Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

NIKASEMƆ 19

“Kooyigbɛ Maŋtsɛ Lɛ”​—Yɛ Naagbee Be Lɛ Mli

“Kooyigbɛ Maŋtsɛ Lɛ”​—Yɛ Naagbee Be Lɛ Mli

“Naagbee be lɛ mli lɛ, wuoyigbɛ maŋtsɛ lɛ kɛ [kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ] baashishii amɛhe.”​—DAN. 11:40.

LALA 150 Taomɔ Nyɔŋmɔ Sɛɛ Gbɛ Koni Ehere Oyiwala

NƆ NI ABAASUSU HE *

1. Mɛni gbalɛi ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ hãa wɔleɔ?

ANI ole nɔ ni etsɛŋ kwraa ebaaba Yehowa webii lɛ anɔ? Biblia lɛ etsɔɔ wɔ. Gbalɛi ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ hãa wɔnaa nibii komɛi ni sa kadimɔ ni etsɛŋ kwraa ebaaba wɔ, ni ji Yehowa webii lɛ anɔ. Gbalɛi nɛɛ ateŋ ekome, ni ji, nɔ ni yɔɔ Daniel yitso 11 lɛ, hãa wɔnaa nɔ ni nɔyelii komɛi ni yɔɔ hewalɛ waa yɛ je lɛ mli lɛ baafee. Ekɔɔ maŋtsɛmɛi enyɔ komɛi ni kɛ amɛhe baawu lɛ ahe. Maŋtsɛmɛi nɛɛ ji, kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ kɛ wuoyigbɛ maŋtsɛ lɛ. Nibii ni awie yɛ gbalɛ nɛɛ mli lɛ pii eba mli momo, no hewɔ lɛ, wɔbaanyɛ wɔhe wɔye akɛ nibii krokomɛi ni awie yɛ mli lɛ hu baaba mli.

2. Yɛ nɔ ni awie yɛ 1 Mose 3:15, Kpojiemɔ 11:7, kɛ yitso 12:17 lɛ naa lɛ, mɛni kɛ mɛni esa akɛ wɔhã ehi wɔjwɛŋmɔ mli kɛ́ wɔmiikase Daniel gbalɛ lɛ?

2 Nɔ kome ni baaye abua wɔ ni wɔnu gbalɛ ni yɔɔ Daniel yitso 11 lɛ shishi ji, ni wɔbaahã ehi wɔjwɛŋmɔ mli akɛ, gbalɛ nɛɛ kɔɔ nɔyelɔi kɛ nɔyelii ni fee nibii ni sa Nyɔŋmɔ webii ahe tɛ̃ɛ lɛ pɛ ahe. Kɛ́ akɛ Nyɔŋmɔ webii lɛ to mɛi ni yɔɔ je lɛ mli lɛ ahe lɛ, amɛyi shɛɛɛ nɔ ko. No hewɔ lɛ, mɛni hewɔ je lɛŋ nɔyelii pii jieɔ amɛhiɛ amɛkaa amɛ lɛ? Amɛfeɔ nakai, ejaakɛ oti titri ni ma Satan kɛ egbɛjianɔtoo lɛ hiɛ ji, ni amɛkpãtã mɛi ni sɔmɔɔ Yehowa kɛ Yesu lɛ ahiɛ. (Kanemɔ 1 Mose 3:15; Kpojiemɔ 11:7; 12:17.) Nɔ kroko ni baaye abua wɔ ni wɔnu Daniel gbalɛ lɛ shishi ji, ni wɔbaahã ehi wɔjwɛŋmɔ mli akɛ, esa akɛ ekɛ gbalɛi krokomɛi ni yɔɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli lɛ akpã gbee. Anɔkwa, ja wɔkɛ Daniel gbalɛ lɛ eto nibii krokomɛi ni awie yɛ Biblia lɛ mli lɛ ahe dani wɔbaanu shishi jogbaŋŋ.

3. Mɛni he wɔbaasusu yɛ nikasemɔ nɛɛ kɛ nɔ ni nyiɛ sɛɛ lɛ mli?

3 Yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ, wɔbaasusu Daniel 11:25-39 lɛ he, ni wɔbaana mɛi ni kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ kɛ wuoyigbɛ maŋtsɛ lɛ ji kɛjɛ 1870 kɛyashi 1991. Agbɛnɛ hu, wɔbaana nɔ hewɔ ni ehe miihia ni wɔtsake bɔ ni wɔnuɔ gbalɛ nɛɛ fãi komɛi ashishi wɔhãa lɛ. Yɛ nikasemɔ ni nyiɛ sɛɛ lɛ mli lɛ, wɔbaasusu Daniel 11:40–12:1 lɛ he. Gbalɛ lɛ fã nɛɛ tsɔɔ wɔ nibii ni baaya nɔ kɛjɛ 1991 kɛyashi abaawu Harmagedon ta lɛ, ni nikasemɔ lɛ baahã wɔná shishinumɔ hee yɛ ŋmalɛ nɛɛ he. Be ni okaseɔ nikasemɔi enyɔ nɛɛ, ofainɛ kwɛmɔ saji ni yɔɔ akrabatsa ni yitso ji, “Maŋtsɛmɛi Enyɔ Ni Kɛ Amɛhe Baawu Yɛ Naagbee Be Lɛ Mli” lɛ hu. Shi klɛŋklɛŋ lɛ, wɔbaahã sanebimɔ nɛɛ hetoo. No ji: Mɛni nɔ adamɔɔ atsɔɔ mɔ ni kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ ji kɛ mɔ ni wuoyigbɛ maŋtsɛ lɛ ji?

MƐNI NƆ ADAMƆƆ ATSƆƆ MƆ NI KOOYIGBƐ MAŊTSƐ LƐ JI KƐ MƆ NI WUOYIGBƐ MAŊTSƐ LƐ JI?

4. Mɛɛ nibii etɛ esa akɛ ana yɛ nɔyelɔ loo nɔyeli ko he dani akɛɛ akɛ eji kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ loo wuoyigbɛ maŋtsɛ lɛ?

4 Be ni Israelbii lɛ ji Nyɔŋmɔ webii lɛ, “kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ” yɛ Israel shikpɔŋ lɛ kooyi, ni “wuoyigbɛ maŋtsɛ lɛ” yɛ Israel shikpɔŋ lɛ wuoyi. Wɔmiikɛɛ nakai, ejaakɛ ŋwɛibɔfo lɛ kɛɛ Daniel akɛ: “Miba koni mibahã onu nɔ ni baaba omaŋbii lɛ anɔ yɛ gbii lɛ anaagbee lɛ mli.” (Dan. 10:14) Shi kɛjɛ afi 33 Ŋ.B. Pentekoste gbi lɛ nɔ kɛbaa nɛɛ, Israelbii lɛ jeee Nyɔŋmɔ webii dɔŋŋ. Yehowa hã efee faŋŋ akɛ, Yesu kaselɔi anɔkwafoi lɛ ji mɛi ni ehala akɛ ewebii. No hewɔ lɛ, nibii ni awie yɛ gbalɛ ni yɔɔ Daniel yitso 11 lɛ mli lɛ pii kɔɔɔ Israel maŋ lɛ he. Moŋ lɛ, ekɔɔ Kristo sɛɛnyiɛlɔi lɛ ahe. (Bɔf. 2:1-4; Rom. 9:6-8; Gal. 6:15, 16) Agbɛnɛ hu, nɔyelɔi srɔtoi kɛ nɔyelii srɔtoi batsɔmɔ kooyigbɛ loo wuoyigbɛ maŋtsɛmɛi yɛ bei srɔtoi amli. Kɛ̃lɛ, nibii komɛi yɛ ni tsakeee yɛ maŋtsɛmɛi nɛɛ ahe. Nomɛi ji, klɛŋklɛŋ lɛ, maŋtsɛmɛi nɛɛ fee nibii ni sa Nyɔŋmɔ webii lɛ ahe tɛ̃ɛ. Nɔ ni ji enyɔ lɛ, bɔ ni amɛkɛ Nyɔŋmɔ webii lɛ ye amɛhã lɛ hã efee faŋŋ akɛ, amɛnyɛɔ Yehowa, anɔkwa Nyɔŋmɔ lɛ. Kɛ nɔ ni ji etɛ lɛ, maŋtsɛmɛi enyɔ lɛ kɛ amɛhe tswa.

5. Ani abaanyɛ atsɛ nɔyelɔi loo nɔyelii ni ye nɔ kɛjɛ aaafee afi 101 Ŋ.B. kɛyashi 1870 lɛ ateŋ eko akɛ kooyigbɛ maŋtsɛ loo wuoyigbɛ maŋtsɛ? Tsɔɔmɔ mli.

5 Yɛ aaafee afi 101 Ŋ.B. lɛ, mɛi pii bɔi amalei tsɔɔmɔ yɛ Kristofoi asafo lɛ mli ni amɛhãaa mɛi ale anɔkwalei ni yɔɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli lɛ. Amale Kristofoi nɛɛ ayi bafa aahu akɛ, anyɛɛɛ ana mɛi ni ji anɔkwa Kristofoi lɛ dɔŋŋ. (Mat. 13:36-43) Kɛjɛ nakai beiaŋ aahu kɛyashi 1870 lɛ, abɛ gbɛjianɔtoo ko yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ ni Nyɔŋmɔ baanyɛ atsɛ amɛ akɛ ewebii. Esa akɛ wɔhã anɔkwa sane nɛɛ ahi wɔjwɛŋmɔ mli. Mɛni hewɔ? Tamɔ bɔ ni wɔbana lɛ, dani abaatsɛ nɔyelɔ loo nɔyeli ko akɛ kooyigbɛ maŋtsɛ loo wuoyigbɛ maŋtsɛ lɛ, esa akɛ etutua Nyɔŋmɔ webii lɛ. Shi akɛni kɛjɛ aaafee afi 101 Ŋ.B. kɛyashi 1870 lɛ abɛ gbɛjianɔtoo ko yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ ni Nyɔŋmɔ baanyɛ atsɛ amɛ akɛ ewebii hewɔ lɛ, anyɛŋ atsɛ nɔyelɔi loo nɔyelii ni ye nɔ yɛ nakai beiaŋ lɛ ateŋ eko kwraa akɛ kooyigbɛ maŋtsɛ loo wuoyigbɛ maŋtsɛ. * Shi kɛjɛ 1870 lɛ, abaná kooyigbɛ maŋtsɛ kɛ wuoyigbɛ maŋtsɛ ekoŋŋ. Mɛni hewɔ wɔkɛɔ nakai?

6. Mɛɛ be abaná mɛi ni abaanyɛ atsɛ amɛ Nyɔŋmɔ webii ekoŋŋ? Tsɔɔmɔ mli.

6 Kɛjɛ 1870 lɛ, abaná kuu ko ni abaanyɛ atsɛ amɛ akɛ Nyɔŋmɔ webii. Nakai afi lɛ mli lɛ, Charles T. Russell kɛ mɛi ni fata ehe lɛ tse Biblia kasemɔ kuu. Nyɛminuu Russell kɛ mɛi ni fata ehe lɛ ji tsulɔ ni agba akɛ “ebaasaa gbɛ eto” Mesia Maŋtsɛ lɛ. (Mal. 3:1) No hewɔ lɛ, kɛjɛ nakai be lɛ kɛbaa lɛ, abaná mɛi ni abaanyɛ atsɛ amɛ akɛ Nyɔŋmɔ webii. Mɛɛ nɔyelii wa Nyɔŋmɔ tsuji lɛ ayi yɛ nɛkɛ be nɛɛ mli? Nyɛhãa wɔkwɛa.

NAMƆ JI WUOYIGBƐ MAŊTSƐ LƐ?

7. Mɛɛ nɔyeli bafee wuoyigbɛ maŋtsɛ lɛ aahu kɛbashi 1917?

7 Be ni shɛɔ 1870 lɛ, Britain Nɔyeli lɛ miiye maji kɛ shikpɔji babaoo anɔ fe nɔyelii krokomɛi fɛɛ ni yɔɔ je lɛ mli, ni amɛsraafoi lɛ hu ahe wa fe maji krokomɛi lɛ fɛɛ asraafoi lɛ. Yɛ Daniel wolo lɛ mli lɛ, awie akolonto bibioo ko ni baafamɔ akolontoi etɛ lɛ he. Britain ji nakai akolonto bibioo lɛ, ni akolontoi etɛ lɛ ni efamɔ lɛ ji France, Spain, kɛ Netherlands. (Dan. 7:7, 8) Kɛjɛ nakai beiaŋ aahu kɛbashi 1917 lɛ, Britain bafee wuoyigbɛ maŋtsɛ lɛ. Yɛ nɛkɛ be nɛɛ nɔŋŋ mli lɛ, Amerika batsɔ maŋ ni yɔɔ shika fe maji krokomɛi fɛɛ, ni tsakpaa ni yɔɔ ekɛ Britain teŋ lɛ mli bɔi waa.

8. Yɛ naagbee gbii nɛɛ amli lɛ, namɔ ji wuoyigbɛ maŋtsɛ lɛ?

8 Be ni awuɔ klɛŋklɛŋ jeŋ ta lɛ, Amerika asraafoi lɛ kɛ Britain asraafoi lɛ yafee ekome, ni amɛbatsɔ asraafoi akuu ko ni he wa waa. Nɛkɛ be nɛɛ mli Britain kɛ Amerika bafee ekome akɛ Anglo-Amerika Jeŋ Hewalɛ lɛ. Kɛjɛ nakai be lɛ aahu kɛbashi wɔbei nɛɛ amli, loo kɛ́ wɔɔwie lɛ, yɛ naagbee gbii lɛ amli lɛ, Anglo-Amerika Jeŋ Hewalɛ lɛ ji wuoyigbɛ maŋtsɛ lɛ. * Daniel gba akɛ, wuoyigbɛ maŋtsɛ nɛɛ “baabua asraafoi kãkãlɔi babaoo diɛŋtsɛ anaa,” ni nakai pɛpɛɛpɛ eba lɛ. (Dan. 11:25) Ni kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ hu?

 

NAMƆ JI KOOYIGBƐ MAŊTSƐ LƐ?

9. Mɛɛ be kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ jie ehiɛ kpo ekoŋŋ? Ni mɛɛ gbɛ nɔ gbalɛ ni yɔɔ Daniel 11:25 lɛ ba mli?

9 Tamɔ bɔ ni wɔwie kɛtsɔ hiɛ lɛ, yɛ 1870 lɛ, Russell kɛ mɛi ni fata ehe lɛ tse Biblia kasemɔ kuu. Kɛkɛ ni yɛ 1871 lɛ, kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ jie ehiɛ kpo ekoŋŋ. Nakai afi lɛ, Otto von Bismarck ye ebua ni ato German Nɔyeli lɛ shishi, ni mɔ klɛŋklɛŋ ni awó lɛ nɔyeli nɛɛ nɔ maŋtsɛ ji, Wilhelm I. Wilhelm hu hala Bismarck akɛ klɛŋklɛŋ maŋsɔɔlɔ nukpa. * Fiofio lɛ, Germany ye maji komɛi ni yɔɔ Afrika lɛ kɛ ŋshɔkpɔi komɛi ni yɔɔ Pasifik Ŋshɔ lɛ mli lɛ anɔ, ni ekɛ Britain bɔi tswaa. (Kanemɔ Daniel 11:25.) German Nɔyeli lɛ baná asraafoi pii, ni kɛ́ atee ta lɛ, anyɛɛɛ amɛ. Anɔkwa, nakai beiaŋ lɛ, Britain pɛ yɔɔ asraafoi pii fe Germany. Germany kɛ esraafoi lɛ wu eshi ehenyɛlɔi yɛ klɛŋklɛŋ jeŋ ta lɛ mli.

10. Mɛɛ gbɛ nɔ gbalɛ ni yɔɔ Daniel 11:25b, 26 lɛ ba mli?

10 Daniel tsɔɔ nɔ ni baaba German Nɔyeli lɛ kɛ esraafoi babaoo lɛ anɔ. Egba akɛ kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ ‘damɔŋ shi,’ kɛkɛ ni etsɔɔ nɔ hewɔ. Ewie akɛ: “Amɛbaatsɔ ŋaa amɛshi lɛ. Ni mɛi ni yeɔ eniyenii srɔtoi lɛ baahã egbee shi.” (Dan. 11:25b, 26a) Namɛi ji “amɛ” lɛ loo mɛi ni yeɔ kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ niyenii srɔtoi lɛ ni akɛɛ amɛbaatsɔ ŋaa amɛshi lɛ ni amɛhã egbee shi lɛ? Yɛ Daniel beiaŋ lɛ, mɛi ni ‘sɔmɔɔ maŋtsɛ lɛ’ yeɔ maŋtsɛ lɛ “niyenii srɔtoi lɛ” eko. (Dan. 1:5) No hewɔ lɛ, mɛi ni yeɔ kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ niyenii srɔtoi lɛ ji, asraafoiatsɛmɛi, tatsɛmɛi, kɛ onukpai onukpai krokomɛi ni tsuɔ nii yɛ German Nɔyeli lɛ mli. Onukpai nɛɛ fee aahu ni amɛjie maŋtsɛ lɛ kɛje sɛi lɛ nɔ ni ato nɔyeli hee shishi. * Daniel gbalɛ lɛ tsɔɔ bɔ ni ta ni kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ kɛ wuoyigbɛ maŋtsɛ lɛ baawu lɛ naa baayakpa ahã. Ewie yɛ kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ he akɛ: “Esraafoi lɛ, abaabɛɛ amɛ ashwie, ni abaagbe mɛi babaoo.” (Dan. 11:26b) Nakai pɛpɛɛpɛ eba lɛ. Yɛ klɛŋklɛŋ jeŋ ta lɛ mli lɛ, abɛɛ Germany asraafoi lɛ ashwie, no ji, aye amɛnɔ kunim, ni ‘agbe mɛi babaoo’ diɛŋtsɛ. Mɛi ni agbe yɛ nakai ta lɛ mli lɛ fa fe mɛi ni agbe yɛ tai fɛɛ ni awu kɛyashi nakai beiaŋ lɛ amli.

11. Mɛni kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ kɛ wuoyigbɛ maŋtsɛ lɛ fee?

11 Daniel 11:27, 28 lɛ tsɔɔ nɔ ni baaya nɔ dani abaawu klɛŋklɛŋ jeŋ ta lɛ. Egba akɛ, kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ kɛ wuoyigbɛ maŋtsɛ lɛ ‘baata shi yɛ okpɔlɔ kome he amɛmalemalee amɛhe.’ Ewie hu akɛ, kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ baabua “nibii pii” anaa ehã ehe. Ani enɛ ba mli? Hɛɛ, eba mli. Germany kɛɛ Britain akɛ eesumɔ ni toiŋjɔlɛ ahi amɛteŋ, ni nakai nɔŋŋ Britain hu wie. Shi be ni amɛkɛ amɛhe bɔi wuu yɛ 1914 lɛ, ana faŋŋ akɛ, amɛmalemalee amɛhe. Be ni shɛɔ 1914 lɛ, Germany ebatsɔ maŋ ni ji enyɔ ni yɔɔ shika fe fɛɛ yɛ je lɛ mli. Kɛkɛ ni, tamɔ bɔ ni agba yɛ Daniel 11:29, 30 lɛ klɛŋklɛŋ fã lɛ, Germany kɛ wuoyigbɛ maŋtsɛ lɛ wu, shi aye enɔ kunim.

MAŊTSƐMƐI ENYƆ LƐ WA NYƆŊMƆ WEBII LƐ AYI

12. Be ni awuɔ klɛŋklɛŋ jeŋ ta lɛ, mɛni kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ kɛ wuoyigbɛ maŋtsɛ lɛ fee?

12 Kɛjɛ 1914 kɛbaa lɛ, maŋtsɛmɛi enyɔ lɛ etee nɔ amɛkɛ amɛhe etswa, ni amɛwa Nyɔŋmɔ webii lɛ ayi. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, be ni awuɔ klɛŋklɛŋ jeŋ ta lɛ, Germany nɔyeli lɛ kɛ Britain nɔyeli lɛ wa Nyɔŋmɔ webii lɛ ayi akɛni amɛkɛ amɛhe wooo ta lɛ mli lɛ hewɔ. Ni tamɔ bɔ ni agba yɛ Kpojiemɔ 11:7-10 lɛ, Amerika nɔyeli lɛ hu wo nyɛmimɛi ni nyiɛ hiɛ yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli lɛ tsuŋ.

13. Kɛjɛ 1931 kɛ titri lɛ, be ni awuɔ jeŋ ta ni ji enyɔ lɛ, mɛni kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ fee?

13 Kɛjɛ 1933 lɛ, kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ tutua Nyɔŋmɔ webii lɛ musuŋshãa musuŋshãa, titri lɛ be ni awuɔ jeŋ ta ni ji enyɔ lɛ. Be ni Nazi nɔyeli lɛ yeɔ nɔ yɛ Germany lɛ, Hitler, ni ji nɔyeli nɛɛ hiɛnyiɛlɔ lɛ, kɛ mɛi ni nyiɛ esɛɛ lɛ tsĩ Nyɔŋmɔ webii lɛ anitsumɔ lɛ naa. Kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ gbe Yehowa webii aaafee 1,500, ni amɛkɛ amɛteŋ mɛi akpei abɔ hu tee yiwalɛ nsarai amli. Tamɔ bɔ ni Daniel gba lɛ, kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ ‘bule jamɔhe lɛ, ni ejie daa nifeemɔ lɛ,’ ni tsɔɔ akɛ, ewa Nyɔŋmɔ tsuji lɛ ayi waa, ni ebɔ mɔdɛŋ akɛ ebaatsĩ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ naa. (Dan. 11:30b, 31a) Hitler wo shi po akɛ, ebaakpãtã Nyɔŋmɔ webii ni yɔɔ Germany lɛ fɛɛ ahiɛ.

ANÁ KOOYIGBƐ MAŊTSƐ HEE

14. Yɛ jeŋ ta ni ji enyɔ lɛ sɛɛ lɛ, namɔ batsɔ kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ? Tsɔɔmɔ mli.

14 Yɛ jeŋ ta ni ji enyɔ lɛ sɛɛ lɛ, Soviet Union lɛ * ye maji pii ni be ko ni eho lɛ Germany yeɔ nɔ lɛ anɔ, ni ebatsɔ kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ. Bɔ ni Nazi nɔyeli lɛ wa Nyɔŋmɔ webii lɛ ayi waa lɛ, nakai nɔŋŋ Soviet Union lɛ hu wa mɛi fɛɛ ni hã anɔkwa Nyɔŋmɔ lɛ jamɔ lɛ he hia amɛ fe nɔ fɛɛ nɔ yɛ amɛshihilɛ mli lɛ ayi waa.

15. Yɛ jeŋ ta ni ji enyɔ lɛ sɛɛ etsɛɛɛ lɛ, mɛni kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ fee?

15 Yɛ jeŋ ta ni ji enyɔ lɛ sɛɛ etsɛɛɛ lɛ, kooyigbɛ maŋtsɛ hee lɛ, ni ji Soviet Union lɛ kɛ maji ni fata ehe lɛ, tutua Nyɔŋmɔ webii lɛ. Tamɔ bɔ ni agba yɛ Kpojiemɔ 12:15-17 lɛ, amɛtsĩ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ naa, ni amɛkɛ Yehowa webii akpei abɔ tee Siberia, ni ji maŋ ko ni mli shihilɛ wa lɛ. Anɔkwa, kɛjɛ be ni naagbee gbii lɛ je shishi lɛ, kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ eka shii abɔ akɛ ebaatsĩ Nyɔŋmɔ webii lɛ anaa koni amɛkanyɛ amɛsɔmɔ Yehowa, shi eyeko omanye. *

16. Mɛni Soviet Union lɛ fee ni hã gbalɛ ni yɔɔ Daniel 11:37-39 lɛ ba mli?

16 Kanemɔ Daniel 11:37-39. Awie yɛ gbalɛ lɛ mli akɛ, kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ “ebuŋ etsɛmɛi a-Nyɔŋmɔ lɛ ehãŋ nɔ ko nɔ ko.” Mɛɛ gbɛ nɔ enɛ ba mli? Soviet Union lɛ tswa efai shi akɛ ebaakpãtã jamɔi fɛɛ ahiɛ. No hewɔ lɛ, ebɔ mɔdɛŋ akɛ ebaafee nibii ni hãŋ jamɔi lɛ aná mɛi anɔ hewalɛ tamɔ tsutsu lɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, yɛ 1918 tɔ̃ɔ lɛ, nɔyeli lɛ fã akɛ akatsɔɔ mɛi Nyɔŋmɔ he nii yɛ skul. Famɔ nɛɛ nɔ tsɔ ni sɛɛ mli lɛ, abɔi mɛi tsɔɔmɔ yɛ skul akɛ Nyɔŋmɔ ko bɛ. Daniel wie akɛ, kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ ‘kɛ anunyam baahã mɔji anyɔŋmɔ lɛ.’ Mɛɛ gbɛ nɔ gbalɛ nɛɛ hu ba mli? Soviet Union lɛ fite shika pii diɛŋtsɛ yɛ asraafoi ni amɛyɔɔ lɛ ahe, ni amɛfee tawuu nibii pii ni kpãtãa nii ahiɛ waa koni amɛnyɛ amɛkɛwu amɛshi amɛhenyɛlɔi. Anɔkwa, kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ kɛ wuoyigbɛ maŋtsɛ lɛ fɛɛ bua tawuu nibii anaa bɔ ni baanyɛ agbe mɛi akpekpe toi akpei abɔ!

HENYƐLƆI ENYƆ LƐ FEE EKOME KƐTSU NƆ KO HE NII

17. Mɛni ji “nyaŋemɔ nii ni kɛ amaŋfɔfeemɔ baa lɛ”?

17 Eyɛ mli akɛ kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ kɛ wuoyigbɛ maŋtsɛ lɛ yeee moŋ, shi eye ebua lɛ kɛtsu nɔ ko ni sa kadimɔ waa. No ji, eye ebua lɛ ni ‘amɛkɛ nyaŋemɔ nii ni kɛ amaŋfɔfeemɔ baa lɛ ma shi.’ (Dan. 11:31) “Nyaŋemɔ nii” nɛɛ ji, Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ.

18. Mɛni hewɔ atsɛɔ Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ akɛ “nyaŋemɔ nii” lɛ?

18 Mɛni hewɔ atsɛɔ Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ akɛ “nyaŋemɔ nii” lɛ? Atsɛɔ lɛ nakai ejaakɛ, ekɛɛ ebaanyɛ ehã toiŋjɔlɛ aba je lɛ mli, shi Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ pɛ baanyɛ afee nakai. Awie yɛ gbalɛ lɛ mli hu akɛ, nyaŋemɔ nii nɛɛ “kɛ amaŋfɔfeemɔ baa.” Mɛni hewɔ? Ejaakɛ wɔsɛɛ lɛ, Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ baatutua amale jamɔi fɛɛ ni ekpãtã amɛhiɛ.​—Kwɛmɔ akrabatsa ni yitso ji, “Maŋtsɛmɛi Enyɔ Ni Kɛ Amɛhe Baawu Yɛ Naagbee Be Lɛ Mli.”

MƐNI HEWƆ EHE MIIHIA NI WƆKASE SANE NƐƐ?

19-20. (a) Mɛni hewɔ ehe miihia ni wɔle nibii ni awie he yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ? (b) Mɛɛ sanebimɔ wɔbaahã hetoo yɛ nikasemɔ ni nyiɛ sɛɛ lɛ mli?

19 Mɛni hewɔ ehe miihia ni wɔle nibii ni awie he yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ? Ehe miihia ni wɔle ejaakɛ ehãa wɔnaa akɛ, kɛjɛ 1870 kɛyashi 1991 lɛ, Daniel gbalɛ ni kɔɔ kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ kɛ wuoyigbɛ maŋtsɛ lɛ he lɛ eba mli. No hewɔ lɛ, wɔbaanyɛ wɔná nɔmimaa akɛ, gbalɛ lɛ fã ni eshwɛ lɛ hu baaba mli.

20 Soviet Union lɛ jwa yɛ 1991. No hewɔ lɛ, bianɛ lɛ, namɔ ji kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ? Nikasemɔ ni nyiɛ sɛɛ lɛ baatsɔɔ wɔ.

LALA 128 Fi Shi Kɛyawula Shi

^ kk. 5 Wɔmiina nibii ni tsɔɔ akɛ Daniel gbalɛ ni kɔɔ “kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ” kɛ “wuoyigbɛ maŋtsɛ lɛ” he lɛ miiba mli. Mɛni hewɔ wɔyiŋ efeee wɔ kɔshikɔshi bibioo po yɛ enɛ he? Ni mɛni hewɔ ehe miihia ni wɔnu gbalɛ nɛɛ shishi jogbaŋŋ?

^ kk. 5Bó Daniel Gbalɛ lɛ Toi! wolo lɛ yitso 13 kɛ 14 lɛ mli lɛ, awie Roma Nɔyelɔ Aurelian (ni ye nɔ kɛjɛ afi 270-275 Ŋ.B. lɛ) he akɛ “kooyigbɛ maŋtsɛ,” ni awie Maŋnyɛ Zenobia (ni ye nɔ kɛjɛ afi 267-272 Ŋ.B. lɛ) hu he akɛ “wuoyigbɛ maŋtsɛ.” Shi yɛ shishinumɔ hee ni wɔná nɛɛ hewɔ lɛ, wɔnyɛŋ wɔwie nakai dɔŋŋ yɛ amɛhe.

^ kk. 9 Yɛ 1890 lɛ, German nɔyelɔ Wilhelm II lɛ hã Bismarck kpa sɔɔmɔ akɛ maŋsɔɔlɔ nukpa.

^ kk. 10 Mɛni pɔtɛɛ onukpai nɛɛ fee? Amɛfee nibii pii. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, amɛyeee amɛbuaaa maŋtsɛ lɛ dɔŋŋ, amɛjie teemɔŋ saji ni kɔɔ nibii ni yaa nɔ yɛ ta lɛ mli lɛ kpo, ni amɛnyɛ maŋtsɛ lɛ nɔ ni ekpa maŋtsɛ lɛ yeli.

^ kk. 14 Maji komɛi ni yɔɔ Yuropa kɛ Asia lɛ fee ekome oookɛɛ maŋ kome yɛ nɔyelɔ kome shishi, ni no ji nɔ ni abale lɛ akɛ, Soviet Union lɛ. No mli lɛ, amɛmaŋtiase ji, Moscow.

^ kk. 15 Tamɔ bɔ ni awie yɛ Daniel 11:34 lɛ, Kristofoi ni yɔɔ maji ni kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ yeɔ nɔ lɛ anɔ lɛ ahe jɔ amɛ fioo yɛ be kɛ beiaŋ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, be ni Soviet Union lɛ jwa yɛ 1991 lɛ, nyɛmimɛi lɛ ahe jɔ amɛ fioo.