Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 14

Kutahirirwa Kuruga omu Matemba!

Kutahirirwa Kuruga omu Matemba!

“Ihanga liramagiire ensi yange.”​—YOWERI 1:6.

EKIZINA 95 Ekyererezi Nikyeyongera

EBITURAYEGA *

1. Ow’oruganda Russell n’abagenzi be bakozesaaga mulingo ki kuseruliriiza, kandi habwaki omulingo ogu gwali murungi?

EMYAKA erukuhingura omu kikumi enyuma, Ow’oruganda Charles Taze Russell hamu n’abanywani be, abeegi ba Baibuli abake, bakatandika kusorrokana hamu. Bakaba nibagonza kumanya obubaraba nibasobora kwetegereza Baibuli mali eky’eyegesa hali Yahwe Ruhanga, Yesu Kristo, enyikara y’abafu, hamu n’ekicunguro. Omulingo basomamuga gwali gwanguhire. Omuntu yakaguzaaga ekikaguzo, kandi buli omu ayekebiija buli kyahandiikirwe ekirukukwata ha isomo eri. Ha kumalirra, bahandiikaga ebintu ebi baabaga bazoire. Yahwe akakonyera Abakristaayo abo kuzoora enyegesa nyingi enkuru kuruga omu Baibuli kandi enyegesa ezi nizitugasira kasumi kanu.

2. Obwire obumu kiki ekisobora kutuletera kwetegereza kubi obunabbi obuli omu Baibuli?

2 Omu kasumi kake, abeegi ba Baibuli bakakyetegereza ngu kigumire kwetegereza obunabbi bwa Baibuli kukira kumanya enyegesa za Baibuli ezirukubandirizibwaho. Habwaki eki kiri kiti? Ensonga ey’okubanza eri ngu, obunabbi bwa Baibuli bukira kwetegerezebwa kurungi obu buba nibuhikirra rundi bumazire kuhikirra. Eyakabiri, kwetegereza obunabbi omu mulingo oguhikire nikyetaagisa kwekebiija enkarra zoona ezirukubazaaho obunabbi obu. Kakuba tuteeka omutima ha nkarra ezimu zonka, obunabbi obu nitusobora kubwetegereza kubi. Nikizooka ngu kinu nikyo ky’abaireho obukirukuhika ha bunabbi obuli omu kitabu kya Yoweri. Leka twongere turabemu obunabbi obu kandi tubazeeho ensonga habwaki nikyetaagisa kuhindura omulingo tubaire nitubwetegereza.

3-4. Twikaire nitwetegereza tuta obunabbi obuli omu Yoweri 2:7-9?

3 Soma Yoweri 2:7-9. Yoweri akaranga ngu enzige nyingi zaali nizigenda kuhwerekereza ihanga lya Isaleri. Ebihuka binu ebiine ensaya n’amaino nka g’entale byali nibigenda kuhwerekereza buli kimera kyona ekiri omu ihanga lya Isaleri! (Yo. 1:4, 6) Kumara emyaka nyingi, twikaire nitumanya ngu obunabbi bunu bwali niburanga kutebeza kw’abantu ba Yahwe abarukusisana nk’enzige ezitaikiriza kintu kyona kuziremesa. Twali tumanyire ngu omulimo gunu nigwija kuba gw’akabi hali “ensi,” rundi hali abantu abarukwebemberwa abebembezi b’amadiini. *

4 Kakuba tuteeka omutima ha nkarra eziri omu Yoweri 2:7-9 zonka nitusobora kutekereza ngu enyetegereza yaitu ehikire. Baitu kakuba twekebiija obunabbi bunu bwona, nitukyetegereza ngu nikyetaagisa kuhinduramu omulingo tubaire nitubusoborramu. Leka turole ensonga ina habwaki nikyetaagisa.

ENSONGA INA EZITULETIIRE KUKORA EMPINDUKA

5-6. Kikaguzo ki ekiturukwekaguza obuturukusoma (a) Yoweri 2:20? (b) Yoweri 2:25?

5 Ensonga ey’okubanza, wetegereze Yahwe ekiyaraganiize ekirukukwata ha nzige ezi: “Ndibaihiraho kimu ihe [rundi enzige] eryobukizi bwemoso.” (Yo. 2:20) Enzige zinu obuziraaba nizikikirra Abakaiso ba Yahwe abarukworobera ekiragiro kya Yesu eky’okugenda kutebeza bakafoora abantu abegeswa, habwaki Yahwe n’araganiza kuzihaho? (Ez. 33:7-9; Mat. 28:19, 20) Busaho kugurukyagurukya, Yahwe tasobora kwihaho rundi kubinga abaheereza be abesigwa baitu aihaho ekintu rundi omuntu arukutwaza kubi abantu be.

6 Ensonga eyakabiri, tekerezaaho ebiri omu Yoweri 2:25. Yahwe nagamba ati: “[Ndibagarurra] emyaka enzige eyizaliire, na kadoima, norukunguru, na bucenkede, ihe ryange erikoto erinatumire namberemuli.” Wetegereze nk’oku Yahwe akaraganiza ngu akaba nagenda ‘kubagarurrra’ ebintu enzige zasiisire. Enzige zinu obuziraaba nizimanyisa abatebezi b’Obukama, kinu nikimanyisa ngu obutumwa obubarukutebeza bw’akabi. Baitu kandi obutumwa batebeza nibusobora kuletera abantu ababi kwegarukamu. (Ez. 33:8, 19) Eki nikimanyisa ngu tibuli bwakabi!

7. Ebigambo “kirihika hanyuma” ebiri omu Yoweri 2:28, 29 nibitukonyera kwetegereza ki?

7 Soma Yoweri 2:28, 29. Ensonga eyakasatu n’esigikirra ha mulingo ebintu ebiri omu bunabbi bunu birukuhonderangana. Okyetegeriize ngu Yahwe nagamba ati: “Kirihika hanyuma, ndisesa omwoyo gwange.” Kinu nikiija kubaho hanyuma y’enzige kukora omulimo gwazo. Enzige obuziraaba nizikikirra abatebezi ab’enjiri ey’Obukama bwa Ruhanga, habwaki Yahwe abasesaho omwoyo gwe ogurukwera hanyuma y’okumalirra omulimo ogw’okutebeza? Amananu gali ngu kakuba baali bataine omwoyo gwa Ruhanga ogurukwera tibakusoboire kugumizaamu n’omulimo ogw’okutebeza amakuru amarungi kumara emyaka nyingi nibaraba omu kuhiganizibwa.

Ow’oruganda J. F. Rutherford n’abaheereza ba Yahwe abandi abaseserweho amagita abamanzi bakebembera omu kurangirra obutumwa oburukwoleka nk’oku Obukama bwa Ruhanga nibwija kuhwerekereza ensi enu embi (Rora akacweka 8)

8. Enzige ezirukubazibwaho omu Okusuku’rwa 9:1-11 nizikikirra baha? (Rora ekisisani ekiri ha kyesweko.)

8 Soma Okusuku’rwa 9:1-11. Hati katurole ensonga eyakana. Kara twatekerezaaga ngu enzige ezirukubazibwaho omu bunabbi bwa Yoweri ziine akakwate n’omulimo gwaitu ogw’okutebeza habwokuba twatekerezaaga ngu nizo zimu n’ezirukubazibwaho omu bunabbi obuli omu kitabu eky’Okusuku’rwa. Obunabbi obw’omu Okusuku’rwa nibubazaaho omuzinga ogw’enzige ezinyakwine obuso nk’obw’abantu hamu n’ekondo ezirukusisana n’ezaabu ha mitwe yazo. (Kus. 9:7) Enzige zinu zibonabonesa “abantu abo [abanyanzigwa ba Ruhanga] bonka abatanyina akokurorraho ka Ruhanga ha buso bwabu” kumara emyezi etaano, obwire enzige esobora kumara eri nyomeezi. (Kus. 9:4, 5) Nikizooka ngu okusoborra kunu nikukwataho abaheereza ba Yahwe abaseserweho amagita. Bekamba kutebeza obutumwa obw’okucwera omusango ensi enu embi, kandi kinu kituntuza abasagiki baayo.

9. Mbaganiza ki ez’amaani eziri hagati y’enzige Yoweri yarozere n’eza Yohana yarozere?

9 Amananu gali, haroho ebintu ebimu ebirukusisana omu bunabbi obw’omu Okusuku’rwa n’obwa Yoweri. Baitu, burumu ebintu ebirukwahukanira kimu. Tekerezaaho binu: Omu bunabbi bwa Yoweri enzige zikahwerekereza ebimera. (Yo. 1:4, 6, 7) Baitu omu kwolekwa kwa Yohana, enzige zigambirwa “okutakora kubi obunyansi obwitaka.” (Kus. 9:4) Enzige Yoweri y’aboine zikaba niziruga omu bukiizi bw’emoso rundi omu matemba. (Yo. 2:20) Baitu Yohana eziyaboine zikaba niziruga omu kiina ekitaine bugarukiro. (Kus. 9:2, 3) Enzige Yoweri yabalizeeho zikabingwa. Omu Okusuku’rwa, enzige zitabingwe baitu zikaikirizibwa kumalirra omulimo gwazo. Kandi busaho kintu kyona ekirukwoleka ngu Yahwe akaba azibihiriirwe.​—Rora akasanduuko “ Obunabbi Oburukukwataho Enzige—​Emiringo Enkuru Burukwahukana.”

10. Bazaaho ekyokurorraho kuruga omu Baibuli ekirukwoleka ngu nikisoboka enzige Yoweri na Yohana babalizeeho kumanyisa ebintu ebirukwahukana.

10 Embaganiza ez’amaani eziri hagati y’obunabbi bunu nizituletera kukyetegereza ngu nibwahukana. Hati tugambe ngu enzige ezirukubazibwaho omu kitabu kya Yoweri nizahukana nezo ezirukubazibwaho omu Okusuku’rwa? Ego. Omu Baibuli, ekintu kimu nikisobora kukozesebwa kukikirra ebintu ebirukwahukana kusigikirra ha mulingo kikozesiibwemu. Ekyokurorraho, omu Okusuku’rwa 5:5, Yesu nayetwa “entale eyomu ruganda rwa Yuda,” kandi kunu omu 1 Petero 5:8, Sitaani nuwe arukubazibwaho “nkentale erukububura.” Nk’oku ensonga ina ezitubalizeeho nizoleka ngu omulingo tubaire nitwetegerezaamu obunabbi bwa Yoweri tiguhikire, kinu nikimanyisa ngu twine kubusoborra omu mulingo gundi. Omulingo ogu niguha?

OBUNABBI BUNU NIBUMANYISA KI?

11. Enkarra eza Yoweri 1:6 na 2:1, 8, 11 nizitukonyera zita kwetegereza bantu ki enzige zirukukikirra?

11 Kakuba twekebiija enkarra ezindi eziri omu bunabbi bwa Yoweri nitukyetegereza ngu akaba n’abazaaho kutahirirwa ihe ery’abantu. (Yo. 1:6; 2:1, 8, 11) Yahwe akagamba ngu akaba nagenda kukozesa ‘ihe erye erikooto’ (Abaserukale Abababuroni) kufubira Abaisaleri abajeemu. (Yo. 2:25) Ihe rinu kihikire kulyeta “eryobukizi bwemoso” habwokuba Abababuroni bakarumba Isaleri nibaletwa omu matemba. (Yo. 2:20) Ihe rinu nirirengesanizibwa n’omuzinga ogw’enzige. Kandi nabbi Yoweri akazibazaaho ati: “Kunu busaho [omuserukale] acumiriza mutahiwe. . . . Nibaguruka ha rubuga; nibairukira ha muhuruzi; nibatemba omu nju; nibataha omu bihengezi nkomusuma.” (Yo. 2:8, 9) Teramu akasisani. Abaserukale bali buli hamu hoona kandi busaho nambere osobora kwesereka. Busaho n’omu asobora kwesereka ihe ly’Abababuroni!

12. Obunabbi bwa Yoweri oburukukwata ha nzige bukahikirra buta?

12 Omu mwaka gwa 607 B.C.E, Abababuroni (rundi, Abakalidaaya) bakatahirra orubuga rwa Yerusalemu nk’enzige. Baibuli eyoleka ngu: “Omukama Wabakalidaya, ayaisire abasigazi babu na busitama . . . , atakwatirwe embabazi omusigazi nobwakuba omuisiki, nobwakuba omugurusi, nobwakuba ahwisire: akahayo bona omu mukonogwe. Kandi bayokya enju ya Ruhanga, basesa muhuruzi ya Yerusalemu, bayokya amaju gamu gona nomurro, nibahwerekereza ebintu byona ebirungi ebyamu.” (2 Byom. 36:17, 19) Hanyuma y’Abababuroni kutahirra n’okuhwerekereza Yerusalemu, abantu bakagamba ngu: “Kifuruka, tiharumu bantu nobubyakuba ebisoro: ehairweyo omu mukono Gwabakalidaya.”​—Yer. 32:43.

13. Soborra amakuru ga Yeremiya 16:16, 18.

13 Obu hali harabireho emyaka 200 hanyuma y’obunabbi bwa Yoweri, Yahwe akakozesa Yeremiya kuranga ekintu ekindi ha kutahirra kunu. Akagamba ngu ihe ly’Abababuroni likaba nirigenda kuserra Abaisaleri ababi boona kandi babakwate. “Dora, [ninyeta] abasohi baingi, agambire Mukama, balibasoha: hanyuma [ndyeta] abahigi baingi, balibahiga ha rusozi rwona, na ha kasozi kona, nomu buingira bwamabale.” Ekirukumanyisa ngu Abaisaleri abayangire kwegarukamu bakaba batarukugenda kukira okwitwa Abababuroni n’obu bakweserekere omu nyanja rundi omu bibira.​—Yer. 16:16, 18.

KUGARRAHO BUHYAKA

14. Obunabbi obuli omu Yoweri 2:28, 29 bukahikirra ddi?

14 Yoweri abazaaho amakuru amarungi. Ensi ekaba negenda kwongera efooke nungi. (Yo. 2:23-26) Kandi obwire bwakuhikire habeho eby’okulya eby’omwoyo omu bwingi. Yahwe akagamba ati: “Ndisesa omwoyo gwange ha bona abanyina omubiri; kandi abana banyu abojo nabaisiki baliragura . . . Kandi ha bairu na ha bazana omu biro ebi [ndibasesaho omwoyo] gwange.” (Yo. 2:28, 29) Ekintu kinu kitabeho aho naaho hanyuma y’Abaisaleri kugaruka omu ihanga lyabu barugire omu Baburoni. Baitu kikabaho ha kiro kya Pentekote ey’omu 33 C.E. harabireho emyaka nyingi. Kinu nitukimanya tuta?

15. Kusigikirra ha Engeso Ezabakwenda 2:16, 17, omukwenda Petero akahinduramu ata ebigambo ebiri omu Yoweri 2:28?

15 Omwoyo ogurukwera gukaterekereza omukwenda Petero kugamba ngu ebintu ebirukuhuniriza eby’abaireho ha Pentekote egi byali nibihikiriza obunabbi obuli omu Yoweri 2:28, 29. Nka saaha isatu eza nyenkyakara, omu mulingo ogw’ekyamahano, Ruhanga akasesaho abantu omwoyo ogurukwera kandi batandika kubazaaho “ebyamani ebya Ruhanga.” (Eng. 2:11) Petero akaterekerezebwa omwoyo ogurukwera kubazaaho obunabbi bwa Yoweri, baitu akahinduramu kake ebigambo ebi. Oyetegeriize omulingo yabihindwiremu? (Soma Engeso Ezabakwenda 2:16, 17.) Omu kiikaro ky’okutandika nagamba ati “kirihika hanyuma,” Petero akagamba ati: “Kirihika omu biro ebya hanyuma.” Ebiro ebya hanyuma ebiyabalizeeho byali nibikwataho okuhwerekerra kwa Yerusalemu na yekaru. Omu kasumi ako nubwo Ruhanga akaba nagenda kusesaho “bona abanyina omubiri,” omwoyo ogurukwera. Kinu nikyoleka ngu hali harabireho obwire bwingi obunabbi bwa Yoweri butakahikiriire.

16. Omu kyasa eky’okubanza omwoyo ogurukwera gukakonyera guta omu mulimo ogw’okutebeza, kandi hati nigutukonyera guta?

16 Ruhanga obuyasesereho Abakristaayo omwoyo ogurukwera omu kyasa eky’okubanza, bakatandika omulimo gw’okutebeza ogwali nigugenda kuhika omu nsi yoona. Nk’omu 61  C.E. nambere Paulo yahandiikire Abakolosai ebbaruha, akagamba ngu amakuru amarungi gali gatebeziibwe “omuli ebyahangirwe byona hansi yiguru.” (Bak. 1:23) Omu kasumi ak’omukwenda Paulo, ebigambo “ebyahangirwe byona” byali nibimanyisa ebicweka by’ensi nambere Paulo n’abatebezi abandi bakaba nibasobora kuhika. Habw’omwoyo gwa Yahwe ogw’amaani ogurukwera, omulimo ogw’okutebeza hati gw’eyongiire “okuhika ha mpero zensi”!​—Eng. 13:47; rora akasanduuko “ Ndisesa Omwoyo Gwange” ha Baheereza Bange.

KIKI EKIHINDUKIRE?

17. Omulingo turukwetegerezaamu obunabbi bwa Yoweri guhindukire guta?

17 Kiki ekihindukire? Hati tweyongiire kwetegereza kurungi obunabbi obuli omu Yoweri 2:7-9. Kusigikirra ha biturozere, enkarra zinu zali zitarukubazaaho obwekambi bwaitu omu mulimo ogw‘okutebeza, baitu nizibazaaho ebintu eby’akozerwe ihe lya Baburoni ery’atahiriire Yerusalemu omu mwaka gwa 607 B.C.E.

18. Kiki ekitahindukire h’abantu ba Yahwe?

18 Kiki ekitahindukire? Abantu ba Yahwe nibagumizaamu kutebeza buli hamu kandi nibakozesa emiringo erukwahukana. (Mat. 24:14) Busaho kiragiro kya gavumenti ekisobora kutulemesa kutebeza. Kandi habw’obukonyezi bwa Yahwe, tweyongiire kutebeza n’obumanzi amakuru amarungi ag’Obukama kukira na kara. N’obwebundaazi nitwija kugumizaamu nitulindirra Yahwe kutukonyera kwetegereza obunabbi obuli omu Baibuli kandi omu kasumi ke akasemeriire naija ‘kututerekereza omu mananu goona.’​—Yoh. 16:13.

EKIZINA 97 Obwomeezi Nibusigikirra ha Kigambo kya Ruhanga

^ kac. 5 Kumara emyaka nyingi tubaire nitwikiriza ngu obunabbi obuli omu Yoweri esuura 1 n’eya 2 niburanga okutebeza okuturukukora omu kasumi kanu. Baitu haroho ensonga ina enungi ezirukwoleka ngu nikisobora kuba nikyetaagisa kuhindura omulingo turukwetegerezaamu ekicweka ky’obunabbi bunu obwa Yoweri. Ensonga zinu niziha?

^ kac. 3 Ekyokurorraho, rora ekicweka ekiri omu Watchtower eya Apuli 15, 2009 ha rup. 14-16 ekiine omutwe “Ebihangirwe Byoleka Amagezi ga Yahwe.”