “dɛ̄dɛɛ̄ nu a le kɛɛ̄ bunyɔɔ” kura na nyɔuwe. Tɛ̄maloo ekpo kaɛ edɔɔ̄ Bari, tam zue ue enyima yiiloo bu ilii dee ama sa ina “kuma nyɔuwe.”—Doonu pya Nɛɛ lɛɛratam 13:47; Buū ekpo a kura “ M Gaa Le Egara Na Edɔɔ̄.”

E NA ENYAA A?

17. I edaābeeloo mɔmanudɛɛ̄ Joel akiiloo gbo ngurube enyaa doodoo wa?

17 E na enyaa a? Nyaawo, i edaābeeloo mɔmanudɛɛ̄ a le bu kpa Joel 2:7-9 leere. A sirapie leere kɔ, pya lo ue naa kiiloo kɛ̄ i gaa su mɛm zuema ue doo, mɛ a kiiloo gbo nɔ̄ pya Babilɔn a bee bebe loo Jerusalɛm bu zua 607 B.C.E. a.

18. E na a sii nyaa akiiloo pya nɛɛ Jɛhova a?

18 E na a sii nyaa a? Pya nɛɛ Jɛhova gaa kiisī lo esu ɛrɛgeba sīdee ba dap, zuema le yereue bie dɛ̄dɛɛ̄ kɛ̄. (Mat 24:14) Lɔgɔ kpākpaɛ̄ a aabah pya bɛbɛɛ naale edap i kpeg lɛɛloo esitam zue ue. E tɛ̄maloo leelee Jɛhova, i gaa piiga ee ɛrɛgeba dɔɔ̄na sɔ̄, sa su mɛm zuema le yereue Buɛ̄-mɛnɛ! I kiisī lo edɛɛa nyɔɔ Jɛhova kɔ a baɛ i loo bu i edaābeeloo mɔmanudɛɛ̄ Baibol, e i suā bu kaka kɔ taɛ sɔ̄ a bɔloo alɛ e ture i “yima bu dɛ̄dɛɛ̄ kaka.”—Jɔn 16:13.

YƆƆ 97 I Dum Dɛɛa Nyɔɔ Nɔ Muɛ̄ Ue Bari

^ bar. 5 Bu gbɛnɛ-edo zua lo, i wee yiga kɔ mɔmanudɛɛ̄ a le bu kpa Joel 1 le 2 ekobee gaa kɔ nu akiiloo tam zue ue bu ilii dee ama. Kerewo, a ɛrɛ nia nu anua i muɛ̄ kɔ a bɔloo kɔ alu ekwabaloo i edaābeeloo akiiloo mɔmanudɛɛ̄ Joel ama. E na alu lo nia nu anua a?

^ bar. 3 Bu edoba, ɛp ekobee ue a kɔ “Jehovah’s Wisdom Observed in Creation” a le bu Watchtower April 15, 2009, 14-16 barakpaɛ̄.