Tro jë kowe la alien

Tro jë kowe la itre alien

TANE MEKUN 19

“Joxu Ne Kolopi” Ngöne La Ijine La Pun

“Joxu Ne Kolopi” Ngöne La Ijine La Pun

“Ngöne la ijine la pune tro la joxu ne kolojë a ukapiëne [la joxu ne kolopi].”—DAN. 11:40.

NYIMA 150 Thele Akötresieti Jë Matre Mele Nyipunie

MEKUN KA TRU *

1. Nemene la hna amamane hnene la itre hna perofetan hnei Tusi Hmitrötr?

 NEMENE la ka troa traqa kowe la itre hlue i Iehova? Tusi Hmitrötr a amamane la itre ewekë ka troa traqa, nge ka hetre thangane koi së. Hetre ketre hna perofetan ka amamane la hna troa kuca hnene la itre xaa musi ka tru. Eje ngöne la tusi Daniela mekene 11. Ej a qaja ka hape, qaane hë ekö, kola icilekeu hnene la lue joxu, joxu ne kolopi me joxu ne kolojë. Hna nyiqane eatre hë la hna perofetane celë, nge tro kö ej a eatr asë.

2. Thenge la Genese 3:15 me Hna Amaman 11:7 me 12:17, nemene la nyine tro sa kuca ngöne la easa inine la hna perofetan hnei Daniela?

2 Maine aja së troa trotrohnine la hna perofetan ngöne Daniela mekene 11, tha tro kö sa thëthëhmin laka, eje hmekuje hi a qaja la itre mus ka icilekeu memine la nöje i Iehova. Ngacama ala xalaithe hi la itre hlue i Iehova, ngo hna ketri angatre fe hnene la itre jol ka traqa e cailo fen. Pine nemen? Pine laka, aja i Satana memine la fen celë troa ‘ngaan’ maine apatrene la itre hlue i Iehova me Iesu. (E jë la Genese 3:15 me Hna Amaman 11:7; 12:17) Ketre, loi e troa ihmeku la hna perofetan hnei Daniela memine la itre xaa hna perofetan hnei Tusi Hmitrötr. Maine tro sa ce xome la hna perofetan hnei Daniela memine la itre xan, tro hë sa trotrohnine ej.

3. Nemene la hne së hna troa ce wang ngöne la tane mekun celë me ngöne la ketre tane mekun?

3 Ame ngöne la tane mekun celë, tro sa ce wang la hna qaja ngöne Daniela 11:25-39. Easa troa ce wang la joxu ne kolopi me joxu ne kolojë, qane lo 1870 uti hë 1991. Tro fe sa wang la kepin matre hna amekötine la aqane trotrohnine së la ketre igötranene la hna perofetane celë. Ame ngöne la ketre tane mekun, tro sa ce ithanatane la hna qaja ngöne Daniela 11:40–12:1. Tro hë sa trotrohnine la aliene la itre xötre celë göne la ka traqa qane lo 1990 uti hë la isi Amagedro. Ame la easa inine la lue tane mekun celë, nyipiewekë tro sa goeëne la hna eköhagen hna hape, “Itre Joxu Ka Icilekeu Ngöne La Ijine La Pun.” Ngo tro sa pane ce wang la hna nyihatrene hnene la lue joxu cili.

DREI LA JOXU NE KOLOPI ME JOXU NE KOLOJË?

4. Nemene la köni thiina ka mama thene la joxu ne kolopi me joxu ne kolojë?

4 Hna hën ekö ka hape, “joxu ne kolopi” me “joxu ne kolojë,” la itre ka mus ngöne la götrane kolopi me e kolojë ne la nöje Isaraela. Nemene la ka anyipicin? Hane hi la hna qaja hnene la angela ka tro fë maca koi Daniela, ka hape: “Traqa ha ni troa thue macanyi ’ö la nöjei ewekë ka troa xulu kowe la nöjei tejine me eö ngöne la ite drai hnapin.” (Dan. 10:14) Eje hi, uti hë la Penetekos 33, angetre Isaraela hmekuje hi la nöje i Akötresie. Ngo qane ju hi la macatre cili, hnei Iehova hna amamane laka, itre ka xötrethenge Iesu pena ha la nöje i Nyidrë. Celë hi matre, ame la hna perofetan ngöne Daniela mekene 11, tre, tha koi angetre Isaraela hmaca kö, ngo koi itretre drei Keriso pe. (Itre hu. 2:1-4; Rom. 9:6-8 ; Gal. 6:15, 16) Ketre, qane ekö, alanyimu la itre mus hna nyihatren hnene la joxu ne kolopi me joxu ne kolojë. Ngo köni thiina palahi ka mama thei angatr. Ame la hnapan, hnei angatr hna mus me akötrën la itre hlue i Akötresie. Ame la hnaaluen, hnei angatr hna amamane ngöne la aqane ujë i angatr kowe la itre hlue i Iehova laka, angatr a methinë Nyidrë, Akötresie ka cas. Nge ame la hnaakönin ke, hnene la lue joxu cili hna ithepe mus.

5. Hapeu, hetre joxu ne kolopi me joxu ne kolojë kö qane lo itre macatre 100 uti hë la macatre 1870? Qejepengöne jë.

5 Ame ngöne la itre macatre 100, hna ajojezine la itre nyipi Keresiano hnene la itre Keresiano ka thoi. Hnei angatr hna inine la itre ini ka thoi me juetrëne la nyipici qa hnine la Tusi Hmitrötr. Qane la ijine cili uti hë la macatre 1870, pëhë gurupe ka nyihlue i Akötresie e celë fen. Eje hi, tune la zizania, alanyimu hë la itre Keresiano ka thoi, matre jole hë troa wangatrehmekun la itre nyipi Keresiano. (Mat. 13:36-43) Pine nemene matre loi e troa amexeje lai? Ke kola amamane laka, tha hna eatrëne kö la hna perofetan göne la joxu ne kolopi me joxu ne kolojë, ngöne lo itre macatre 100 uti hë lo itre macatre 1870. Eje hi, thatreine kö la itre mus troa akötrëne la nöje i Akötresie ngöne la ijine cili ke, pëhë gurup ka nyihlue i Akötresie. * Ngo ame ngöne la pun la itre macatre 1800, mama hmaca pi hi la joxu ne kolopi me joxu ne kolojë. Pine nemen?

6. Eu la hna wangatrehmekune hmaca la itre nyipi hlue i Akötresie? Qejepengöne jë.

6 Qaane lo 1870, hnene la itre hlue i Akötresieti hna eköthe la ketre gurup. Celë hi macatre hnei Charles Russell me itre sine huliwa i nyidrë hna eköthe la ketre gurupe ne ini Tusi Hmitrötr. Hnei angatr hna eatrën la hnëqa ne lo atre tro fë la maca, me ‘nyihnyawane la gojeny’ qëmekene troa acile la Baselaia i Akötresie. (Mal. 3:1) Ijije hmaca ha troa wangatrehmekune la itre nyipi hlue i Akötresie! Hapeu ngöne la ijine cili, hetre musi kö ka akötrëne la itre hlue i Akötresie? Tro sa ce wang la itre ewekë ka traqa ngöne la itre macatre ka ase hë.

DREI LA JOXU NE KOLOJË?

7. Drei la joxu ne kolojë uti hë lo Pane Isi Ka Tru?

7 Ame lo 1870, ketre musi ka tru la musi Agele, nge ka catr la trongene isi angatr. Ame ngöne la ketre mekene tusi Daniela, hna nyihatrene la musi cili hnene la ketre jon ka co, nge atre ngaane la köni xaa jon, ene la musi Faras, Espagne me Pays-Bas. (Dan. 7:7, 8) Eje hi la joxu ne kolojë uti hë lo Pane Isi Ka Tru. Ame ngöne la ijine cili, hnene la musi Agele hna ce huliwa memine la musi Etazini, ketre musi ka tru nge ka trenamo.

8. Drei la joxu ne kolojë ngöne la itre drai hnapin?

8 Ame ngöne lo Pane Isi Ka Tru, hnene la trongene isi Agele hna ce xöl memine la trongene isi Etazini. Celë hi matre kola hëne la musi nyidro ka hape, Musi Agele me Amerika. Tune la hna perofetan hnei Daniela, hnene la joxu cili hna acasine la ketre ‘trongene isi ka tru me catr.’ (Dan. 11:25) Kola amamane hnyawa laka, Musi Agele me Amerika la joxu ne kolojë ngöne la itre drai hnapin. * Ngo drei la joxu ne kolopi?

MAMA HMACA HA LA JOXU NE KOLOPI

9. Eu la kola mama hmaca la joxu ne kolopi, nge nemene la aqane eatr la hna qaja ngöne Daniela 11:25?

9 Ame lo 1871, thupene la caa macatre ne eköthe Charles Russell me itre sine huliwa i nyidrëti lo gurupe ne ini Tusi Hmitrötr, kola mama hmaca lo joxu ne kolopi. Nge ame fe ngöne la macatre cili, hnei Otto von Bismarck hna acile la musi Alema. Hna acili Guillaume Ier joxu ne Prusse, troa musi e Alema, nge hnei nyidrëti hna acili Bismarck troa ketre hene ka tru ne la nöj. * Thupene la itre macatre, hna kökötre la musi Alema uti fe hë la itre nöj ne Afrique me itre hnapet ne la Pacifique. Mama pi hi laka, musi Alema a icilekeu memine la musi Agele. (E jë la Daniela 11:25.) Hnene la musi Alema hna eköthe la ketre trongene isi ka catr. Tune la angetre Agele, hetrenyi fe la musi Alema la itre he ne isi ka tru. Hnene la musi Alema hna xom la itre jiane isi cili, matre troa lepe la itre ithupëjia ngöne lo Pane Isi Ka Tru.

10. Hna eatre tune kaa la hna qaja ngöne Daniela 11:25b, 26?

10 Hnei Daniela hna perofetan la ka troa traqa kowe la musi Alema. Öni angeic: “Tha tro kö la [joxu ne kolopi] a cil.” Pine nemen? Pine laka, ‘tro angatr a thele troa lepi angeic. Nge tro la itre ka xeni la a i angeic a apatrenyi angeic.’ (Dan. 11:25b, 26a) Ame ngöne la hneijine i Daniela, itre hene ka tru hmekuje hi la ka troa ce xen memine la joxu. (Dan. 1:5) Drei la hna qaja ngöne la hna perofetane celë? Kola qaja la itre hene ka tru ne la nöje Alema (tune la itre tane isi hna musinëne hnei joxu). Angatre hi la itre ka thapa la musi qaathene la joxu. * Ketre, hna perofetane fe la ka troa traqa kowe la lue joxu cili. Hna qaja göne la joxu ne kolopi ka hape: ‘Troa apatrene la trongene isi angeic, nge alanyimu la itre hna troa humuth.’ (Dan. 11:26b) Tune la hna perofetan, hna “apatrene” la trongene isi Alema, nge alanyimu la itre hna “humuth” ngöne lo Pane Isi Ka Tru. Tru catre kö la itre atr ka mec ngöne la isi cili hune la nöjei isi ekö!

11. Nemene la hna kuca hnene la joxu ne kolopi me joxu ne kolojë?

11 Ame ngöne Daniela 11:27, 28 hna perofetan ka hape, qëmekene la Pane Isi Ka Tru, tro la joxu ne kolopi me joxu ne kolojë a ‘ithanata thoi ngöne la laulau ka cas.’ Ketre, tro la joxu ne kolopi a xawane la “ite mo atraqat.” Celë hi lai ka traqa. Hnene la musi Alema me musi Agele hna qaja la aja i nyidro troa mele tingeting. Ngo ame lo kola isi lo 1914, mama hnyawa pi hi laka, itre trengathoi lo hnei nyidroti hna qaja. Nge qëmekene la macatre 1914, hnene la musi Alema hna thele troa trenamo, matre angatre hi la hnaaluene nöj ka tru e cailo fen. Eje hi, tune la hna perofetan ngöne Daniela 11:29 me pane götrane la xötre 30, hnene la joxu ne kolopi hna cile troa isi memine la joxu ne kolojë, ngo hna ngaa angeice pe.

LUE JOXU A ISI MEMINE LA NÖJE I AKÖTRESIE

12. Ame ngöne lo Pane Isi Ka Tru, nemene la hna kuca hnene lo joxu ne kolopi me joxu ne kolojë?

12 Qane lo 1914, kola isi hnene la lue joxu nge nyidroti fe a qanangazone la nöje i Iehova. Celë hi lai ka mama ngöne lo Pane Isi Ka Tru. Hnene la musi Alema me musi Agele hna qanangazone la itre hlue i Akötresie ke, tha hnei angatre kö hna hane isi. Hnene fe la musi Etazini hna akalabusine la itre ka elemekene la huliwa ne cainöj. Celë hi lai ka eatrën lo hna perofetan ngöne Hna Amaman 11:7-10.

13. Nemene la hna kuca hnene la joxu ne kolopi ngöne lo itre macatre 1930 hmekune la Hnaaluene Isi Ka Tru?

13 Ame ngöne la itre macatre 1930 hmekune la Hnaaluene Isi Ka Tru, hnene la joxu ne kolopi hna qanangazone la itre hlue i Akötresie. Celë hi matre, fene la musi Nazi, hnei Hitler me itre sine xöle i angeic hna wathebone la huliwa ne cainöj e Alema. Kola traqa koi itre hadredre lao Temoë Iehova hna humuth nge itre thauzane lao hna umëne ngöne la itre uma ne iaxösisi Nazi. Celë hi lai hna perofetan ekö hnei Daniela. Hnene la joxu ne kolopi hna “angazone la ga hmitöte ka cat” me “apatene la huj’ o drai.” Hnei angeic hna wathebone la itre hlue i Iehova troa atrune la ëje i Nyidrë. (Dan. 11:30b, 31a) Hnei Hitler hna sisinyi ka hape, tro angeic a lep apatrene la itre Temoë Iehova e Alema.

JOXU NE KOLOPI KA HNYIPIXE

14. Drei la joxu ne kolopi thupene la Hnaaluene Isi Ka Tru? Qejepengöne jë.

14 Thupene la Hnaaluene Isi Ka Tru, hnene la musi URSS hna thapa la itre nöj ka lapa fene la musi Alema. Matre, eje pena ha la joxu ne kolopi. Tune lo musi Nazi, hnene la musi URSS hna qanangazone la itre ka amë panëne la huliwa i Akötresie nge pine pë hë la musi ne la nöj.

15. Nemene la hna kuca hnene joxu ne kolopi, thupene la Hnaaluene Isi Ka Tru?

15 Thupene la Hnaaluene Isi Ka Tru, hna hane fe qanangazone la itre hlue i Akötresie hnene la joxu ne kolopi ka hnyipixe, ene la musi URSS me itre sine xöle i angeic. Thenge la hna perofetan ngöne Hna Amaman 12:15-17, hnene lai joxu hna wathebone la huliwa ne cainöj me upe la itre trejine kowe la itre xaa nöj. Ame ngöne la itre drai ne la pun, hnene la joxu ne kolopi hna nenge kösë “hneopegejë” la itre iakötrë kowe la nöje i Akötresie, matre troa acilëne la huliwa i angatr. * Ngo tha ie ju kö.

16. Nemene la aqane eatrëne la musi URSS la hna qaja ngöne Daniela 11:37-39?

16 E jë la Daniela 11:37-39. Hna perofetan ka hape, tha tro kö la joxu ne kolopi a ‘mekune la Akötresi ne la itre keme i angeic.’ Pine nemen? Hnene la musi URSS hna thele troa thapa la musi ne la hmi me apatrene ej. Celë hi matre, ame lo 1918, hnei angeic hna upe la itre uma ne ini troa inine ka hape, pëkö Akötresie. Nemene la aliene la hna hape, tro la joxu ne kolopi a “metötëne la haze ne hunapo”? Hnene la musi URSS hna kuiëne la trenge manie ka tru, matre troa eköthe la ketre trongene isi ka catr me kuca la itre jiane isi ka tru, tune la itre armes nucléaires. Eje hi, hetrenyi thene la joxu ne kolopi me joxu ne kolojë, la itre jiane isi ka catr matre troa humuthe la itre miliar lao atr!

KOLA CE HULIWA LA LUE ITHUPËJIA

17. Nemene la “ewekë ka sisi ate angazon”?

17 Hnene la joxu ne kolopi me joxu ne kolojë hna ce huliwa, matre troa “acile la ewekë ka sisi ate angazon.” (Dan. 11:31) Ame la “ewekë ka sisi” cili, tre, kola qaja la Organisation des Nations unies (ONU).

18. Pine nemene matre kola hëne la ONU ka hape, “ewekë ka sis”?

18 Kola hëne la ONU ka hape, “ewekë ka sisi” ke, angeic a mekun ka hape, atreine hi angeic troa hamëne la tingeting kowe la fen. Ngo Baselaia i Akötresieti hmekuje hi la ka ijij. Eje mina fe la “ate angazon” pine laka, ej a troa hane sine la itre ka troa apatrene la itre hmi ka thoi.—Wange ju la hna eköhagen hna hape, “Itre Joxu Ka Icilekeu Ngöne La Pun.”

NYIPIEWEKË TRO SA ATRE LA ITRE EWEKË CILI

19-20. (a) Pine nemene matre nyipiewekë troa atre la itre ewekë cili? (b) Nemene la hnying hna troa sa ngöne la ketre tane mekun?

19 Nyipiewekë tro sa atre la itre ewekë cili ke, nyiqane eatre hë la itre hna perofetan hnei Daniela göne la joxu ne kolopi me joxu ne kolojë (qane lo itre macatre 1870 koi 1991). Ketre, xecie hnyawa koi së laka, troa eatr asë elanyi la hna perofetane celë.

20 Ame lo 1991, kola patre la musi URSS. Ngo drei pë hë enehila la joxu ne kolopi? Troa sa la hnying celë ngöne la ketre tane mekun.

NYIMA 128 Cile Huti Ju Uti Hë La Pun

^ Kola mama hnyawa enehila laka, kolo palahi a eatr la hna perofetan hnei Daniela göne la “joxu ne kolopi” me “joxu ne kolojë.” Nemene la ka amamane lai? Pine nemene matre nyipiewekë tro sa trotrohnine hnyawa la hna perofetan celë?

^ Tha ijije hmaca kö troa qaja ka hape, Aurélien joxu ne Roma (270 koi 275 M. K.) la “joxu ne kolopi,” ketre tui Zénobie isola (267 koi 272 M.K.), tha eahlo kö lo “joxu ne kolojë.” Saze hë la itre ithuemacany hna hamën ngöne la mekene 13 me 14 ne la itus, Prêtons attention à la prophétie de Daniel !

^ Wange ju la hna eköhagen hna hape, “ Musi Agele Me Amerika Me Itre Hna Perofetan.”

^ Ame lo 1890, hnei Guillaume II hna iele Bismarck troa nue la hnëqa i nyidrë.

^ Nyimu aqane kuca i angatr matre troa thapa la musi ne la joxu. Tha hnei angatre hmaca kö hna sajuëne la joxu. Hnei angatr hna qaja amamane la itre ithuemacany göne la itre ewekë ka ngazo hna kuca ngöne la isi, me ielene la joxu troa nuetrije la musi nyidrë.

^ Thenge la hna qaja ngöne Daniela 11:34, tro la joxu ne kolopi a nue la itre hlue i Akötresie koi hnepe ijine hi. Hna eatre lai ngöne la kola paatre la musi URSS lo 1991.