Skip to content

Skip to table of contents

LISAUN ESTUDU 14

Ataka neʼebé mai husi norte

Ataka neʼebé mai husi norte

“Nasaun ida tama ona ba haʼu-nia rai.”—JOEL 1:6.

KNANANUK 95 Lia-loos sai naroman liután

IHA LISAUN NEʼE *

1. Irmaun Russell no ninia maluk sira uza dalan saida atu estuda Bíblia? No tanbasá ida-neʼe mak dalan neʼebé diʼak?

TINAN barak liubá, irmaun Charles Taze Russell no ninia maluk sira forma grupu kiʼik ida neʼebé estuda Bíblia no sira komesa halibur hamutuk. Sira hakarak buka-hatene saida mak loloos Bíblia hanorin kona-ba Maromak Jeová, Jesus Kristu, ema mate nia kondisaun, no mós Jesus nia sakrifísiu. Sira-nia dalan atu estuda Bíblia mak simples. Ema ida husu pergunta, no tuirmai grupu neʼe buka-hatene eskritura hotu neʼebé liga ho pergunta neʼe. Ikusmai, sira hakerek informasaun neʼebé sira hetan. Ho Jeová nia ajuda, mane sira-neʼe hetan lia-loos importante barak husi Bíblia neʼebé ita hafolin toʼo ohin loron.

2. Tanbasá dala ruma ita komprende sala Bíblia nia profesia balu?

2 Maibé estudante Bíblia sira-neʼe mós rekoñese katak susar liu atu komprende Bíblia nia profesia duké komprende hanorin báziku sira husi Bíblia. Tanbasá? Razaun ida mak tanba baibain ita komprende didiʼak Bíblia nia profesia bainhira profesia neʼe sai loos daudaun ka sai loos ona. Maibé iha mós razaun seluk. Atu bele komprende didiʼak profesia ida, ita presiza haree kontestu husi profesia neʼe. Se ita tau fokus deʼit ba parte ida husi profesia no la haree ba kontestu, ita bele komprende sala. Karik neʼe mak buat neʼebé akontese ho profesia iha livru Joel. Mai ita hanoin fali kona-ba profesia neʼe no koʼalia kona-ba tanbasá ita presiza troka dalan neʼebé ita komprende ida-neʼe.

3-4. Ba tinan barak, oinsá mak ita komprende profesia iha Joel 2:7-9?

3 Lee Joel 2:7-9. Joel fó-hatene nanis kona-ba susar neʼebé mosu iha rai-Izraél tomak tanba gafañotu. Gafañotu sira-neʼe iha nehan no hasan-ruin hanesan leaun. No gafañotu kaan-teen sira-neʼe sei han buat hotu iha rai-Izraél. (Joel 1:4, 6) Ba tinan barak, ita komprende katak profesia neʼe refere ba Jeová nia povu neʼebé kontinua haklaken hanesan gafañotu lubun no ema labele hapara sira. Uluk ita hanoin katak serbisu haklaken neʼe hamosu rezultadu aat ba “rai”, ka ba ema neʼebé ulun-naʼin relijiaun sira mak kontrola. *

4 Karik neʼe mak esplikasaun lójiku se ita tau fokus deʼit ba Joel 2:7-9. Maibé, bainhira ita haree kontestu husi profesia neʼe, ita rekoñese katak presiza troka dalan neʼebé ita komprende ida-neʼe. Mai ita haree razaun haat.

RAZAUN HAAT TANBASÁ PRESIZA TROKA DALAN NEʼEBÉ ITA KOMPRENDE

5-6. Pergunta saida mak bele mosu bainhira ita haree fali (a) Joel 2:20? (b) Joel 2:25?

5 Primeiru, haree toʼok Jeová nia promesa kona-ba gafañotu lubun neʼebé lori susar: “Haʼu sei duni [gafañotu] sira neʼebé mai husi parte norte hodi dook husi imi.” (Joel 2:20) Se gafañotu mak reprezenta Testemuña ba Jeová neʼebé halo tuir Jesus nia mandamentu atu haklaken no hanorin ema sai dixípulu, entaun tanbasá Jeová promete atu duni sira? (Eze 33:7-9; Mt 28:19, 20) Klaru katak, Jeová la duni ninia atan sira neʼebé laran-metin ba nia, maibé nia duni buat ruma ka ema ruma neʼebé odi ninia povu.

6 Razaun segundu, haree toʼok buat neʼebé hakerek iha Joel 2:25. Jeová hatete: “Haʼu sei selu fali ba imi tuir tinan sira neʼebé gafañotu boot, gafañotu oan neʼebé la iha liras, gafañotu neʼebé kaan-teen, no gafañotu neʼebé hamlaha han ai-han iha imi-nia toʼos, sira mak haʼu-nia tropa boot neʼebé haʼu haruka ba imi-nia leet.” Jeová promete atu “selu fali” buat aat neʼebé mosu tanba gafañotu sira. Se gafañotu mak reprezenta haklaken-naʼin sira, neʼe fó ideia katak sira-nia mensajen hamosu susar, loos ka lae? Maibé tuir loloos mensajen neʼe bele salva moris no book ema aat atu arrepende an. (Eze 33:8, 19) Neʼe mak bensaun ba sira.

7. Iha Joel 2:28, 29, oinsá mak liafuan “depois neʼe” ajuda ita komprende profesia neʼe?

7 Lee Joel 2:28, 29. Razaun terseiru liga ho akontesimentu neʼebé mosu tuituir malu iha profesia neʼe. Ita nota katak Jeová hatete, “depois neʼe, haʼu sei fakar haʼu-nia espíritu”, neʼe katak depois gafañotu sira halo hotu ona sira-nia serbisu. Se gafañotu sira reprezenta haklaken-naʼin, tanbasá Jeová fakar ninia espíritu santu ba sira depois sira remata sira-nia serbisu haklaken? Tuir loloos, se Jeová nia espíritu santu la ajuda sira, sira labele kontinua haklaken ba tinan barak maski ema barak kontra no governu bandu serbisu haklaken.

Irmaun Joseph Franklin Rutherford no mós irmaun sira seluk neʼebé iha esperansa atu bá lalehan neʼebé tau matan ba organizasaun, sira ho aten-brani haklaken Maromak nia mensajen tesi-lia nian kontra sistema aat neʼe (Haree parágrafu 8)

8. Gafañotu lubun iha Apokalipse 9:1-11 reprezenta sé? (Haree foto iha livru oin.)

8 Lee Apokalipse 9:1-11. Mai ita koʼalia kona-ba razaun haat. Uluk ita fiar katak susar neʼebé gafañotu sira hamosu liga ho serbisu haklaken tanba profesia neʼe atu hanesan ho profesia iha livru Apokalipse. Profesia neʼe temi gafañotu lubun neʼebé iha oin hanesan ema no “iha sira-nia ulun iha buat neʼebé haree hanesan koroa osan-mean”. (Apok 9:7) Durante fulan lima, sira fó-terus “ba ema sira [Maromak nia inimigu] neʼebé la iha Maromak nia sinál iha sira-nia reen-toos”, no baibain gafañotu moris ba fulan lima deʼit. (Apok 9:4, 5) Klaru katak profesia neʼe refere duni ba Jeová nia atan sira neʼebé atu bá lalehan. Ho aten-brani sira haklaken Maromak nia mensajen tesi-lia nian hasoru sistema aat neʼe no rezultadu mak ema sira neʼebé apoia mundu neʼe sente la kontente.

9. Saida mak diferensa boot entre gafañotu neʼebé Joel haree no João haree?

9 Tuir loloos, iha duni buat neʼebé hanesan entre profesia iha Apokalipse no Joel. Maibé, iha mós diferensa boot. Hanoin toʼok: Iha Joel nia profesia, gafañotu estraga ai-horis sira. (Joel 1:4, 6, 7) Maibé iha João nia vizaun, gafañotu sira “la halo aat ba ai-horis sira iha rai”. (Apok 9:4) Gafañotu neʼebé Joel haree mai husi parte norte. (Joel 2:20) Maibé gafañotu neʼebé João haree mai husi rai-kuak neʼebé kleʼan. (Apok 9:2, 3) Iha livru Joel, Jeová duni sai tiha gafañotu sira. Maibé iha Apokalipse, Jeová la duni sai gafañotu sira no husik deʼit toʼo kumpre sira-nia serbisu. Bíblia la hatudu katak Jeová la kontente ho sira.—Haree kaixa “ Profesia kona-ba gafañotu—Buat neʼebé la hanesan”.

10. Fó toʼok ezemplu ida husi Bíblia neʼebé hatudu katak dala ruma buat ida bele iha signifikadu oioin tuir kontestu.

10 Diferensa boot entre profesia rua neʼe ajuda ita komprende katak profesia sira-neʼe la liga malu. Entaun, neʼe katak gafañotu iha Joel nia profesia la hanesan duni ho gafañotu iha livru Apokalipse. Iha Bíblia, dala ruma buat ida bele iha signifikadu oioin tuir kontestu. Porezemplu, Apokalipse 5:5 bolu Jesus nuʼudar “Leaun husi suku Judá”, maibé 1 Pedro 5:8 hatete katak Diabu mak “leaun ida neʼebé hasai lian makaʼas”. Pontu haat neʼebé ita koʼalia ona hatudu katak ita presiza buka dalan seluk atu esplika profesia iha Joel. Se nuneʼe, profesia iha Joel signifika saida?

PROFESIA NEʼE SIGNIFIKA SAIDA?

11. Oinsá Joel 1:6 no 2:1, 8, 11 ajuda ita komprende gafañotu sira mak sé?

11 Bainhira ita analiza versíkulu seluk iha Joel nia profesia, ita komprende katak profeta neʼe fó-hatene nanis kona-ba ataka husi tropa sira. (Joel 1:6; 2:1, 8, 11) Jeová hatete katak nia sei uza ninia “tropa boot”, katak tropa Babilónia, atu fó kastigu ba ema Izraél neʼebé la laran-metin. (Joel 2:25) Tropa neʼe “mai husi parte norte” tanba Babilónia sei ataka Izraél husi norte. (Joel 2:20) Tropa neʼe hanesan gafañotu lubun neʼebé organiza ho didiʼak. Joel koʼalia kona-ba tropa sira-neʼe, hodi hatete: ‘Tropa ida-idak laʼo ba oin tuir sira-nia dalan. Sira tama lalais ba sidade laran, sira halai iha moru leten. Sira saʼe ba uma-leten, no tama uma liuhusi janela hanesan naʼok-teen.’ (Joel 2:8, 9) Imajina toʼok: Tropa iha fatin hotu. La iha fatin atu subar. Ema ida mós labele halai sees husi tropa Babilónia.

12. Joel nia profesia kona-ba gafañotu sai loos iha dalan oinsá?

12 Iha tinan 607 AEC, ema Babilónia ka ema Kaldeia ataka sidade Jeruzalein hanesan gafañotu. Bíblia hatete: “Ema Kaldeia nia liurai . . . kontra sira, no oho sira-nia mane joven ho surik . . . Liurai neʼe la hanoin sira-nia mane joven, feto virjen, ferik-katuas sira, ka ema neʼebé moras. Maromak entrega buat hotu ba liurai Kaldeia nia liman. Nia sunu Maromak loos nia uma, harahun Jeruzalein nia moru, sunu uma aas hotu neʼebé seguru, no harahun buat folin-boot hotu.” (2 Krón 36:17, 19) Bainhira ema Babilónia ataka ona no estraga rai neʼe, ema neʼebé haree hatete: “Rai neʼe fuik no aat, la iha ema no animál ida mak hela. Rai neʼe sai ona ema Kaldeia sira-nian.”—Jer 32:43.

13. Esplika toʼok Jeremias 16:16, 18 signifika saida.

13 Tinan 200 liutiha husi tempu neʼebé Joel fó sai profesia, Jeová uza Jeremias atu fó-hatene nanis buat seluk tan kona-ba ataka neʼe. Jeová hatete katak ema neʼebé mai ataka Izraél sei buka tuir ema Izraél hotu neʼebé halo hahalok aat no sei kaer sira. “Jeová dehan: ‘Haʼu sei haruka peskadór barak atu kail sira hanesan kail ikan. Tuirmai haʼu sei haruka kasadór barak atu kasa sira iha foho no foho-oan hotu no iha fatuk boot nia kuak sira. . . . Haʼu sei selu fali sira tuir buat hotu neʼebé sira merese simu tanba sira-nia sala.’” Bainhira ema Babilónia mai atu ataka, tasi no ai-laran mós labele subar ema Izraél neʼebé halo hahalok aat.—Jer 16:16, 18.

RAI SAI BURAS FALI

14. Horibainhira mak profesia iha Joel 2:28, 29 sai loos?

14 Joel mós fó sai notísias diʼak katak rai neʼe sei sai buras fali. (Joel 2:23-26) No tuirmai mós koñesimentu neʼebé loos sei sai barak. Jeová hatete: “Haʼu sei fakar haʼu-nia espíritu ba ema oioin, imi-nia oan-mane no oan-feto sira sei fó sai profesia . . . Iha tempu neʼebá haʼu mós sei fakar haʼu-nia espíritu ba haʼu-nia atan-mane no atan-feto sira.” (Joel 2:28, 29) Neʼe la akontese kedas bainhira ema Izraél fila fali ba sira-nia rai. Maibé maizumenus tinan 600 liutiha mak foin akontese, iha loron Pentekostes tinan 33 EC. Oinsá ita hatene?

15. Tuir Apóstolu 2:16, 17, Pedro nia liafuan ida-neʼebé mak la hanesan ho liafuan iha Joel 2:28? No neʼe hatudu saida?

15 Maromak dirije apóstolu Pedro atu aplika profesia iha Joel 2:28, 29 ba akontesimentu ida iha loron Pentekostes. Maizumenus iha tuku sia dadeer, Maromak fakar sai ninia espíritu santu ba ema oioin, no ema sira-neʼe komesa koʼalia kona-ba “buat furak oioin neʼebé Maromak halo”. (Após 2:11) Pedro uza liafuan neʼebé la hanesan uitoan bainhira temi fali Joel nia profesia. Ita nota liafuan saida mak la hanesan? (Lee Apóstolu 2:16, 17.) Pedro la uza liafuan “depois neʼe” atu hahú profesia neʼe, maibé Pedro hatete, “iha loron ikus sira”, neʼe katak loron ikus antes Jeruzalein lakon iha tinan 70 EC. Iha tempu neʼe mak Maromak fakar sai ninia espíritu santu ba “ema oioin”. Neʼe hatudu katak tempu barak liutiha mak Joel nia profesia sai loos.

16. Oinsá mak espíritu santu ajuda serbisu haklaken iha apóstolu sira-nia tempu? Oinsá ho ohin loron?

16 Bainhira Maromak fakar sai tiha ninia espíritu santu ba ema Kristaun iha apóstolu sira-nia tempu, sira komesa haklaken iha fatin barak. Kuandu apóstolu Paulo hakerek ninia karta ba ema Koloso maizumenus iha tinan 61 EC, nia hatete katak liafuan diʼak neʼe haklaken ona “ba kriasaun hotu iha lalehan nia okos”. (Kol 1:23) Paulo uza liafuan “kriasaun hotu” atu refere ba mundu iha ninia tempu. Jeová nia espíritu santu neʼebé forsa boot ajuda serbisu haklaken atu kontinua halaʼo toʼo ohin loron, neʼe katak “toʼo rai hotu iha mundu tomak”.—Após 13:47; haree kaixa “ Haʼu sei fakar sai haʼu-nia espíritu”.

SAIDA MAK TROKA?

17. Saida mak troka ho dalan neʼebé ita komprende Joel nia profesia?

17 Saida mak troka? Agora ita komprende diʼak liu kona-ba profesia iha Joel 2:7-9. Klaru katak versíkulu sira-neʼe la refere ba ita-nia serbisu haklaken, maibé refere ba buat neʼebé tropa Babilónia halo bainhira ataka Jeruzalein iha tinan 607 AEC.

18. Saida mak la troka kona-ba Jeová nia povu?

18 Saida mak la troka? Jeová nia povu kontinua uza dalan oioin atu haklaken liafuan diʼak iha fatin hotu. (Mt 24:14) Maski governu bandu, maibé neʼe la hanetik ita atu halo ita-nia serbisu haklaken. Ho Jeová nia ajuda, ninia povu sai badinas liután no aten-brani atu haklaken liafuan diʼak kona-ba Maromak nia Ukun. Ho haraik an ita kontinua buka matadalan husi Jeová atu komprende Bíblia nia profesia, no ita iha konfiansa katak Jeová sei ajuda ita atu komprende “lia-loos hotu” iha tempu neʼebé loos.—João 16:13.

KNANANUK 97 Ita presiza Maromak nia Liafuan

^ par. 5 Ba tinan barak, ita fiar katak profesia iha Joel kapítulu 1 no 2 refere ba ita-nia serbisu haklaken iha tempu modernu. Maibé, iha razaun haat tanbasá ita presiza troka dalan neʼebé ita komprende profesia neʼe. Saida mak razaun sira-neʼe?

^ par. 3 Porezemplu, haree lisaun Hikmat Yehuwa Nyata dari Karya Ciptaaniha Menara Pengawal 15 Abríl 2009, parágrafu 14-16.