Eaha to roto?

Tapura tumu parau

TUMU PARAU HAAPIIRAA 14

Te hoê nuu na apatoerau mai!

Te hoê nuu na apatoerau mai!

“Teie maira hoi te tahi nunaa tei nia i to ˈu ra fenua.”—IOE. 1:6.

HIMENE 95 E anaana ˈtu â te parau mau

HAAPOTORAA *

1. Eaha te raveraa a te taeae Russell e to ˈna mau hoa no te haapii i te Bibilia e no te aha e raveraa maitai roa?

 HAU atu i te hoê hanere matahiti i teie nei, i haaputuputu na te taeae Russell e to ˈna mau hoa no te haapii i te Parau a te Atua. Ua hinaaro ratou e ite e nehenehe anei ratou e taa i ta te Bibilia e haapii mau ra no nia ia Iehova e ia Iesu Mesia, eaha te tupu ia pohe te taata e no nia i te tusia taraehara o Iesu. Mea ohie roa ta ratou raveraa. E faahiti mai te hoê i te tahi uiraa, e imi e e hiˈopoa amui ratou i te mau irava atoa e pahono i tera uiraa. Ia oti, e tapaopao ratou i te mau mea atoa ta ratou i maramarama. Maoti Iehova, ua tia i teie mau Kerisetiano haavare ore ia taa e rave rahi haapiiraa Bibilia ta tatou e poihere nei i teie mahana.

2. No te aha tatou e nehenehe ai e hape i te tahi taime no nia i te faataaraa o te hoê parau tohu Bibilia?

2 Mai ta teie pǔpǔ haapii Bibilia i ite, mea taa ê ia maimi i ta te Bibilia e haapii ra no nia i te tahi tumu parau, mea taa ê ia maramarama i te auraa o te hoê parau tohu Bibilia. Eaha te tumu? Pinepine te taata i te maramarama no nia i te mau parau tohu Bibilia i te taime noa a tupu ai te reira aore ra i muri aˈe i to ˈna tupuraa. No te taa maitai atoa i te hoê parau tohu, e titauhia ia hiˈopoa i te mau irava Bibilia atoa e tuati ra i tera parau tohu. Ia haapao tatou i te tahi noa tuhaa o te parau tohu, e nehenehe tatou e hape no nia i te auraa o te reira. E au ra e tera tei tupu no te parau tohu o te buka Ioela. E hiˈopoa faahou anaˈe i tera parau tohu no te ite no te aha e titauhia ia faatano i ta tatou faataaraa no nia i tera parau tohu.

3-4. Tae roa mai i teie nei, eaha ta tatou faataaraa no nia i te parau tohu i roto i te Ioela 2:7-9?

3 A taio i te Ioela 2:7-9. Te tohu ra Ioela e haere mai te hoê aere vivi e tuino i te fenua o Iseraela. Te faahohoˈa ra te niho e te taa o te liona i te huru o te mau vivi a amu haapau ai ratou i te mau mea atoa e na mua mai! (Ioe. 1:4, 6) Mea maoro to tatou faatuatiraa i tera parau tohu i te itoito o te nunaa o Iehova i roto i ta ratou ohipa pororaa noa ˈtu te mau patoiraa. I manaˈo na tatou e ino te fenua, oia hoi te feia e faaterehia ra e te mau tia haapaoraa, * i ta tatou ohipa pororaa.

4 Ia taio noa tatou i te Ioela 2:7-9, e nehenehe tera faataaraa e tano. Ia hiˈopoa râ tatou i te tahi atu mau irava Bibilia no nia i tera parau tohu, e taa ia tatou e titauhia ia rave i te hoê faatanoraa. E hiˈopoa anaˈe e maha tumu mea tano ia na reira.

NA TUMU E MAHA

5-6. Eaha te mau manaˈo e hiti mai ia hiˈopoa maite tatou (a) i te Ioela 2:20? (b) i te Ioela 2:25?

5 Te tumu matamua e titauhia ia faatano i ta tatou faataaraa, no ta Iehova ïa i parau no nia i te aere vivi: “E faataa ê atu vau i te nuu i apatoerau ra [o te mau vivi] ia outou.” (Ioe. 2:20) Mai te peu o te mau Ite no Iehova te mau vivi o te parau tohu, no te aha ïa Iehova e hinaaro ai e faataa ê atu ia ratou? Te auraro ra hoi ratou i ta Iesu faaueraa ia poro e ia faariro i te taata ei pǐpǐ! (Ezk. 33:7-9; Mat. 28:19, 20) Te taa-maitai-hia ra, e ere ta ˈna mau tavini haapao maitai ta Iehova e faataa ê atu, o te tahi râ mea aore ra taata e patoi ra i to ˈna nunaa!

6 Te piti o te tumu e titauhia ia faatano i ta tatou faataaraa, o te mau parau ïa i papaihia i roto i te Ioela 2:25. Te na ô ra Iehova: “E faahoˈi mai au ia outou i to te mau matahiti i amuhia e te arabe ra, te he, e te vava, e te vivi, i tau nuu rahi ra ta ˈu i tono atu ia outou na.” Te auraa, e “faahoˈi” Iehova i te pau ta te mau vivi i faatupu. Ahiri te faahohoˈa mau ra te mau vivi i te feia poro o te Faatereraa arii, ua ino ïa te oraraa o te taata i ta ratou poroi. Aita râ, te tauturu nei hoi ta ratou poroi faaora ia vetahi ê ia riro mai ei taata maitai aˈe. (Ezk. 33:8, 19) Aita te taata i ino i te poroi o te Faatereraa arii, ua maitai mai râ!

7. A faataa na i te auraa o te parau “muri aˈe i te reira” i roto i te Ioela 2:28, 29.

7 A taio i te Ioela 2:28, 29. Te toru o te tumu e titauhia ia faatano i ta tatou faataaraa tahito, no te mea ïa aita te reira e tuati ra i te tereraa o te parau tohu o te mau vivi. A tapao na i ta Iehova i parau: “E muri aˈe i te reira e ninii atu ai au i tau varua.” Ia oti noa te mau vivi i te rave i ta ratou tuhaa ohipa e ninii ai Iehova i to ˈna varua i nia ia ratou. Ahiri o te feia poro o te Faatereraa arii te mau vivi, e fanaˈo ratou i to Iehova varua i muri aˈe noa a oti ai ta ratou ohipa pororaa! Tera râ, ua poro te mau Kerisetiano noa ˈtu te patoiraa, aita anei ïa ratou i fanaˈo i te varua moˈa?

Te taeae Rutherford e te tahi atu mau tavini faatavaihia tei poro ma te itoito i ta te Atua mau parau faautuaraa i nia i teie ao ino (A hiˈo i te paratarafa 8)

8. Te faahohoˈa ra te mau vivi i roto i te Apokalupo 9:1-11 ia vai ma? (A hiˈo i te hohoˈa i te api matamua.)

8 A taio i te Apokalupo 9:1-11. I teie nei, e hiˈopoa anaˈe i te maha o te tumu e titauhia ia faatano i ta tatou faataaraa no nia i te parau tohu o te mau vivi. I faatuati na tatou i te aere vivi o te buka Ioela i te ohipa pororaa faahiti-atoa-hia i roto i te buka Apokalupo. I roto râ i te Apokalupo, e au te hohoˈa mata o te mau vivi i to te taata e te vai ra te hoê mea “mai te hei auro to nia iho i to ratou upoo.” (Apo. 9:7) No te hoê maororaa e “pae avaˈe,” te rahiraa mahana ïa e ora ˈi te vivi, e haamauiui te mau vivi i te mau enemi o te Atua, oia hoi te feia “aita te tapao a te Atua i nia i to ratou rae.” (Apo. 9:4, 5) Te faahohoˈa maitai ra te mau vivi o te Apokalupo i te mau tavini faatavaihia a Iehova. Te poro ra hoi ratou ma te itoito i ta te Atua mau faautuaraa o te haamauiui i te feia atoa e turu ra i teie ao ino.

9. Eaha te mau taa-ê-raa i rotopu i te mau vivi o te buka Ioela e to te buka Apokalupo?

9 E nehenehe e manaˈohia te tuati ra te parau tohu o te Apokalupo i to roto i te buka Ioela. Mea rahi roa râ te taa-ê-raa! I roto i te parau tohu a Ioela, e ino te fenua i te vivi. (Ioe. 1:4, 6, 7) Area i roto i te orama a Ioane, ua parauhia i te mau vivi “eiaha e rave ino noa ˈˈe i te mau aihere o te fenua.” (Apo. 9:4) I roto i ta Ioela, e haere mai te mau vivi na apatoerau mai. (Ioe. 2:20) Area i ta Ioane, mea na roto mai ïa i te abuso. (Apo. 9:2, 3) E faataa-ê-hia te mau vivi o te buka Ioela, area to roto i te Apokalupo, e faatiahia ïa ia rave faahope roa i ta ratou ohipa. Aita e irava Bibilia e faaite ra aita Iehova i mauruuru ia ratou!—A hiˈo i te tumu parau “ Na parau tohu no nia i te mau vivi: Te taa-ê-raa.”

10. A horoa i te hiˈoraa Bibilia no te haapapu e auraa ê to te mau vivi o te buka Ioela i to te buka Apokalupo.

10 I roto i te Bibilia, e nehenehe te tahi mea e faahohoˈahia i te tahi atu mea ia au i te tupuraa. Ei hiˈoraa, i roto i te Apokalupo 5:5, te faahohoˈahia ra Iesu i “te Liona o te opu o Iuda.” Area i roto i te Petero 1, 5:8, o te Diabolo ïa te faahohoˈahia ra i “te liona uuru.” Ia au i te mau taa-ê-raa e vai ra i roto i na parau tohu e piti, e auraa ê to te mau vivi o te buka Ioela i to te buka Apokalupo. Ua papu atura ia tatou e titauhia ia faatano i ta tatou faataaraa o te parau tohu a Ioela. I teie nei, e hiˈo anaˈe eaha te faataaraa apî o taua parau tohu ra?

EAHA TE AURAA O TE PARAU TOHU A IOELA?

11. Mea nafea te Ioela 1:6 e te 2:1, 8, 11 e tauturu mai ai ia ite o vai te faahohoˈahia ra i te mau vivi?

11 Ia hiˈopoa-maite-hia te taatoaraa o te mau irava Bibilia no nia i te parau tohu a Ioela, e taa ia tatou te tohu ra te peropheta no nia i te aroraa a te hoê nuu. (Ioe. 1:6; 2:1, 8, 11) Ua parau Iehova e faaohipa oia i ta ˈna “nuu rahi,” oia hoi te mau faehau o Babulonia, no te faautua i te mau Iseraela tei faaroo ore ia ˈna. (Ioe. 2:25) Mea na “apatoerau” mai to Babulonia i te haereraa mai e haru i to Iseraela. (Ioe. 2:20) E nuu nahonaho teie i faaauhia ˈi tera nuu i te hoê aere vivi. No reira Ioela i na ô ai: “E ore hoi te tahi [faehau] e tute noa ˈtu i te tahi. . . . E horo haere noa ratou i roto i te oire; e horo ratou na nia i te patu ra, e paiuma hoi i nia i te fare; e tomo ratou na roto i te haamaramarama mai te eiâ ra.” (Ioe. 2:8, 9) A tamata na i te feruri mai te aha te huru a haru ai tera nuu i to Iseraela! E faehau to te mau vahi atoa, aita e hororaa! Eita roa te hoê e ora ˈtu i te ˈoˈe a to Babulonia!

12. Mea nafea te parau tohu a Ioela no nia i te mau vivi i te tupuraa?

12 A haru ai ratou ia Ierusalema i te matahiti 607 hou te Mesia, e au to Babulonia tei parau-atoa-hia “Kaladaio” i te mau vivi. Te na ô ra hoi te Bibilia: “I tuu mai ai oia i te arii o te Kaladaio, tei tâpû noa i te mau taata apî i te ˈoˈe . . . aore roa i aroha i te taata apî, e te potii rii apî, i te taata paari, e tei piˈo i raro i te ruhiruhia: tuu-atoa-hia ˈtura i tana rima. . . . Ua tutui hoi ratou i te fare o te Atua i te auahi, e ua haaparari i te aua i Ierusalema; ua tutui hoi i te fare o te hui arii i te auahi, e ua vavahi i te mau taoˈa maitatai atoa ra.” (Par. 2, 36:17, 19) I muri aˈe i to Babulonia haruraa ia Ierusalema, ua parau te taata: “Ua ano, aita e taata, aita hoi e puaa; ua tuuhia ˈtu i te rima o te Kaladaio.”—Ier. 32:43.

13. A faataa na i te auraa o te mau parau i roto i te Ieremia 16:16, 18.

13 Hau atu i te 200 matahiti i muri aˈe i te papairaahia te parau tohu a Ioela, ua aratai Iehova ia Ieremia ia tohu i te tahi atu mea no nia i taua aroraa ra. E paimihia e e haruhia te mau Iseraela o tei rave i te ino. Ua parau Iehova: “Inaha, e tono vau i te vea e tii i te feia ravaai e rave rahi . . . e na ratou e ravaai [i te mau Iseraela tei ore i tatarahapa]: e oti aˈera, e tono vau i te vea i te feia auau e rave rahi, e na ratou e auau ia ratou i te mau mouˈa atoa ra, e te mau aivi atoa ra, e i roto te mau apoo atoa o te mau mato ra. . . . E mata na râ vau i te tahoo taipiti atu i to ratou ino e ta ratou hara.” Eita te mau Iseraela tei ore i tatarahapa e nehenehe e tapuni i roto i te moana, e roaahia ratou i te feia ravaai! Eita atoa e tapuni i roto i te uru raau, e na muri atu hoi te feia auau ia ratou! I mua i to Babulonia, aita roa to te mau Iseraela e hororaa!—Ier. 16:16, 18.

E PARAU APÎ OAOA ATOA!

14. Afea te Ioela 2:28, 29 i te tupuraa?

14 I muri mai, e parau apî oaoa ta Ioela i tohu, e auhune faahou te fenua. (Ioe. 2:23-26) Ia tae i te hoê mahana, e auhune roa te maa pae varua! Te na ô ra Iehova: “E muri aˈe i te reira e ninii atu ai au i tau varua i nia i te taata atoa; e tohu hoi ta outou mau tamarii tamaroa e te mau tamahine. . . . E ninii atu vau i tau varua i nia i te mau tavini tane, e i nia i te mau tavini vahine.” (Ioe. 2:28, 29) Aita tera parau tohu i tupu i te hoˈiraa mai iho â te mau Iseraela hopoi-tîtî-hia i Ierusalema. Ua tupu râ te reira i muri aˈe roa, oia hoi i te Penetekose o te matahiti 33. Eaha te haapapuraa?

15. Ia faaauhia i te Ioela 2:28, eaha te mau faahitiraa parau tei taui rii i roto i te Ohipa 2:16, 17? E eaha te auraa o te reira?

15 I raro aˈe i te aratairaa a te varua moˈa, ua faatuati te aposetolo Petero i te Ioela 2:28, 29 i te ohipa maere i tupu i te Penetekose i te matahiti 33. I te hora iva i te poipoi, ua ninii te Atua i to ˈna varua moˈa e paraparau aˈera te taata no nia i “te mau mea faahiahia a te Atua.” (Ohi. 2:11) Ua aratai â te varua moˈa ia Petero ia taui rii i te tahi mau faahitiraa parau o te parau tohu a Ioela. Ua tapao anei outou i te reira? (A taio i te Ohipa 2:16, 17.) Aita Petero i haamata ma te faahiti, “E muri aˈe,” ua parau râ oia, “I te mau mahana hopea.” Te auraa, e ninii te Atua i to ˈna varua i nia i “te mau huru taata atoa” na mua ˈˈe Ierusalema e te hiero e haamouhia ˈi. E tau maoro ïa tei mairi hou te parau tohu a Ioela a tupu ai!

16. Maoti te tauturu a te varua moˈa, mai te aha te huru o te ohipa pororaa i te senekele matamua? E i to tatou nei tau?

16 I te niniiraa te Atua i to ˈna varua, ua nuu roa te ohipa pororaa i mua i te senekele matamua. I to ˈna papairaa i ta ˈna rata i to Kolosa i te area matahiti 61, ua faaite te aposetolo Paulo ua porohia te parau apî oaoa i “rotopu i te taata atoa i raro aˈe i te raˈi.” (Kol. 1:23) Ua tae roa te poroi a te Atua i te mau vahi atoa i parahihia e te taata i te tau o Paulo. Maoti te varua moˈa o Iehova, ua nehenehe te mau Kerisetiano e poro “e tae noa ˈtu i te hopea o te fenua.”—Ohi. 13:47; a hiˈo i te tumu parau “ E ninii atu vau i tau varua.”

EAHA TE FAATAARAA APÎ O TE PARAU TOHU A IOELA?

17. Eaha ta tatou faataaraa apî no nia i te mau vivi o te parau tohu a Ioela?

17 I teie nei, ua maramarama maitai tatou i te parau tohu e faahitihia ra i roto i te Ioela 2:7-9. No te haapoto, e ere tera parau tohu no nia i ta tatou ohipa pororaa, no nia râ i te huru o te mau faehau o Babulonia a haru ai ratou ia Ierusalema i te matahiti 607 hou te Mesia.

18. Eaha tei ore i taui no te nunaa o Iehova?

18 Aita teie faataaraa apî i taui i ta tatou huru hiˈoraa i te ohipa pororaa. E tamau hoi te nunaa o Iehova i te imi i te mau ravea atoa no te poro i te parau apî oaoa i te mau vahi atoa. (Mat. 24:14) Eita te mau faatereraa taata e nehenehe e tapea ia tatou ia rave faahope roa i ta tatou ohipa pororaa. Maoti te tauturu a Iehova, e itoito roa ˈtu â tatou no te poro i te parau apî oaoa o te Faatereraa arii! Ma te haehaa, e tamau anaˈe i te vaiiho ia Iehova ia faataa mai i te auraa o te mau parau tohu i roto i te Bibilia. Maoti noa hoi ta Iehova aratairaa e ‘taa roa ˈi tatou i te parau mau’ i te taime tano.—Ioa. 16:13.

HIMENE 97 I te Parau a te Atua e ora ˈi te taata

^ E rave rahi matahiti te maoro, i manaˈo na tatou te tohu ra te pene 1 e 2 o te buka Ioela i te ohipa pororaa i to tatou nei tau. Tera râ, e ite mai tatou e maha tumu papu e titauhia ia faatano i ta tatou faataaraa o tera na pene.

^ A hiˈo i te tumu parau “To Iehova paari i roto i te poieteraa” o Te Pare Tiairaa 1 no Eperera 2009 par. 14-16.