1. Oityi atuho tuesukisa okulinga?

SOKA ñgeno uvela ine hamwe waponwa, pahe avekutolela opo uhateke. Okuti motavela? Au. Haunene inkha vekutolela okuti mamuhateka ehimbwe. Mahi apositolu Paulu wapopia okuti ovaumbili aveho va Siovaa vekahi nokuhateka. (Heb. 12:1) Inkha tuhanda okukapewa ovipuka Siovaa alaa okuketuavela, tuna okutualako okuhateka atee konthyulilo, tyilinge tuvana ine tuvakulu, tyilinge tuna ononkhono ine tutupu. — Mat. 24:13.

2. Ngetyi tyipopia 2 Timotiu 4:7, 8, omokonda yatyi Paulu ankho apondola okulunda ovakuatate vae okutualako okuhateka?

² Paulu ankho upondola okulunda ovakuatate vae okuhateka alo konthyulilo mokonda ngwe ‘wamanene okuhateka.’ (Tanga 2 Timotiu 4:7, 8.) Mahi etyi Paulu apopia okuhateka, oityi ankho ahanda okupopia?

3. Oityi ankho Paulu ahanda okupopia etyi atola okuti ovaumbili va Siovaa vekahi nokuhateka?

³ Paulu pamwe ankho upopia ovinyano vimwe vilingwa nova Gelesia opo alongese ovipuka viakolela unene. (1 Kol. 9:25-27; 2 Tim. 2:5) Mongeleka, waelekele omuenyo wovaumbili va Siovaa novanthu vokulilolela. (1 Kol. 9:24; Gal. 2:2; Fili. 2:16) Omunthu uhimbika okuhateka tyina elipakula ku Siovaa, ambatisalwa. (1 Pet. 3:21) Iya umanuhula okuhateka tyina Siovaa amemulekesa okuti mekemuavela omuenyo uhapu. — Mat. 25:31-34, 46; 2 Tim. 4:8.

4. Oityi matulilongesa monthele ei?

⁴ Oñgeni omuenyo wovaumbili va Siovaa welikuata novanthu vokuhateka? Vena ovipuka ovinyingi vielifwa. Monthele  ei matupopi vitatu puvio. Tete, tuna okuhateka metapalo liaviuka; vali, katupondola okutalukwa; tatu, tuesukisa okutualako okuhateka atee umwe tyina tuna ovitateka.

5. Ondyila patyi tuna okuhatekela, iya omokonda yatyi?

⁵ Ovanthu vokulilolela, havoko vaholovona etapalo omu mavahatekela. Opo vafetwe, vena okuhatekela metapalo liaholovonwa nononkhalamutwe. No onthue ongotyo tukahi. Opo tukapewe omuenyo uhapu, tuesukisa okuhatekela mondyila Siovaa etupopila. (Ovil. 20:24; 1 Pet. 2:21) Mahi Satanasi novanthu vae, kavahande tuhatekele mondyila ya Siovaa. Vahanda tuhatekele mondyila yavo. (1 Pet. 4:4) Vetulinga omukuele iya vapopia okuti tukahi nokupumbwa ovipuka ovinyingi. Tupu vehole okupopia okuti inkha tuhateka navo, muene matulingi vala etyi tuhanda. Mahi onthue tutyii nawa okuti etyi vapopia omatutu! — 2 Pet. 2:19.

6. Oityi welilongesila kongeleka ya Brian?

⁶ Vana vokuholovona okuhateka novanthu vena ovituwa vya Satanasi, vaimbuka liwa okuti etapalo vaholovona livetuala koupika. (Loma 6:16) Otyo tyaendele na Brian. Brian wekulila motyili, iya ovo tate yae ankho vemuavela ondundo opo aendele mondyila yaviuka. Mahi etyi akala omukuendye ahimbika okulipula inkha okuendela movitumino vya Siovaa otyiwa umwe. Atokola okuendela mondyila ya Satanasi. Wati: “Katutu-katutu andyihimbika okumona okuti omuenyo una ankho vapopia okuti omuwa, ankho ukahi nokundyetela ovitateka. Pahe ankho netyiliya ovipuka ovivi. Ankho ndyisipa omapangwe, nokunwa unene, nokulinga omaundalelapo. Ankho netyiliya omakaya omanene. . . . Tupu ankho ndyilandesa omapangwe opo ndyikale nonombongo mbokulinga ovipuka viasila.” Konyima, Brian aholovona okuendela movitumino vya Siovaa, apilulula ovituwa viae, ambatisalwa mo 2001. Pahe una ehambu liotyotyili mokonda ukahi nokuhatekela mondyila yaviuka. *

7. Ngetyi tyipopia Mateusi 7:13, 14, ombupi onondyila onombali tuapakelwa?

⁷ Muaina otyiwa tuholovone okuhatekela mondyila yaviuka! Satanasi uhanda onthue atuho tuyekepo okuhatekela mondyila “ituala komuenyo.” Uhanda tuhatekele mondyila onthanda, ngetyi ovanthu ovanyingi mouye vekahi nokulinga. Ondyila oyo, iiwe unene iya kamupuiya okuhatekela-mo. Mahi tutyii okuti ‘ituala kehanyauno.’ (Tanga  Mateusi 7:13, 14.) Opo tuhayapuke mondyila yaviuka, tuesukisa okuyumba onthumbi mu Siovaa nokulinga etyi ahanda.

8. Oityi ovanthu vokuhateka valinga tyina vamatoko?

⁸ Tyina ovanthu vokuhateka vetyii okuti mavahateka ovikambo ovile, valunguka opo vahatalukwe. Vetyii okuti inkha valeuka-leuka, mavelipunduka. Mahi no ngotyo vapondola okuliata metoto avelipumu-po. Tyihe-otyo vala, umwe upondola okuvepuma, avatoko. Tyina vamatoko, vapindukapo otyo venda no komutwe. Kavesuku netyi tyevetokesisa, mokonda etyi vahanda okuhika liwa opo vafetwe.

9. Oityi tuesukisa okulinga inkha tulipuma-po?

⁹ Mokonda no onthue tukahi nokuhateka, pamwe tupondola okulipuma-po. Pamwe tupondola okulinga, nokupopia ovipuka viapenga. Ovakuatate vetu, navo vapondola okulinga ovipuka vitunumanesa. Onthue katupondola okuhuva tyina otyo tyimoneka-po! Atuho tuvakuankhali, iya atuho tukahi nokuhatekela mondyila ike. Ngotyo, pamwe matulipuma-puma na vakuetu. Atee umwe apositolu Paulu wapopia okuti vakuetu mavetulingi ‘ovipuka vitunumanesa.’ (Kolo. 3:13) Mahi tuhesukei netyi tyetutokesisa. Tusokei kovipuka oviwa matukapewa komutwe wandyila. Inkha tulipuma-po, tupindukeipo, atutualako okuhateka. Okulinga ngotyo tyakolela unene, mokonda inkha tunumana, atupake onkhongo iya atuyekepo okuumbila Siovaa, kamatukapewa ondyambi. Tyihe-otyo vala, inkha tulipuma-po atuhapindukapo, matutyiki vakuetu ngwe ondyila yatyo yahita-le.

10. Oñgeni tupondola okulityilika okutyika vakuetu?

¹⁰ Onkhalelo onkhuavo yokuhatyiki vakuetu, oputyina tupaka omasuka-suka avo komutwe, atuhalingi vala ovipuka ngetyi tuhanda. (Loma 14:13, 19-21; 1 Kol. 8:9, 13) Monkhalelo oyo, onthue tuelikalela novanthu vokulilolela. Velityutya na vakuavo iya kese umwe wesuka vala nondyambi yae muene. Mokonda vesuka vala navo muene, pamwe vakuata vakuavo movikutu opo vevelambele ponthele. Mahi onthue katukahi  nokulityutya novakuatate vetu. (Gal. 5:26; 6:4) Etyi tuhanda, okukuatesako vakuetu okutualako okuhateka opo navo vakapewe ondyambi. Otyo tulingila ononkhono mbokuendela monondongwa mba Paulu mbokuati: “[Muhatalei] vala komasuka-suka enyi muene, mahi tupu amutale komasuka-suka avakuenyi.” — Fili. 2:4.

11. Oityi ovanthu vokuhateka vasoka iya omokonda yatyi?

¹¹ Tyihe-kulityilika vala okuleuka, valinga ononkhono mbokuhateka alo vehika. Atee umwe tyina veheete apa mavehikila, vasoka oñgeni mavelitehelela tyina vamehiki, na tyina vamafetwa. Okusoka kondyambi tyiveavela ondundo yokutualako okuhateka.

12. Oityi Siovaa alaa okuketuavela komutwe wandyila?

¹² Siovaa wapopia okuti inkha tuhateka alo konthyulilo meketuavela omuenyo uhapu, tyilinge keulu, tyilinge mouye omupe pano pohi. Ombimbiliya ipopia oñgeni ovipuka mavikakala tyina omuvo oo wamehikipo. Atyiho otyo, opala tutyivile okusoka kondyambi. Inkha tutualako okusoka kovipuka Siovaa alaa okuketuavela komutwe wandyila, nii kamatuyeke natyike tyitulingisise okuyekapo otyili.

13. Oñgeni onthue tuelikalela novanthu vokuhateka?

¹³ Ovanthu vo mo Gelesia tyina ankho vahateka, vaponwa. Atee umwe pamwe ankho veihamenwa unene. Mahi no ngotyo ankho vetei vala ku etyi valongeswa no kononkhono mbavo muene. No onthue tulongeswa oñgeni tuna okuhateka opo tukapewe omuenyo. Mahi tuelikalela katutu novanthu vokuhateka. Onthue tuna Siovaa, ondyivi-ndyivi yononkhono. Wapopia okuti inkha tumuyumba onthumbi, metulongesa iya metuavela ononkhono opo tukale tyapama! — 1 Pet. 5:10.

14. Oñgeni omukanda wa 2 Ova Kolindu 12:9, 10 utukuatesako okulambela movitateka?

¹⁴ Paulu wakalele novitateka ovinyingi. Mongeleka, pamwe ankho upenyua nokumoneswa ononkhumbi. Pamwe ankho uponwa mokonda youvela umwe ngwe aihana okuti “ekete mohitu.” (2 Kol. 12:7) Ovipuka ovio ankho vipondola okumusoyesa ayekepo okuhateka. Mahi hatyoko viemukalesile! Kwe, ovitateka ovio ankho omphitilo yokuyumba onthumbi mu Siovaa. (Tanga 2 Ova Kolindu 12:9, 10.) Mokonda yolusoke olo, Siovaa wemukuatesileko okulambela movitateka ovio aviho.

15. Inkha tuhetekela Paulu, oñgeni matutale ovitateka vietu?

¹⁵ No onthue pamwe tupenyua nokumoneswa ononkhumbi mokonda yekolelo lietu. Tupu hamwe tuponwa mokonda tutupu ekongoko. Mahi inkha tuhetekela Paulu, matutale ovitateka vietu ngatyina omphitilo yokuyumba onthumbi mu Tate yetu woluembia, Siovaa.

16. Oityi upondola okulinga inkha utupu ekongoko?

¹⁶ Okuti ove uli moula? Okuti wendela kotyipundi tyomalola? Okuti utupu vali ononkhono? Okuti kuetepo vali nawa? Inkha ongotyo, okuti utyivila okuhateka novakuendye vatalala nawa? Yoo, utyivila! Ovakuatate ovanyingi vokuakulupa pahe kavavete-mo vali, mahi no ngotyo vatualako okuhateka mondyila yomuenyo. Okuti vetei kononkhono mbavo muene? Au. Siovaa uvepameka tyina vatehelela omaliongiyo mono telefone na tyina vatala omaliongiyo angalavalwa. Tupu vaundapa movilinga viokulinga ovalongwa tyina vaava oumbangi ko nondotolo no kombunga yavo.

17. Oñgeni Siovaa atala vana vokuhena ekongoko?

 ¹⁷ Inkha kutyivili okulinga ovipuka ovinyingi movilinga vya Siovaa mokonda yekongoko, uhasoye. Uhasoke okuti kumetyivili okuhateka alo konthyulilo. Siovaa ukuhole mokonda una ekolelo mwe iya nalumwe malimbwa ovipuka wemulingila mokueenda kuomanima omanyingi. Mokonda yokuhavete-mo vali, pahe wesukisa umwe okukuatesuako nae. Siovaa nii kemekuyekepo! (Sal. 9:10) Matualako okufuenaina ponthele yove. Tala etyi tyapopia omphange umwe uhena ekongoko. Wati: “Pahe ndyitupu vali onomphitilo ononyingi mbokuava oumbangi mokonda ouvela wange ukahi vala nokukula. Mahi otyipuka tyinthulisa omutima, okunoñgonoka okuti Siovaa uhambukilwa atee umwe oupuka oututu ndyimulingila.” Ngotyo, tyina wamasoyo, hinangela okuti kukahi awike. Soka kongeleka ya apositolu Paulu iya hinangela onondaka mbae mbati: ‘Ame ndyihambukilwa okuhapamene, mokonda tyina nahapamene, opo ndyina vali epondolo enene.’ — 2 Kol. 12:10.

18. Otyitateka patyi ovakuatate vamwe vekahi nokulambela?

¹⁸ Vamwe povakuatate vetu tukahi nokuhateka navo, vena otyitateka otyikuavo tyelikalela. Otyitateka otyo pamwe vakuavo kavetyimono iya pamwe kavanoñgonoka onkhalelo velitehelela. Mongeleka, vamwe vasoka okuti kavesilivila. Ovakuavo vasukalala unene. Mahi omokonda yatyi otyitateka otyo tyelikalela novikuavo? Omokonda tyina omunthu amateke enkhanya na tyina aendela konomuleta, ovanthu aveho vetyimona okuti waihamenwa iya wesukisa okukuatesuako. Mahi tyina omunthu anumana mokonda yokusoka okuti kasilivila na tyina asukalala unene, pamwe nawike utyimona. Mahi oluihamo lwae luelifwa vala no luomunthu wateka enkhanya. Iya pamwe kavalingilwa okankhenda mokonda katyimoneka.

19. Oityi tupondola okulilongesila kongeleka ya Mefibosete?

¹⁹ Inkha ove una otyitateka ngotyo iya ulitehelela okuti vakuenyi kavekunoñgonoka, ongeleka ya Mefibosete maikukuatesako. (2 Sam. 4:4) Mefibosete ankho otyilema. Nthiki imwe Ohamba Daviti ankho kanoñgonokele atyiho tyaenda-po, emulingi onya. Mefibosete ankho utupu etyi alinga opo akale novitateka ovio aviho. Okuti wasoyele? Au. Ankho uhambukilwa ovipuka ena. Tupu ankho upandula ovipuka ovinyingi Daviti emulingilile. (2 Sam. 9:6-10) Ngotyo, etyi Daviti emulinga onya, Mefibosete asoko omokonda yatyi alingila ngotyo. Kayekele otyiponyo tya Daviti tyimusoyese. Tupu kavelele  Siovaa onombei. Mefibosete wasokele ku etyi apondola okulinga opo akuateseko Daviti, Ohamba yaholovonwa na Huku. (2 Sam. 16:1-4; 19:24-30) Siovaa wapaka ongeleka ya Mefibosete Mondaka Yae, opo no onthue itukuateseko. — Loma 15:4.

20. Oñgeni vamwe vakala mokonda yokusukalala unene?

²⁰ Mokonda yokusukalala unene, ovakuatate vamwe kavahande povanthu. Velikuatesila unene opo vende komaliongiyo no kovionge. Tupu tyivepuiya okupopia novanthu vehei. Mahi no ngotyo venda movilinga viokuivisa. Inkha no ove una otyitateka ngotyo, hinangela okuti kukahi awike. Ovakuatate ovanyingi mouye auho, navo vena otyitateka ngotyo. Uhalimbueko okuti Siovaa uhambukilwa unene etyi umulingila nomutima auho. Etyi ukahi nokuhateka atee hono, tyilekesa okuti Siovaa ukahi nokukukuatesako, nokukuavela ononkhono wesukisa. * (Fili. 4:6, 7; 1 Pet. 5:7) Inkha uvela, ine hamwe usoya nokusukalala unene, mahi otyo utualako okuhateka, hinangela okuti ononkhono ukahi nokulinga mbuhambukiswa unene Siovaa.

21. Siovaa metukuatesako okulinga-tyi?

²¹ Onthue tukahi nawa mokonda tuelikalela kapii novanthu vokuhateka. Kohale tyina ovanthu vahateka, wike vala ufetwa. Mahi onthue tuelikalela. Aveho vatualako okuhateka atee konthyulilo, mavakapewa omuenyo uhapu. (Suau 3:16) Ovanthu vokuhateka vena okukala nekongoko ewa opo vehike avapewa ondyambi. Mahi onthue, tyilinge tuvela, tyilinge tuna ekongoko, atuho tukahi nokuhateka. (2 Kol. 4:16) Onthue tuna onthumbi yokuti matutyivili okuhateka alo konthyulilo mokonda Siovaa ukahi nokutukuatesako!