Skip to content

Skip to table of contents

SUTUDI-ARTIKEL 18

„Mi lon a siteelon te na a kaba”

„Mi lon a siteelon te na a kaba”

„Mi lon a siteelon te na a kaba.”​—2 TIM. 4:7.

SINGI 129 U mu holidoo

SAN WI O LELI *

1. San ala u mu du?

EFI i siki efuso weli, i be o wani lon wan siteelon? Nono. Apostel Pawlesi taki ala tuu Kelesten de aini wan siteelon (Heb. 12:1). Winsi u yonkuu efuso gaandi, winsi u weli efuso u lai kaakiti, u mu holidoo te na a kaba efu u wani Yehofa pai u.​—Mat. 24:13.

2. Enke fa 2 Timotiyesi 4:7, 8 e soi, da saide Pawlesi be man gi u taanga-sikin fu lon te na a kaba?

2 Pawlesi be man taigi wi a sani ya, fu di enseefi be „lon a siteelon te na a kaba”. (Leisi 2 Timotiyesi 4:7, 8.) Ma san na a siteelon di Pawlesi be e taki?

SAN NA A SITEELON DI PAWLESI BE E TAKI?

3. San na a siteelon di Pawlesi be e taki?

3 Pawlesi be lobi taki fu a siteelon fu den Giikisama te a be wani leli den baala anga sisa wan pelensipali sani (1 Kor. 9:25-27; 2 Tim. 2:5). A omen leisi a taki a libi fu wan Kelesten de enke wan siteelon (1 Kor. 9:24; Gal. 2:2; Filip. 2:16). Wan sama e bigin lon a „siteelon” ya, te a paamisi Yehofa taki a o libi enke fa a wani, da a dopu (1 Peit. 3:21). Wan sama e wini a siteelon ya, te Yehofa gi en a gaandi fu libi fu teego.​—Mat. 25:31-34, 46; 2 Tim. 4:8.

4. San wi o luku aini a artikel ya?

4 San a wantu sani fu wan siteelon di de aseefi enke a libi fu wan Kelesten? A omen sani de aseefi. Meke u taki fu dii fu den. A fosiwan, wi á mu e lon buuyabuuya. Du fu tu, u mu tan poti pakisei na a pai di wi o fende te u wini. Du fu dii, u mu holidoo winsi san e miti u.

LON A PE I MU LON

Ala u mu meke moiti fu libi enke fa Yehofa wani (Luku paragraaf 5-7) *

5. Fa u mu libi? Saide u mu libi na a fasi ya?

5 Efu wan sama wani wini wan tuutuu siteelon, a mu lon enke fa den sama di sete a siteelon taki. A pe den taki a mu lon, a mu lon tu. A letiso a de tu taki efu u wani fende a teego libi, u mu libi enke fa Yehofa wani (Toli 20:24; 1 Peit. 2:21). Ma Saatan anga den sama di e waka neen baka á wani u du san Beibel e taki. Den wani u „paa anga den” (1 Peit. 4:4). Den e soso u fu di wi e meke moiti fu libi enke fa Yehofa wani. Den fende taki a fasi fa den e libi moo bun, bika den sa du san den ati fii. Ma a koli den e koli denseefi.​—2 Peit. 2:19.

6. San a toli fu Brian leli i?

6 Den sama di e libi enke fa Saatan wani, o si bakaten taki a soso takuu bakapisi den fende fu a fasi fa den be e libi. Den sowtu libi ya e meke den toon saafu fu omen sani (Rom. 6:16). Meke u luku a toli fu Brian. En dda anga en mma be e gi en taanga-sikin fu toon wan Kotoigi. Ma di a kon moo bigi, a be fende taki efu a be toon wan Kotoigi, a á be o man libi enke fa a wani. Brian bigin libi enke fa Saatan wani. A taki: „Mi be denki taki a fii mi be fii, ma fu taki en kiin, a saafu mi be toon fu omen sani. Mi be bigin somoko takuu tabaka, diingi duungu, mi be e libi wan hululibi tu. O moo den yali be e pasa, o moo mi be e somoko moo taanga tabaka. Mi be toon saafu fu son wan fu den sani ya. . . . Mi be bigin seli tabaka tu.” Bakaten, Brian bigin meke moiti fu libi enke fa Yehofa wani. A kengi a fasi fa a be e libi neen a dopu aini 2001. Nownow ai piisii, bika ai meke moiti fu libi enke wan Kelesten. *

7. Enke fa Mateyesi 7:13, 14 e soi, da san a den tu pasi di sama e waka?

7 U mu meke moiti fu lon na a sumaa pasi „di e tyai sama go a teego libi”. Saatan wani u komoto na a pasi ya, da u abaa go na a baala pasi pe gaanse sama fu a goontapu de. A á taanga fu lon na a pasi ya. Ma ’a pasi ya e tyai sama go dede’. (Leisi Mateyesi 7:13, 14.) Efu wi á wani komoto na a pasi di e tyai sama go a teego libi, u mu e fitoow Yehofa. U mu e aliki en tu.

NÁ MEKE SANI PUU I PAKISEI, DA I NÁ O DYAKATA

U mu tan pakisei a pai di wi o kisi. Wi á mu meke taawan dyakata (Luku paragraaf 8-12) *

8. San wan sama di e siteelon e du te a kai?

8 Te sama e siteelon, de e luku pe den e lon fu den á dyakata. Ma son leisi wan taa sama sa meke den dyakata. Son leisi den futu sa misi go aini wan olo tu, a sani ya sa meke den kai. Te den sama di e siteelon kai, den e opo, da den lon go doo. Den nai poti pakisei na a sani di meke den kai, ma den e poti pakisei na a peesi pe den mu lon go doo, anga a pai di den o fende te den wini.

9. San u mu du efu u dyakata?

9 A omen leisi wi e meke fowtu anga den sani di wi e taki efuso du. Son leisi baala efuso sisa sa du hati sani anga u. Ma a sani ya nai foondoo wi, bika ala wi a sondu sama. Boiti dati, a wan sumaa pasi wi e lon fu fende a teego libi. Fu di a pasi sumaa, meke u sa misi taampu wan taawan makiliki. Pawlesi be taki son leisi taawan o du „hati sani” anga u (Kol. 3:13). Pe fu u poti pakisei na a sani di meke u dyakata, a moo bun fu poti pakisei na a pai di wi o fende te wi o lon a siteelon te na a kaba. Efu a kon taki u kai, u mu opo da u lon go doo. Efu wi e holi taawan na ati, u ná o poi holidoo. Efu u kai neen u mandii taki u ná o opo moo, a sani de o meke u lasi a teego libi. U sa meke taawan kai tu.

10. San u mu du fu wi á meke taawan „dyakata”?

10 Wan taa sani di o yeepi u fu wi á meke taawan „dyakata”, a te u nai dwengi sama fu du namonamo san u wani (Rom. 14:13, 19-21; 1 Kor. 8:9, 13). Te sama e siteelon, da den e meke moiti fu den wawan wini. Ibiiwan fu den sama di e lon, e sitee anga taawan fu den sa wini. Neen meke son leisi den e toto taawan puu fu di den wani wini. Ma enke Kelesten, u nai sitee anga useefi (Gal. 5:26; 6:4). Wi e meke moiti fu yeepi ala sama fu wini a siteelon fu denseefi sa fende a teego libi. Wi e meke moiti fu du san Pawlesi be taki. A be taki: „Yu á mu e suku wini fi i wawan, ma i mu e booko yu ede anga taawan tu”.​—Filip. 2:4.

11. San den sama di e siteelon e poti pakisei? Saide den e poti pakisei na a sani de?

11 Te sama e siteelon, den nai poti pakisei na a langa fu a pasi, ma den e poti pakisei na a sani di den o fende te den wini a siteelon. Winsi fa den nai si pe den mu lon doo, tokuso den e pakisei fa den o piisii te den wini. A sani di e gi den taanga-sikin fu holidoo, na a pakisei di den e pakisei a pai di den o fende te den wini.

12. San Yehofa paamisi u?

12 Yehofa paamisi den sama di lon a siteelon te na a kaba taki a o gi den a gaandi fu libi fu teego a hemel efuso aini wan paladeisi a goontapu. Beibel e yeepi u fu fusutan fa a libi ya o de. Efu wi e pakisei den sani di Yehofa paamisi u, a sani ya o gi u taanga-sikin fu du ala san u poi fu holidoo.

HOLIDOO WINSI SAN E MITI I

U mu tan lon a siteelon fu a libi winsi san e miti u (Luku paragraaf 13-20) *

13. San wi abi di den sama di e lon wan tuutuu siteelon ná abi?

13 Den sama di be e siteelon a Giikikondee be e weli, den sikin be e hati den tu. A sani di be e yeepi den fu wini na a seeka di den be e seeka fosi den go lon, anga a kaakiti di den be abi. Winsi fa useefi mu seeka bun fu man wini a siteelon fu fende a teego libi, toku wi abi wan sani di den sama di e lon wan tuutuu siteelon ná abi. Yehofa sa gi wi a kaakiti fi en di bigi pasa maiki. Efu wi e fitoow en, a paamisi u taki a ná o soi u namo fa u mu lon, ma a o gi wi a kaakiti tu di wi abi fanowdu fu wini.​—1 Peit. 5:10.

14. Fa 2 Korentesama 12:9, 10 e yeepi u fu holidoo te tesi e miti u?

14 A omen sani be e miti Pawlesi. Sama be e kosi en, den be e du ogii anga en. A be e fii booko-saka son leisi tu. Boiti den sani ya, a be mu e feti anga ’wan maka aini en sikin’ (2 Kor. 12:7). Ma winsi fa den sani ya a be e miti Pawlesi, a á gi abaa. A be e si den sani ya enke wan okasi fu soi taki ai fitoow Yehofa. (Leisi 2 Korentesama 12:9, 10.) Fu di Pawlesi be e denki so, meke Yehofa yeepi en fu pasa ala den tesi di be e miti en.

15. Sowtu wini wi o fende efu wi e waka a Pawlesi baka?

15 Kande sama e soso wi efuso e du ogii anga u fu di wi e dini Yehofa. Kande u siki efuso kande u sikin e weli. Ma efu u waka a Pawlesi baka, wi o si fa Yehofa o yeepi u fu pasa ala den tesi di e miti u.

16. San i sa du winsi i siki?

16 Kande i siki te i nai poi komoto a bedi. Kande aini lolosutuu yu e de. Kande yu abi wan siki kini, efuso yu ain swaki. Efu a so, i si enke yu o poi dini Yehofa makandaa anga yonkuuwan di gusontu? Eeye i poi. A omen gaandi sama anga sama di siki de na a pasi di e tyai sama go a teego libi, ma a ná anga den eigi kaakiti den e waka a pasi ya. A Yehofa e gi den kaakiti anga den sani di den e yee a komakandaa. Son wan fu den anga telefon den e aliki a komakandaa, taawan e luku a komakandaa a tv. Fu di den á poi go osu fu osu meke den e peleiki gi dataa, sesite anga den famii fu den.

17. Fa Yehofa e si den sama di siki efuso swaki?

17 Yu á mu fii booko-saka efi yu á poi du san i wani du gi Yehofa. Yehofa lobi i fu di a si fa i soi biibi den ten di pasa. A nai feegete nawan fu den sani di i du gi en. A sabi taki yu abi en fanowdu, neen meke a ná o gwe fika i (Ps. 9:10). A peesi fu dati, a o kon moo koosube a yu. Wan sisa taki: „Mi gusontu e go a baka dei fu dei. Neen meke ai moo taanga gi mi fu peleiki. Ma a sabi di mi sabi taki Yehofa e piisii te a si a moiti di mi e meke fu paati a bun nyunsu, e meke mi fii bun.” Te yu e fii booko-saka, holi a pakisei taki a nai wawan de. Membee a libi fu Pawlesi, anga a sani di a be taki. A be taki: „Mi e piisii te mi swaki, . . . Bika te mi swaki, da mi taanga.”​—2 Kor. 12:10.

18. Sowtu polobelema e miti son baala anga sisa?

18 Son baala anga sisa di e lon a siteelon ya, abi taa sowtu polobelema. Kande son sani e miti den di taawan nai kaba fusutan. Kande den booko-ede fu a libi e meke den nai piisii moo. Saide den polobelema ya e meke a moo taanga gi den sama ya fu dini Yehofa? Bika te wan sama ana booko efuso a de aini wan lolosutuu, sama e si san du en. Den poi yeepi en tu. Ma a á makiliki fu si te wan sama lai booko-ede efuso te ai kusumi. Te wan sama lai booko-ede efuso te ai kusumi, a leti enke te wan sama ana efuso en futu booko. Ma fu di sama nai si san e miti en, meke den nai soi en a lobi di a abi fanowdu. Den nai meke moiti fu yeepi en tu.

19. San a toli fu Mefibowset e leli u?

19 Kande yu abi wan polobelema di e meke yu á poi du fuu gi Yehofa. Kande yu e fii enke sama nai fusutan i. Efu a so yu e fii, i sa leli wan sani fu a toli fu Mefibowset (2 Sam. 4:4). Mefibowset be siki. Boiti dati, David be kuutu en sosokaali. A ná wan ogii Mefibowset be du meke den sani ya be miti en. Ma winsi fa den sani ya be miti Mefibowset toku a á be holi sama na ati. A be e piisii anga den bun sani fu a libi. A be e teke den sani di David be du gi en den ten di pasa fu bigi tu (2 Sam. 9:6-10). Neen meke di David kuutu en sosokaali, en ati á boon a David. A á holi en na ati tu. Boiti dati, en ati á be boon a Yehofa fu a sani di David du. Mefibowset be e poti pakisei a fa a be sa holibaka gi a kownu di Yehofa be poti (2 Sam. 16:1-4; 19:24-30). Yehofa meke den sikiifi a toli fu Mefibowset aini a Wowtu fi en fu leli u wan sani.​—Rom. 15:4.

20. Sowtu polobelema son baala anga sisa abi, ma san den sa biibi?

20 Son baala anga sisa e senuwe te den de a peesi pe omen sama de. Winsi fa ai taanga gi den fu de a pe omen sama de, tokuso den e go a komakandaa, kelen-komakandaa anga konkelesi. A á makiliki gi den fu taki anga sama di den á sabi, ma toku den e du a peleikiwooko. Efi yu a wan fu den sama ya, holi a pakisei taki a ná yu wawan e fii so. A omen baala anga sisa aseefi sani ya e miti. Holi a pakisei taki Yehofa e piisii te a si fa yu e du ala san i man fu dini en. Winsi fa a á makiliki gi i, tokuso yu e holidoo. A sani ya e soi taki Yehofa e gi i kaakiti. Ai belesi i tu (Filip. 4:6, 7; 1 Peit. 5:7). * Winsi fa yu e fii booko-saka son yuu, efuso winsi sowtu polobelema e miti i, i sa biibi taki Yehofa lobi i.

21. San Yehofa o yeepi ala u fu du?

21 A siteelon di Pawlesi be e taki, a ná aseefi enke wan tuutuu siteelon. Te sama be e siteelon aini Beibel ten, a wan kodo sama be e wini. Ma ala den sama di e holidoo fu lon a siteelon di Pawlesi e taki o fende a teego libi (Yoh. 3:16). Efu wan sama á taanga, a ná o poi wini wan tuutuu siteelon. Ma winsi omen fu wi á gosontu, tokuso wi e holidoo (2 Kor. 4:16). Yehofa o yeepi u fu u lon a siteelon ya te enke u wini!

SINGI 144 Pakisei a howpu di Gadu gi u!

^ paragraaf 5 A omen sani e miti a foluku fu Yehofa aini a ten ya. Son wan fu wi e fii swaki fu di u kon gaandi efuso siki. Son leisi u sikin e weli. Neen meke gaanse fu wi e si enke u ná o man holidoo. Wi o luku aini a artikel ya, fa ala u sa holidoo aini a siteelon fu man fende a libi di Pawlesi be e taki.

^ paragraaf 6 Luku a artikel di den e kai „Bijbel e kenki sma libi” aini a Saanantongo Wakititolen fu 1 yanuari 2013.

^ paragraaf 20 Efi i wani sabi moo fu a toli ya, da luku a JW Broadcasting® fu mei 2019 a jw.org®. A de aini Saanantongo. Go a BUKU NANGA TRA SANI > JW BROADCASTING.

^ paragraaf 63 SAN WI E SI A DEN FOWTOW: 27: A gaandi baala ya e peleiki fayafaya, a sani ya e yeepi en fu tan lon a siteelon fu libi.

^ paragraaf 65 SAN WI E SI A DEN FOWTOW: U sa meke taawan dyakata te wi e dwengi den fu diingi sopi efuso te useefi e diingi sopi tumisi.

^ paragraaf 67 SAN WI E SI A DEN FOWTOW: Wan baala de na ati-osu, ma tokuso ai tan lon a siteelon fu di ai peleiki gi a dataa di e deesi en.