Ir al contenido

Ir al índice

KʼUTUNEM 18

Chqakʼisaʼ utijik anim

Chqakʼisaʼ utijik anim

«Xinkʼis ri nuchak» (2 TIM. 4:7).

BʼIXONEM 129 Kojpatanin rukʼ kochʼonik

RI KQETAʼMAJ NA *

1. ¿Jas rajawaxik kqabʼan qonojel ri cristianos?

¿LA KQAJ kqatij anim we qetaʼm che kʼax ubʼanik, más na are chiʼ oj yawabʼ u oj kosinaq? Qastzij riʼ che kqaj taj. Ri apóstol Pablo xubʼij che ri qastzij cristianos tajin kqatij anim (Heb. 12:1). Rumal laʼ, apastaneʼ ri qajunabʼ o ri qachuqʼabʼ, qonojel rajawaxik kʼo qakochʼonik kʼa pa ri kʼisbʼal we kqaj kqariq ri sipanik che Jehová kutzujuj chqe (Mat. 24:13).

2. ¿Jasche rukʼ kowil kʼuxaj xubʼij ri Pablo ri tzij kʼo pa 2 Timoteo 4:7, 8?

2 Ri Pablo rukʼ kowil ukʼuʼx xubʼij wariʼ: «Xinkʼis ri nuchak» (chasikʼij uwach 2 Timoteo 4:7, 8). Tekʼuriʼ ¿jas utijik anim tajin kchʼaw wi ri Pablo?

¿JAS TIJOJ ANIM XCHʼAW WI RI PABLO?

3. ¿Jas utijik anim xchʼaw wi ri Pablo?

3 Are chiʼ Pablo kukʼut jastaq nim ubʼanik, jujun taq mul xukoj kʼutbʼal che kchʼaw chrij ri etzʼanem che xbʼan pa ri ojer Grecia (1 Cor. 9:25-27; 2 Tim. 2:5). Kʼi mul, xujunamaj ri ukʼaslemal jun cristiano rukʼ utijik anim (1 Cor. 9:24; Gál. 2:2; Filip. 2:16). Ri winaq kumajij utijik anim are chiʼ kujach ri ukʼaslemal che ri Jehová xuqujeʼ chiʼ kubʼan uqasanjaʼ (1 Ped. 3:21). Kchʼakanik are chiʼ ri Jehová kuya ri sipanik re ri kʼaslemal kʼo ta ukʼisik che (Mat. 25:31-34, 46; 2 Tim. 4:8).

4. ¿Jas kqil pa wajun kʼutunem riʼ?

4 Kʼi kjunamataj wi ri utijik anim rukʼ ri ukʼaslemal jun cristiano. Chqilaʼ oxibʼ chke. Nabʼe, rajawaxik kojbʼe pa ri sukʼ bʼe. Ukabʼ, rajawaxik xaq xiw kojchoman chrij ri meta. Xuqujeʼ ri urox, kqakoj qachuqʼabʼ chuwach ri kʼax che kqakʼulmaj.

CHQATAQEJ RI SUKʼ BʼE

Rajawaxik che qonojel ri oj cristianos kojbʼin pa ri sukʼalaj bʼe. (Chawilaʼ ri párrafos 5 kopan 7). *

5. ¿Jas bʼe rajawaxik kqataqej xuqujeʼ jasche?

5 Rech kchʼakan jun winaq pa jun tijik anim, rajawaxik che kkitaqej ri bʼe che bʼim chke kumal ri e kʼamal bʼe re ri utijik anim. Kjunamataj rukʼ, we kqaj kqariq ri kʼaslemal che kʼo ta ukʼisik rajawaxik kqataqej ri kʼaslemal che taqal che jun cristiano (Hech. 20:24; 1 Ped. 2:21). Are kʼu ri Satanás y ri kebʼanow ri urayibʼal kkaj che ri oj upatanelabʼ ri Dios kqaya kan upatanexik y kqabʼan ri kkaj e areʼ (1 Ped. 4:4). Ri winaq che kkiterenej ri Satanás ketzeʼn chrij ri qabʼantajik xuqujeʼ kkibʼij che más utz ri kikʼaslemal e areʼ rumal che kkibʼan ri kkaj. Are kʼu qastzij taj (2 Ped. 2:19).

6. ¿Jas kqetaʼmaj chrij ri xukʼulmaj Brian?

6 We jun kubʼan ri kraj ri Satanás, kril na che kukʼam ta bʼi pa ri tzoqopitajem xaneʼ kukʼam bʼi pa ri esclavitud (Rom. 6:16). Chqilaʼ jun kʼutbʼal re jun qachalal ubʼiʼ Brian. Are chiʼ kʼa akʼal na ri utat unan xkikʼut ri kʼaslemal chuwach che kraj ri Jehová. Are kʼu chiʼ ala chik xubʼan kebʼ ukʼuʼx we kuriq kikotemal rumal ri kʼaslemal utaqem. Rumal laʼ, are xutaqej ubʼanik ri kraj ri Satanás. Brian kubʼij: «Xinchomaj taj che kinriq kʼax pa ri nukʼaslemal rumal che are xinbʼan ri kwaj». Xumaj utijik drogas, tzam xuqujeʼ xubʼan inmoralidad sexual. Kubʼij: «Are chiʼ xqʼax ri junabʼ xintij ri drogas che más kʼo uchuqʼabʼ, kinkun ta chi che resaxik. Xinkʼayij drogas rech kinkunik kinloqʼ ri wech in». Are chiʼ xqʼax ri tiempo, xuchomaj unimaxik ri e utaqanik ri Jehová. Xukʼex ri ukʼaslemal xuqujeʼ xubʼan uqasanjaʼ pa ri 2001. Kimik qas kkikot chik rumal che kunimaj ri Dios. *

7. Junam rukʼ ri kubʼij Mateo 7:13, 14, ¿jas kebʼ bʼe kʼo chqawach?

7 Sibʼalaj rajawaxik che kqachaʼ unimaxik ri Dios. Ri Satanás kraj che kqaya kan ri bʼe che «kkʼaman bʼik pa ri kʼaslemal» xuqujeʼ kraj che kqataqej ri bʼe jawiʼ kebʼe wi konojel ri e winaq che kkibʼan ri kraj ri Itzel. Paneʼ ri jun bʼe riʼ kʼax ta bʼinem chupam, are kʼu «kkʼaman bʼi chupam ri sachbʼal wachaj» (chasikʼij uwach Mateo 7:13, 14). We kqaj che kʼo ta kojesan pa ri sukʼ bʼe, rajawaxik kqakubʼsaj qakʼuʼx chrij ri Jehová xuqujeʼ kqanimaj ri kubʼij chqe.

CHOJCHOMAN CHRIJ RI QAMETA Y CHQAXUTUJ RI E TZAQIBʼAL

Chojchoman chrij ri qameta xuqujeʼ chqakojoʼ qachuqʼabʼ rech kojux ta tzaqibʼal chke ri e nikʼaj chik. (Chawilaʼ ri párrafos 8 kopan 12). *

8. ¿Jas kkibʼan ri e tijol anim are chiʼ ketzaqik?

8 Ri e tijol anim amaqʼel kekaʼy chkiwach rech ketzaq taj. Paneʼ jewaʼ, weneʼ ketzaq pa jun jul o weneʼ jun chik kbʼanowik che ketzaqik. We ketzaqik, kewalij chi jumul xuqujeʼ kkiya ta kan ri utijik anim. Are ta kechoman chrij ri xbʼanowik che xetzaqik, xaneʼ chrij ri meta xuqujeʼ ri premio che kkaj kkichʼako.

9. ¿Jas rajawaxik kqabʼano we kojtzaqik?

9 Pa ri utijik anim re ri qakojonik, weneʼ kʼi mul kojtzaqik, are chiʼ kqabʼij o kqabʼan jun jastaq che utz taj, o rumal che jun qachalal kubʼan jun mak che kubʼan kʼax chqe. Kqamay ta wariʼ, rumal che konojel oj ajmakibʼ xuqujeʼ kojonel tajin kqatij anim pa ri bʼe che kukʼam bʼi pa ri kʼaslemal che kʼo ta ukʼisik. Rumal laʼ jujun taq mul kqabʼan jastaq che utz ta kqilo. Ri Pablo xubʼij che jujun mul kʼo rumal che kpe qoyowal kukʼ ri e qachalal pa ri qakojonik (Col. 3:13). Are kʼu are ta kojchoman chrij ri xbʼanow kʼax chqe, xaneʼ chrij ri premio che kqachʼak na. We kojtzaqik, chojwalijoq xuqujeʼ kqaya ta kan utijik anim. Kqakʼol ta oyowal pa qanimaʼ xuqujeʼ kojchʼachʼaʼt taj, rech kojkunik kojopan pa ri meta xuqujeʼ kqachʼak ri premio. Rumal che we kqabʼano kojux jun tzaqibʼal pa kibʼe ri e qachalal che tajin kkikoj kichuqʼabʼ che utijik anim pa ri bʼe re ri kʼaslemal.

10. ¿Jas rajawaxik kqabʼano rech kojux ta jun tzaqibʼal chke ri e nikʼaj chik?

10 We kqaj taj kojux jun tzaqibʼal pa kibʼe ri e qachalal che tajin kkitij anim, rajawaxik che xaq xiw ta kbʼan ri kqaj oj (Rom. 14:13, 19-21; 1 Cor. 8:9, 13). Ri tijik anim che kubʼan jun cristiano junam ta rukʼ ri qas utijik anim kkibʼan ri e winaq. Rumal che ri kkitij anim kkikoj kichuqʼabʼ che rilik jachin kchʼakanik. Kechoman ta chkij ri e nikʼaj chik. Rumal laʼ kkikoj kichuqʼabʼ rech kenabʼej chkiwach ri e nikʼaj chik. Are kʼu ri oj cristianos, jeʼ ta kqabʼan kukʼ ri e qachalal (Gál. 5:26; 6:4). Ri kqaj are che keqatoʼ konojel rech junam kojopan pa ri meta xuqujeʼ kqariq ri sipanik re ri kʼaslemal. Rumal laʼ, kqakoj qachuqʼabʼ che unimaxik ri pixabʼ xuya Pablo che xaq xiw ta kqatzukuj ri kqaj oj, «xaneʼ xuqujeʼ ri utz na chke ri juleʼ chik» (Filip. 2:4).

11. ¿Jas chrij kechoman wi ri e tijol anim xuqujeʼ jasche?

11 Ri e tijol anim xaq xiw ta kkil ri kibʼe xaneʼ are kechoman chrij ri meta. Paneʼ majaʼ kkil ri meta, are kechoman chrij ri opanem xuqujeʼ ri premio kkichʼako. Are waʼ ri kyaʼow kichuqʼabʼ.

12. ¿Jas tzujunik kuya na ri Jehová chqe rumal ri uloqʼoqʼebʼal?

12 Rumal ri loqʼoqʼebʼal, Jehová kutzujuj che konojel ri kkikʼis utijik anim kkiriq ri sipanik re ri kʼaslemal che kʼo ta ukʼisik, paneʼ pa ri kaj o cho ri uwach Ulew. Ri Biblia kubʼij chqe jas ubʼanik ri kʼaslemal kyaʼ na chqe pa ri petinaq, rech kojchoman chrij ri jeʼlalaj kʼaslemal. Are chiʼ más kojchoman chrij ri eyebʼal riʼ, kubʼano che kʼax ta kqabʼan che uxutuxik ri tzaqibʼal che kojuqʼatej rech kqakʼis ri utijik anim.

KQAYA TA KAN UTIJIK ANIM PANEʼ KQARIQ KʼAX

Paneʼ kʼo kʼax, kqaya ta kan ri utijik anim pa ri bʼe che kojukʼam bʼi pa ri kʼaslemal. (Chawilaʼ ri párrafos 13 kopan 20). *

13. ¿Jas tobʼanik kʼo qukʼ oj, chkiwach ri qas kkitij anim?

13 Pa ri ojer Grecia, ri kkitij anim rajawaxik kechoman ta chrij ri kosbʼal xuqujeʼ ri qʼoxowem. Xaq xiw kekunik kkikubʼsaj kikʼuʼx chrij ri tijonik yaʼom chke xuqujeʼ ri kichuqʼabʼ. Junam kukʼ e areʼ, oj xuqujeʼ kojtijox che utijik anim pa ri qakojonik. Are kʼu, ri oj kʼo jun qatobʼanik: kʼo qachuqʼabʼ rumal che are ri Jehová ri kyaʼowik. We kqakʼam ri utobʼanik, areʼ kutzujuj che kojutijoj xuqujeʼ kuya qachuqʼabʼ (1 Ped. 5:10).

14. ¿Jas tobʼanik kuya chqe 2 Corintios 12:9, 10 rech kqachʼij ri e kʼax?

14 Ri apóstol Pablo xuchʼij kʼi kʼax. Xyoqʼik xuqujeʼ xterenex rukʼ itzelal, jujun taq mul xtuqarik xuqujeʼ xuchiʼj kʼax che xubʼij: «Jetaneʼ jun kʼix pa ri nucuerpo» (2 Cor. 12:7). Are kʼu, xa ta rumal ri kʼax riʼ xuya kan ri Jehová xaneʼ xutoʼ rech xukubʼsaj más ukʼuʼx chrij ri Jehová (chasikʼij uwach 2 Corintios 12:9, 10). Rumal laʼ, ri Jehová amaqʼel xutoʼ.

15. ¿Jas kqanaʼo we kqaterenej ri ukʼutbʼal ri Pablo?

15 Junam rukʼ ri apóstol Pablo, weneʼ oj xuqujeʼ kojyoqʼik o kbʼan kʼax chqe rumal ri qakojonik. Xuqujeʼ weneʼ kqaqʼiʼ ri kʼaxkʼolil che kuya ri yabʼil o ri kosik. Are kʼu, we kqaterenej ri ukʼutbʼal ri Pablo, ronojel kʼax che kqariqo kubʼano che kqanaʼ ri uloqʼoqʼebʼal ri Jehová xuqujeʼ ri utobʼanik.

16. Ri e qachalal che kiriqom jun yabʼil o nim chi kijunabʼ, ¿jas kkibʼano?

16 Ri e qachalal che e kʼo cho chʼat o pa jun silla de ruedas, che kʼo ta chi kichuqʼabʼ kebʼinik o kkil ta chik. ¿La kekunik kkitij anim kukʼ ri alabʼom alitomabʼ che kʼo ta kʼaxkʼolil pa ri kibʼaqil? Jeʼ kekunik. E kʼi qachalal che nim chi kijunabʼ xuqujeʼ kiriqom jun yabʼil tajin kkitij na anim pa ri kʼaslemal, are kʼu rukʼ ta kichuqʼabʼ kkibʼano rukʼ ri utobʼanik ri Jehová. Kkita ri e riqbʼal pa teléfono o kkil pa Internet. Ketobʼan che kitzukuxik winaq che kkaj kketaʼmaj chrij ri Jehová junam rukʼ ri kifamiliares, ri e kunanel xuqujeʼ ri enfermeras.

17. ¿Jas kunaʼ ri Jehová chke ri kiriqom yabʼil o nim chi kijunabʼ?

17 Kqaya taj che ri yabʼil o ri rijobʼik kubʼano che kojqaj pa ri qakojonik xuqujeʼ kqachomaj taj che kojkun taj kqatij anim pa ri bʼe rech ri kʼaslemal. Ri Jehová kojuloqʼoqʼej rumal che kʼo qakojonik chrij xuqujeʼ ri qabʼanom che upatanexik. Chuwach ri e jastaq riʼ, más kajwataj ri utobʼanik ri Jehová chqe, areʼ kojuya ta kan qatukel (Sal. 9:10). Xaneʼ más kqebʼ qukʼ. Chqilaʼ ri kubʼij jun qachalal che uriqom jun yabʼil: «Rumal che más tajin kinnimatajik, kinkun ta chi más kintzijon chrij ri Dios kukʼ ri e winaq. Are kʼu wetaʼm che Jehová sibʼalaj kkikot rumal ri chuqʼabʼ kinkojo. Wariʼ kuya kikotemal chwe». Are chiʼ kqanaʼo che kojbʼisonik, chnaʼtaj chqe che ri Jehová kʼo qukʼ. Chojchoman chrij ri ukʼutbʼal ri Pablo xuqujeʼ ri e tzij riʼ che xubʼij: «Rumal riʼ kinkikotik are taq man kʼo ta nuchuqʼabʼ [......]. Are taq kʼu in tuqar, kʼateʼ riʼ sibʼalaj kʼo nuchuqʼabʼ» (2 Cor. 12:10).

18. ¿Jas kʼax kkikʼulmaj e jujun qachalal?

18 E nikʼaj chi upatanelabʼ ri Jehová kkiriq kʼax pa ri utijik anim pa ri kʼaslemal. Ri loqʼalaj taq upatanelabʼ ri Jehová riʼ kkiriq kʼax che ri e nikʼaj chik kekun taj kkilo xuqujeʼ weneʼ kkichʼobʼ taj, junam rukʼ ri nimalaj bʼis o ri ansiedad. ¿Jasche sibʼalaj kʼax ri yabʼil riʼ? Rumal che, are chiʼ jun winaq qʼajinaq uqʼabʼ o kʼo pa jun silla de ruedas, konojel kkil ri tajin kukʼulmaj xuqujeʼ weneʼ kkitoʼ. Are kʼu ri kʼax che kkiriq ri qachalal che kʼo kʼaxkʼolil pa kijolom o pa ri kichomanik kilitaj taj. Ri kʼaxkʼolil kkiriqo junam rukʼ ri kʼaxkʼolil kunaʼ jun winaq che qʼajinaq, are kʼu ri e nikʼaj chik weneʼ kkiya ta ri loqʼoqʼenik xuqujeʼ ri tobʼanik chke.

19. ¿Jas kukʼut chqawach ri ukʼutbʼal ri Mefibóset?

19 We qariqom jun kʼax pa ri qakʼaslemal xuqujeʼ kqanaʼ che kʼo ta nijun kuchʼobʼ ri tajin kqakʼulmaj, ri ukʼutbʼal ri Mefibóset kuya qachuqʼabʼ (2 Sam. 4:4). Xaq xiw ta qʼajinaq raqan xuqujeʼ xuchʼij ri kʼax che xubʼan ri qʼatal tzij David che. Are ta ri Mefibóset xtzukun ri kʼax riʼ, are kʼu xuya taj che xkʼojiʼ jun itzel uchomanik. Nim xril ri kʼo rukʼ, xuqujeʼ nim xril ri utzilal che xukʼut ri David che ojer kanoq (2 Sam. 9:6-10). Are chiʼ utz ta uqʼatik tzij xbʼan pa uwiʼ rumal ri David, areʼ xkʼojiʼ jun utz uchomanik. Xuya taj che ri xubʼan ri David che xkʼiy itzelal pa ranimaʼ xuqujeʼ xuchomaj taj che are ri Jehová xbʼanow ri xubʼan ri David che. Xaneʼ xuya ri utobʼanik che ri qʼatal tzij che chaʼom rumal ri Jehová (2 Sam. 16:1-4; 19:24-30). Jehová xuyaʼo che ktzʼibʼax kan pa ri Biblia ri utzalaj ukʼutbʼal ri Mefibóset rech kʼo kqetaʼmaj chrij (Rom. 15:4).

20. ¿Jas kʼax kuya ri ansiedad, are kʼu jas kekunik kkibʼij ri kiriqom wajun yabʼil riʼ?

20 Rumal jun yabʼil ansiedad ubʼiʼ, e jujun qachalal kkinaʼ xibʼin ibʼ xuqujeʼ utz ta kkilo kechoman chrij ri jastaq che kajwataj chke ronojel qʼij. Weneʼ utz ta kkilo kekʼojiʼ kukʼ e kʼi winaq, are kʼu amaqʼel kebʼe pa ri e riqbʼal ibʼ, pa ri nim riqbʼal ibʼ xuqujeʼ che utzijoxik ri utzij ri Dios. We oj kʼo pa ri kʼax riʼ kqachomaj taj che xaq xiw ri oj qariqom wariʼ e kʼi junam kikʼulmam. Chnaʼtaj chqe che Jehová nim kril ri chuqʼabʼ kqakoj che upatanexik. We qachʼijom ri kʼax, kukʼutu che Jehová oj utewchim xuqujeʼ uyaʼom qachuqʼabʼ * (Filip. 4:6, 7; 1 Ped. 5:7). We tajin kqapatanij ri Jehová paneʼ qariqom jun yabʼil pa ri qabʼaqil o pa ri qachomanik kojkunik kqabʼij che Jehová sibʼalaj kkikotik.

21. ¿Jas kojkunik kqabʼano rumal ri utobʼanik ri Jehová?

21 Junam rukʼ ri qilom chik ri qas utijik anim junam ta rukʼ ri xubʼij Pablo. Ri utijik anim ojer kanoq xa jun ri kchʼakanik. Are kʼu, ri utijik anim che upatanexik ri Dios konojel ri kkibʼan ri sukʼilal kkikʼam ri tojbʼal kech are ri kʼaslemal che kʼo ta ukʼisik (Juan 3:16). Pa ri qas utijik anim rajawaxik che ri e winaq e yawabʼ taj xuqujeʼ kʼo kichuqʼabʼ, rumal che we jeʼ ta wariʼ kechʼakan taj. E kʼi chqe qariqom jun yabʼil pa ri qabʼaqil o pa ri qachomanik are kʼu tajin kqachʼij ri kʼaxkʼolil (2 Cor. 4:16). Rukʼ ri utobʼanik ri Jehová, qonojel kqatij anim kʼa kojopan pa ri meta.

BʼIXONEM 144 Chatchoman chrij ri tewchibʼal kariq na

^ párr. 5 E kʼi upatanelabʼ ri Jehová kkiriq kʼax rumal che nim chi kijunabʼ o kiriqom jun yabʼil che kuqasaj kichuqʼabʼ. Qonojel jujun taq mul kqanaʼ tuqaril. Rumal laʼ are chiʼ kojchoman chrij ri utijik anim weneʼ kqaxibʼij qibʼ. Pa wajun kʼutunem riʼ, kqil na ri kqabʼan che utijik anim rukʼ kochʼonik rech kqachʼak ri kʼaslemal che xubʼij ri Pablo.

^ párr. 6 Chawilaʼ ri kʼutunem «La Biblia les cambió la vida» pa ri wuj La Atalaya 1 re enero 2013.

^ párr. 20 Ri programa re JW Broadcasting® re ri ikʼ mayo 2019 kuya utz taq pixabʼ chrij ri ansiedad xuqujeʼ kuya ubʼixik chkij qachalal che e chʼakanaq pa uwiʼ ri ansiedad. Katkunik kariq pa jw.org® pa BIBLIOTECA > JW BROADCASTING®.

^ párr. 63 RI KUKʼUT RI E WACHBʼAL: Wajun qachalal riʼ che nim chi ujunabʼ, are chiʼ kutzijoj ri utzij ri Dios kukʼutu che tajin kutij anim pa ri sukʼ bʼe re ri kʼaslemal.

^ párr. 65 RI KUKʼUT RI E WACHBʼAL: Kuya kojux tzaqibʼal chke ri e nikʼaj chik we keqataqchiʼj che utijik tzam o we oj sibʼalaj kqatijo.

^ párr. 67 RI KUKʼUT RI E WACHBʼAL: Jun qachalal kuya ta kan utijik anim pa ri ukojonik are chiʼ kutzijoj ri utzij ri Dios chke ri e winaq pa ri hospital che kʼo wi.