Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 18

Joni xi tokanacha kʼoénelee yaoná nga tjoéná je kjoatjao

Joni xi tokanacha kʼoénelee yaoná nga tjoéná je kjoatjao

“Kisikjetʼaña nga kitoka” (2 TIM. 4:7TNM).

KJOAJNDA 129 Kao kjoaka si̱xálee Niná

XI TÍNCHJA̱NI *

1. Jméni xi machjén nga sʼiaan ngatsʼiaa xi chjotale Cristo maa.

TSA timʼee kʼoa tsa nʼio bijtaná, a kuitso tokoán nga tókanachaa tsa ʼyaa nga ñʼai koa̱nná. Alikuijin kuitso tokoán. Tonga je pastro Pablo kʼoakitso nga titokanachaa ñá xi chjotale Cristo maa (Heb. 12:1). Ninga jekjimajchíngaa kʼoa ni jetífaʼajen nganʼioná, machjén nga chókjoaná saʼnda nga kjoetʼaná tsa mená nga tjoéná je kjoatjao xi tsjoáná Jeobá (Mat. 24:13).

2. Ánni nga ñaki tjínjngoni kon Pablo nga kʼoakitso jmeni xi faʼaitʼa ya 2 Timoteo 4:7, 8.

2 Je Pablo nʼio nda kisixále Niná, kuinga i̱ kitsoni: “Kisikjetʼaña nga kitoka” (tʼexkiai 2 Timoteo 4:7, 8). * Jmé xi kinchja̱ni Pablo nga kʼoakitso.

JMÉ XI KINCHJA̱NI PABLO NGA TITOKANACHAA KITSO

3. Jmé xi kinchja̱ni Pablo nga titokanachaa kitso.

3 Nga kui kitsoya Pablo jmeni xi nʼio tjínle kjoandosin, sakʼoaa kui kisingósonkao josʼin kisiská chjota ya naxinandá Grecia nichxin kjoatse (1 Cor. 9:25-27; 2 Tim. 2:5). Nkjín kʼa nga kui kisingósonkao jonʼia xi chjotale Cristo maa kao nga tokanacha chjota (1 Cor. 9:24; Gál. 2:2; Filip. 2:16). Jngoyale kʼia bʼetsʼiakoaa nga tokanachaa kʼianga bʼaitʼalee yaoná je Jeobá kʼoa mangínsʼenngindá (1 Ped. 3:21). Kʼoa kʼiaa fetʼale nga títoka nga tsjoále Jeobá je kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa (Mat. 25:31-34, 46; 2 Tim. 4:8).

4. Jmé xi jchaa i̱ kjoaʼmiya jebi.

4 Nkjín koya jme xi mangóson nga kjin tokanacha chjota kao jonʼia xi chjotale Cristo maa. Janla koya kataʼyaa. Xi títjon, tjínnele nga tsín xin ndiaa kjuinyaa. Xi majaoni, tjínnele kui kuenta sʼiaan je kjoanda xi tsjoáná Niná. Kʼoa xi majanni, tjínnele nga chókjoajinná je kjoa xi kuitjátojiaan.

TSÍN XIN NDIAA KJUINYAA

Ngatsʼiaa xi chjotale Cristo maa machjén nga ya kjuinyaa je ndiaa xi kjoabijnachon kuichokaoná (Chótsenlai párrafo 5-7) *

5. Jñánile ndiaa xi kjuinyaa, kʼoa ánni.

5 Nga kuinjele je chjota xi tjíotokanacha, tjínnele kʼoasʼin ndiaa koai josʼin tjíchoa̱le je xi tsakʼéndajin nga tjíotoka. Tikʼoasʼinni, tsa mená nga sʼe̱ná je kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa, tjínnele kui ndiaa kjuinyaa xi tsoná Niná, xi tsonile, nga kʼoasʼin kjuinkoaa kjoabijnachonná josʼin mele Niná (Hech. 20:24; 1 Ped. 2:21). Tonga je Na̱i kao xi ya kjenngile kui xi mele nga xin ndiaa kjuian kʼoa kui kʼoasʼiaan jmeni xi sʼín je (1 Ped. 4:4). Tobesinná josʼin mangínkoaa yaoná kʼoa kʼoatso nga ngisa ndasʼin batio nga tjínle kjoandái. Tonga to énndiso jebi (2 Ped. 2:19).

6. Jmé xi bakóyaná jokoan je Brian.

6 Tsa ʼyani xi mele nga ya koaiya ndiaa xi fiya je chjota xi kui fitjenngi jmeni xi chon sonʼnde xi je Na̱i kjinentsja, tiʼa skoeni nga tsínni jme kjoandái tjínle (Rom. 6:16). Kataʼyala je choa̱le jngo ndsʼee xi Brian ʼmi. Kʼianga sʼa ʼndí, kitsoyale xijchále jotso je kjoatéxomale Jeobá. Tonga nga jekoanjchínga to jao kisʼele tsa tsjoa sʼe̱ kon nga kʼoasʼin koaikao yaole josʼin kitsoyale je xijchále. Kʼoa kʼoasʼin kikao yaole josʼín je chjota xi kui kʼoasʼín josʼin mele Na̱i. Je Brian itso: “Alikui koanjinna nga tse kjoañʼai kuichomani je kjoandái xi kisimekoan, nga̱ kui kitsjentʼale xi chʼaotjín”. Je Brian chaan droga kisken, nʼio tsakʼi xán kʼoa kisichajngi. Itsosa: “Nga jeki nichxin, chaan kiskotʼa droga xi ngisa síkiʼaonná kʼoa nʼio kitsjentʼale. Chaan droga tsakatena nga koan tsakatse jmeni xi nʼio kitsjentʼale”. Nga jeki nichxin, kisitjoson jotso kjoatéxomale Jeobá. Kisikʼantjaiyaa yaole kʼoa kʼiaa nga nó 2001 kisʼenngindá. Kʼoa ndʼaibi, tsjoa tjín kon nga ya tífiya je ndiaa xi tsʼe Niná. *

7. Tojo tso Mateo 7:13, 14, jñánile xi jao ndiaa kjio xi chjoéjiaan nga kjuinyaa.

7 Nʼio tjínle kjoandosin nga tsín xin ndiaa kjuinyaa. Je Na̱i kui xi mele nga tsín tiya kjuinyañá je ndiaa xi nrʼoeya xi “kjoabijnachon” fikaoná, kui xi mele nga ya kjuinyaa je ndiaa xi teya kji jñani nʼio nkjín mani chjota xi ya fiya. Ngisaa choa ñʼai tíjna tsa ya kjuinyaa tonga kjoabiya bichókaoná ndiaa jebi (tʼexkiai Mateo 7:13, 14). * Tsa mená nga tsín jme xi kʼoechjoaná nga ya kjuinyaa je ndiaa xi kjoabijnachon kuichokaoná, machjén nga je Jeobá si̱nʼiotʼaa kʼoa kuinóʼyá jmeni xi tso.

ALIKUI XIN CHÓTSEEN KʼOA TSÍN JME XI KATASÍKATÉNGINÁ

Alikui xin chótseen kʼoa alikui xíngiaa si̱katéngiaa (Chótsenlai párrafo 8-12) *

8. Jmé xi sʼín je xi tokanacha tsa sa̱téngi kʼoa tsa jtsao̱.

8 Je xi nʼio kjin toka alikui xin kotsen ánni nga tsín sa̱téngini. Ninga kʼoalani, tsakui nichxin ya jña chʼao chon sa̱sén ndso̱ko kʼoa tsa je xi ñatjen tjíotoka tokjoataon xi koa̱n ya kuicho saténgi ndso̱ko xínkjín. Ninga tsao binyatjeen ijngokʼa kʼoa tosi tonda toka. Alikui kui fini jme xi síkaténgi, tosaa kui kuenta sʼín nga kuicho jña saʼnda choyale kʼoa nga kuinjele je kjoatjao xi koyale.

9. Jmé xi tjínnele sʼiaan tsa sa̱téngiaa.

9 Tsakui nichxin nkjín kʼa sa̱téngiaa xi totʼatsʼe jmeni xi bixoán kʼoa jmeni xi nʼia, kʼoa tsa tsín sa̱sénnáje̱ jmeni xi sʼin je ndsʼee. Kui kʼoamani nga chjotajée maa ngatsʼiaa kʼoa nga ya timangínyaa je ndiaa xi nrʼoeya kji xi kjoabijnachon kuichokaoná. Toxá kʼoama sakʼoani nga tsín nda mangínkoaa xíngiaa. Je Pablo kʼoakitso nga sakʼoa tjín xi sikaoná je ndsʼee xi tsín sa̱sénná (Col. 3:13). Tonga tsín koa̱n kui kjuinñá jmeni xi sikaténginá, tosa kui kuenta sʼiaan je kjoatjao xi choyalee. Tsa jtsoaa, kuinyatje̱n ijngokʼá kʼoa tosi tonda tókaa. Alikui koa̱n nga ya kuiyotsʼatjeen, xi tsonile tsín kʼoéngijtiaa tokoán. Tsa yaoná si̱jtilee tsínjin kuichotjenngiaa je kjoatjao xi kʼoainá, kʼoa ñájin xosʼiaan nga ñʼai koa̱nle xi ngikʼa nga kao kjoatsjoa sixále Jeobá.

10. Jmé xi tjínnele sʼiaan nga tsín xíngiaa si̱katéngiaa.

10 Tsa tsín mená nga ndsʼee si̱katéngiaa, alikui to yaoná kjuinñá kʼoa alikui koa̱n nga toñá kuitjosonná ngantsjai (Rom. 14:13, 19-21; 1 Cor. 8:9, 13). Jebi alikui mangóson kao jmeni xi ma nga tokanacha je chjota. Je chjota xi tokanacha bʼénele yaole nga toje mele kuinje̱le. Alikui kuenta sʼín xi ngikʼa. Kʼoa faʼatotʼale xi ngikʼa nga je mele tsjéntítjon. Tonga ñá xi chjotale Cristo maa alikui kʼoasʼin tokanachaa kao je ndsʼee (Gál. 5:26; 6:4). Je xi mená kuinga kuinyakoaa nga kʼoati katatjoéle je kjoatjao xi tsjoá Niná. Kuinga bʼenenilee yaoná nga mangíntjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa Pablo nga kʼoakitso nga tsín toñá kjuinñá yaoná nga kʼoati kuenta sʼiaan “xi kjaʼaí chjota” (Filip. 2:4).

11. Jméni xi kuenta sʼín je xi tokanacha, kʼoa ánni.

11 Xi ijngo koya xi kuenta sʼín xi tokanacha kuinga tjoéle je kjoatjao xi kʼoaile. Ninga tsín ñaki xko̱n beni, kui síkjaʼaitsjen nga kuicho jñani kʼoaile je kjoatjao xi kuinjele. Kui xi binyakao nga tosi tonda toka.

12. Nga tsjoakená Jeobá, jméni xi tongini kʼoatso nga tsjoáná.

12 Nga tsjoakená Jeobá, kʼoatso nga tsjoále kjoatjao ngatsʼi xi kuinjele, xi tsonile, tsjoále kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa. Tjínkʼa xi ya ngʼajmi sʼe̱le kjoanda jebi kʼoa tjínkʼa xi i̱ Sonʼnde koatio ngantsjai nichxin. Je Biblia tongini kʼoatso jme kjoatjao xi tsjoáná Niná. Kʼoa koaan cha̱niyaa jkoaa josʼin kuiyoaa nga kui nichxin. Kʼianga kui kuenta sʼiaan je kjoachoya xi tjínná, alikuijin kʼoaiʼndee nga jme xi kʼoechjoaná nga tjoéná kjoanda jebi.

TOSI TONDA SI̱XÁLEE NINÁ NINGA KJOA KUITJÁTOJIAAN

Tosi tonda ya kjuinyaa je ndiaa xi kjoabijnachon kuichokaoná ninga kjoa kuitjátojiaan (Chótsenlai párrafo 13-20) *

13. Jmé kjoanda xi tjínná xi tsínle je chjota xi tokanacha.

13 Kʼianga kitokanacha je chjota nichxin kjoatse ya naxinandá Grecia, tosi tonda kitoka ninga kijtale kʼoa ninga aonyale. Totsʼee nganʼio kisichjén kʼoa kui tsakinyakao nga tongini kiskotʼaya. Joni chjota jebi, kʼoati tíʼmiyaná josʼin tókaa, xi tsonile josʼin si̱xálee Niná. Tonga ñá kui kjoanda tjínná nga je Jeobá tsjoáná nganʼio xi machjénná nga tosi tonda tókaa. Tsa je si̱nʼiotʼaa, kʼoatso nga kuitsoyaná kʼoa nga je koasenkaoná nga chókjoaná (1 Ped. 5:10).

14. Jósʼin basenkaoná 2 Corintios 12:9, 10 nga chókjoajinná je kjoa xi bitjatojiaan.

14 Je pastro Pablo tsee kjoa jaʼatojin. Ali tokuijin kjoa jaʼatojin nga kinokjoaʼaonle kʼoa nga chjota kitjenngike, kʼoati sakʼoa kinroajen nganʼiole kʼoa je kjoa xi jaʼatojin kʼoasʼin koanngóson joni tsa naʼyá kisasensʼenjin yaole (2 Cor. 12:7). Tonga alikui kui kisikʼajennile kon ninga kui kjoa jaʼatojin, tosaa je Jeobá kisinʼiotʼa yaole (tʼexkiai 2 Corintios 12:9, 10). * Nga kʼoakisʼin, tsakasenkao Jeobá ngantsjai.

15. Jósʼe̱ tokoán tsa kjuintjenngiaa choa̱le Pablo.

15 Joni je pastro Pablo, tsakui nichxin kuinchja̱ʼaonná chjota kʼoa tsa koaitjenngikená xi totʼatsʼe kjoamakjainná. Xi ijngosani, tsakui nichxin chʼin bʼetʼaná kʼoa tsa nroajen nganʼioná. Tonga tsa chjénngiaa choa̱le Pablo, kʼianga kjoa kuitjátojiaan jchañá josʼin basenkaoná je Jeobá kʼoa josʼin bakóná kjoatsjoacha.

16. Jméni xi koa̱n sʼin je ndsʼee ningalani chʼin bʼetʼale.

16 Kʼoa je ndsʼee xi chʼin tjínle xi nachan kjioson, xi silla de ruedas tjíoya, xi tsín tichókjoanile nga bʼetsoma kʼoa xi tsín tinda tsennile. A kʼoati koa̱n kʼoasʼin tóka joni je xi sʼa xti kao xi tsín jme chʼin tjínle. Jaon, kʼoati koa̱n kʼoasʼin. Nʼio nkjín mani je ndsʼee xi jekoanjchínga kʼoa xi táo chʼin bʼetʼale xi tjíosíxále Niná. Nga kʼoasʼín yaa mangóson joni tsa ya tjíotokaya je ndiaa xi kjoabijnachon bichókao. Tonga ali totsʼejin nganʼio síchjén, jé Jeobá tsjoále nganʼio. Kao teléfono nrʼoénile je kjoajtín xi satíoná kʼoa tjínkʼa xi ya tjen Internet kotsennile. Tsjoánganʼio nga ʼmiyason Énle Niná kʼianga tsoyale je xínkjín kao je chjinexki.

17. Jósʼe kon Jeobá tʼatsʼe je ndsʼee xi chʼin bʼetʼale.

17 Alikuikʼia kʼoaiʼndee nga kui chʼin xi tjínná katasíkʼajen tokoán kʼoa tsín kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín tikoa̱n kjuinyañá ndiaa xi kjoabijnachon bichókaoná. Je Jeobá tsjoakená nga̱ tjínná kjoamakjain kʼoa be jokjitse jetinixálee. Nga kjoa bitjatojiaan kʼiaa nga ngisa machjénná nganʼiole Jeobá kʼoa je alikui tsjiónkonná (Sal. 9:10). Chrian kʼoéjnaná je Jeobá. Jngo tichjaa xi táo chʼin tjínle itso: “Nga sa táo sa táo kjima chʼin xi tjínna, sa ñʼai sa ñʼai mana nga fakaonajmíña Énle Niná xi kjaʼaí. Tonga ʼbeña nga tsjoa sʼe kon je Jeobá nga bʼenele yaona jokji tjen kʼoamana nga sixále. Kui xi tsjoa bʼé tokoan”. Kʼianga nroajen tokoán si̱kjaʼaitsjeen nga je Jeobá koasenkaoná. Kjuintjenngiaa choa̱le Pablo kʼoa si̱kjaʼaitsjenjiaan nga i̱ kitso: “Nda tjínkoan kao kjoaʼindana, [...] nga inda an, kʼia tjínna nganʼio” (2 Cor. 12:10).

18. Jmé kjoa xi nʼio ñʼai tjín faʼatojin kʼa je ndsʼee.

18 Tjínkʼa ndsʼee xi kjaʼaísa kjoa tjíofaʼatojin. Je ndsʼee xi ngikʼa alikui be kʼoa alikui majinle jme kjoa xi faʼatojin kʼa je ndsʼee, jolani xi depresión tjínle kao xi ansiedad tjínle. Ánni nga nʼio ñʼai manile je ndsʼee xi kui kjoa faʼatojin. Tobʼelañá, je xi ntsja tjotʼáo kʼoa tsa xi silla de ruedas tjíoson, be xi ngikʼa nga kui kjoa tjíojin kʼoa tsakui nichxin tsjoánganʼiole. Tonga alikui matsen je kjoañʼai xi faʼá je xi depresión tjínle kao xi ansiedad tjínle. Kʼoati kji kjoañʼai faʼatojin jomale jngo xi nindale tjotʼáo, tonga tsakui nichxin je xi ngikʼa alikui koakole kjoatsjoacha kʼoa likui kuinyakao.

19. Jmé xi bakóyaná choa̱le Mefibóset.

19 Tsa chʼin tjínná kʼoa tsa tsín ʼya xi majinle jotjín tokoán, koasenkaoná je choa̱le Mefibóset (2 Sam. 4:4). Je Mefibóset nʼio ñʼai tjín kjoa xi jaʼatojin nga̱ chjiʼngé koan, kʼoa xi ijngosani, totaon tsabe je rey David kʼoa alikui nda kisikʼaxki̱. Alikui je Mefibóset kisʼele jée nga kʼoakoantʼain, tonga alikui kui kisikinroajen kon. Tosaa tsabechjí jmeni xi kisʼele. Kitsjoále kjoanda je David josʼin tsakasenkao nga títjon (2 Sam. 9:6-10). Kʼianga tsín kixi tíjna jmeni xi kisikao David, je Mefibóset alikui kui tsakʼéjinkon. Alikui kui chʼao tsakʼéni kon jmeni xi kisikao je David kʼoa alikui je Jeobá tsakánele jmeni xi koantʼain. Tosaa kitsjoanganʼiole je rey xi je Jeobá tsakasénnda (2 Sam. 16:1-4; 19:24-30). Jé Jeobá xi kʼoasʼin koanmele nga ya Biblia kisʼetʼa je choa̱le Mefibóset ánni nga koasenkaoniná ndʼaibi (Rom. 15:4).

20. Jósatío kʼa kon je ndsʼee xi ansiedad tjínle, tonga jméni xi tsín jao kʼoe kon.

20 Je ndsʼee xi ansiedad tjínle, tjínkʼa xi tsokjón kʼoa alikui nda satío kon nga ʼya xi fákaonajmí. Ninga ñʼai male nga nʼio nkjín chjota batiojinle, tojo fi je kjoajtín kao kjoajtíntse. Ninga ñʼai male nga fákaonajmí je chjota xi tsín bexkon, tojo bitjotsoyason. Tsakui kjoa jebi tiyojiaan, alikui toñá xi kʼoakjimaa. Nʼio nkjín mani xi kʼoati kui kjoa tjíojin. Si̱kjaʼaitsjeen nga nda sʼe kon je Jeobá nga ni̱ma̱ná nroajinni nga tinixálee. Nga tsín tinikʼajenlee tokoán kui xi bakóná nga tísíchikontʼainná je Jeobá kʼoa jé títsjoáná nganʼio xi machjénná * (Filip. 4:6, 7; 1 Ped. 5:7). Tsa tosi tonda tinixálee Jeobá ninga chʼin tjínná kʼoa ninga tsín nda sʼe sakʼoa tokoán, alikui jao tjínná nga nʼio tsjoa sʼe kon Jeobá.

21. Nga je Jeobá tsjoáná nganʼio, jméni xi koa̱nná sʼiaan ngatsʼiaa.

21 Tojosʼin tiʼyaa, tjín jmeni xi tsín mangóson josʼín je chjota xi tokanacha kao jonʼia xi chjotale Cristo maa tojo kitso Pablo. Nga kitokanacha chjota nichxin kjoatse tojngoo koanni xi kinjele. Tonga ngatsʼi xi kixi kjima nga tjíosíxále Niná sʼeele je kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa (Juan 3:16). Ngatsʼi xi kitokanacha nichxin kjoatse tjínnele nga tsín chʼin kisʼele, ánni nga kichokjoanile nga kitoka, nga̱ tsa mai alikuijin kinjele. Tonga ñá xi chjotale Cristo maa, nkjín mañá xi chʼin bʼetʼaná tonga tosi tonda tíchókjoaná (2 Cor. 4:16). Jé Jeobá tsjoáná nganʼio xi machjénná nga tosi tonda si̱xálee saʼnda nga tjoéná je kjoanda xi tsjoáná.

KJOAJNDA 144 Kui tikjaʼaitsjain ngantsjai

^ párr. 5 Nʼio nkjín mani choʼndale Jeobá xi kjoa faʼatojin xi totʼatsʼe nga jekjimajchínga kʼoa tsa chʼin bʼetʼale. Ngatsʼiaa sakʼoaa bijtaná. Kʼoa tsakui nichxin nokjoaan nga kui nikjaʼaitsjeen nga titokanachaa. I̱ kjoaʼmiya jebi kui jchaa jmé xi kinchja̱ni je pastro Pablo nga titokanachaa kitso, kʼoa jméni xi koa̱n sʼiaan nga kao kjoaka tokaa kʼoa nga kuinjená.

^ párr. 2 2 Timoteo 4:7, 8, TNM: “Nda kiskanjian kjoabixkan xi kisʼena, kisikjetʼaña nga kitoka, alikui tisikʼéjna je kjoamakjainna. 8 Kʼoa ndʼaibi jngoo corona xi tsʼe kjoatéxomakixi tíjnatjaole je Nainá, juez xi kixi, xi tsjoána nga kui nichxin tonga ali toʼanjian xi kʼoaina, kʼoati kʼoaile ngatsʼi xi kao kjoatsjoa tjíokoyale nga koa̱ntsen”.

^ párr. 6 Chótʼai je artículo xi “La Biblia les cambió la vida” ʼmi, xi faʼaitʼa ya revista La Atalaya xi tsʼe 1 de enero de 2013.

^ párr. 7 Mateo 7:13, 14: “Titjásʼennio xo̱ntjoa xi nrʼoeya, nga teya xo̱ntjoa, kʼoa teya je ndiaa xi fini jña nga cha̱jin, kʼoa ali kʼoakji nkjín xi ya faʼasʼen. 14 Nga̱ nrʼoeya je xo̱ntjoa, kʼoa xkóya je ndiaa xi fini kjoabijnachon, kʼoa choa mani xi ya masjaile”.

^ párr. 14 2 Corintios 12:9, 10: “Kʼoa je kʼoakitsona: Kjimanili je kjoandana, nga je nganʼiona ngisa nʼio nda matsenni kao kjoaʼindali. Tokui kao kjoatsjoa tosa kʼoasjejeya yaona xi tʼatsʼe kjoaʼindana, jméni nga je nganʼiole Cristo sʼe̱jnajinsínina. 10 Xi tʼatsʼe Cristo tokui nda tjínkoan kao kjoaʼindana, kao nga nokjoaʼaonna, kao kjoañʼai, kao nga fitjenngi kontrana, kao xi li tojo xi kji ñʼai mana. Tokʼiani nga inda an, kʼia tjínna nganʼio”.

^ párr. 20 Je programa xi tsʼe sá mayo nó 2019 xi tsʼe JW Broadcasting® tsjoá kʼa kjoafaʼaitsjen xi kuinyakao je ndsʼee xi ansiedad tjínle kʼoa bʼéyanajmí jotjíosʼín kʼa je ndsʼee nga tsínkui tjíosíkinjele. Yaa koa̱nsjaitʼali ya jw.org® jñani BIBLIOTECA > JW BROADCASTING® tso.

^ párr. 66 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo ndsʼee xi jejchínga tosi tonda tsoyason, kʼoa kui xi tsonile nga ya tífiya ndiaa xi kjoabijnachon kuichokao.

^ párr. 68 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Si̱katéngiñá xíngiaa kʼiatsa kʼoakʼuínlee nga kataʼbisa kʼoa tsa tsín chósonnilee jokji sʼioaa.

^ párr. 70 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Je ndsʼee títsoyale Énle Niná je chjinexki, kʼoa kui xi tsonile nga ya tífiya ndiaa xi kjoabijnachon kuichokao.