Skip to content

Skip to table of contents

STADI ATIKOL 19

Not Kahana Pavapavana Nega Dokona Ai

Not Kahana Pavapavana Nega Dokona Ai

“Nega dokona ai, diho [saut] kahana pavapavana ese baine tuari henia; a mirigini [not] kahana pavapavana ese baine heau henia.”​—DAN. 11:40.

ANE 49 Iehova Eda Roho Mauri Gabuna

INA STADI ANINA *

1. Baibul ena peroveta herevana ta ese ita be dahaka e hadibadamu?

KAHIRAKAHIRA Iehova ena taunimanima ediai be dahaka be varamu? Una henanadai haerena na baita davaria diba. Baibul ese be hadibadamu kahirakahira dahaka ḡau badadia be varamu. Peroveta herevana ta amo baita dibamu tanobada ai siahu bada gavamanidia haida be dahaka be karamu. Una peroveta herevana na Daniel karoa 11 ai e hetore, e hahedinaraiamu pavapava rua, diho kahana bona mirigini kahana pavapavadia na bae hetuari heheni. Una peroveta herevana kahana badana na vada e ḡuḡuru, una dainai baita abia dae momokani kahana orena danu be ḡuḡurumu.

2. Genese 3:15, Apokalupo 11:7 bona 12:17 heḡereḡerena, Daniel ena peroveta herevadia ta stadilaimu neganai ededia mai anidia bada herevadia baita lalodia na ḡau badana?

2 Daniel karoa 11 ena peroveta herevana baita lalopararalaia totona, baita helalotao unuseniai e gwauraidiamu lohiadia bona gavamanidia na Dirava ena taunimanima momo e nohomu tanodia e lohiadiamu gavamanidia e herevalaidiamu. Tanobada taudia bogaraḡidiai Dirava ena hesiai taudia na dia momo. To dahaka dainai gavamani ese Dirava ena taunimanima e daḡedaḡe henidiamu? Badina Satana bona ena taunimanima edia ura badana na Iehova bona Iesu e hesiai henidiamu taudia bae haoredia. (Genese 3:15 bona Apokalupo 11:7; 12:17 ba duahi.) Bona danu namona na Daniel ese e perovetalaia herevana na Baibul ena peroveta herevadia ma haida ida bae heḡereḡere. Namona na Baibul ena hereva ma haida baita lalopararalai, unu amo Daniel ena peroveta herevana ai laloparara maorona baita abia.

3. Atikol 19 bona 20 ai dahaka baita herevalaimu?

3 Ina atikol ai Daniel 11:25-39 baita herevalaiamu neganai, unu point na baita lalotao. Baita itaiamu laḡani 1870 ela 1991 ai not kahana bona saut kahana pavapavadia be daidia, bona dahaka dainai una peroveta herevana ai laloparara maorona baita abia. Atikol 20 ai, ita ese Daniel 11:40–12:1 baita herevalaiamu, bona laḡani 1990 amo ela bona Aramagedono negana lalonai una peroveta herevana ese e herevalai ḡaudia baita lalopararalai namonamomu. Atikol 19 bona 20 bo stadilaimu neganai, maua ladana “Nega Dokona ai E Hetuari Heheni Pavapavadia” ese oi na baine durumu diba. Ginigunana, namona na baita diba unu pavapava rua be daidia.

NOT BONA SAUT PAVAPAVADIA BAITA DIBADIA DALADIA

4. Ededia ḡau toi ese be durudamu not kahana pavapavana bona saut kahana pavapavana baita dibadia?

4 Matamanai ini dagi ladadia “diho kahana pavapavana” bona “mirigini kahana pavapavana” na idaunegai Israel ena not bona saut kahana pavapavadia e gwauraidia. Dahaka dainai unu ta gwau tomamu? Badina Daniel e hereva henia aneruna na e gwa: “Bena nama, dina gabedia ai dahaka dahaka baine vara emu bese taudia ediai baina hadibamu totona. Badina be mata-hanai na nega vaira ḡauna.” (Dan. 10:14) Pentekoste 33 C.E. do lasi neganai, Dirava ena taunimanima na Israel besena korikorina. To, Pentekoste 33 C.E. amo Iehova ese e hahedinaraia iena taunimanima na Keriso ena hahediba taudia. Una dainai Daniel karoa 11 ena peroveta herevana kahana badana na dia Israel besena korikorina to Keriso ena hahediba taudia e herevalaidiamu. (Apos. 2:1-4; Roma 9:6-8; Gal. 6:15, 16) Bona nega idauidau ai, pavapava o gavamani idauidau na not kahana bona saut kahana pavapavadia ai ela. To idia iboudiai ediai bo davarimu ḡaudia na heḡereḡere. Ginigunana na, Dirava ena taunimanima momo e nohomu gabudia ai unu pavapava na e lohia eiava idia ese e daḡedaḡe henidia. Iharuana na, Dirava ena taunimanima e kara henidia dalana amo e hahedinaraia idia ese Dirava momokanina Iehova na e inai henia. Bona ihatoina na, siahu bae abi totona unu pavapava raruosi na e hetuari heheni.

5. Laḡani 100 bona laḡani 1870 bogaraḡidiai, not bona saut kahana pavapavadia be e lohiava, a? Ba herevalaia.

5 Laḡani 200 C.E. lalonai, Kristen koikoidia momo na Kristen kongrigeisin momokanina lalonai e vareai, bena hahediba koikoidia e hahedibalai bona Dirava ena hereva momokanidia e hunidia. Una nega amo ela bona laḡani 1800 C.E. dokona kahana ai, tanobada ai Dirava na orea ta do se haginia. Kristen koikoidia na ava ḡiniḡinidia na heto e bada herea, una dainai Kristen korikoridia idibadia na e auka. (Mat. 13:36-43) Dahaka dainai una baita diba na mai anina bada? Badina e hahedinaraiamu laḡani 100 bona 1870 bogaraḡidiai e lohia pavapavadia o gavamanidia ta na dia not bona saut kahana pavapavadia. Una negai Dirava na orea ta do se haginia idia ese bae tuari henia totona. * To, laḡani 1870 dokona kahanai, not bona saut kahana pavapavadia e hedinarai lou. Ede ta diba tomamu?

6. Edena negai Dirava ena taunimanima na orea ta ai ela lou? Ba gwauraia hedinarai.

6 Laḡani 1870 matamana amo Dirava ena taunimanima na orea ta ai ela. Charles T. Russell bona bamona na Baibul stadi oreana ta e haginia. Mesia Basileiana do se gini ai, Tadikaka Russell bona bamona na e perovetalaia gwaukau tauna na heto ‘dala e lailaia.’ (Mal. 3:1) Una nega ai orea ta na dala maorona ai Iehova e hesiai henia lou. Una negai gavamani haida be e lohiava bona Dirava ena hesiai taudia e daḡedaḡe henidia, a? Mani e vara ḡaudia aita herevalai.

SAUT KAHANA PAVAPAVANA BE DAIKA?

7. Laḡani 1870 ela bona Tanobada Tuarina Ginigunana ai, daika be saut kahana pavapavana?

7 Laḡani 1870 ai, tanobada ibounai lalonai Britain na tano momo e lohiadia bona ena tuari oreana na goada herea. Daniel ena peroveta herevana lalonai doa maraḡina ese doa toi e hadareredia, una doa maraḡina be Britain e laulaulaia bona unu doa toi be France, Spain, bona Netherlands e laulaulaidia. (Dan. 7:7, 8) Laḡani 1870 amo ela bona Tanobada Tuarina Ginigunana, saut kahana pavapavana na Britain. Una nega ai, tanobada ibounai lalonai United States of America na taḡa tanona bona Britain ida e ḡaukara hebouva.

8. Dina gabedia ai, saut kahana pavapavana be daika?

8 Tanobada Tuarina Ginigunana ai, United States bona Britain na e ḡaukara hebou bona tuari orea goadana ai ela. Una nega ai, Britain bona United States na e ḡaukara hebou dainai tanobada ena gavamani goadana Anglo-America ai ela. Daniel ese e perovetalaia heḡereḡerena, una gavamani o pavapava na “tuari oreana bada-hereana bona goada-hereana” ta e haboua. (Dan. 11:25) Dina gabedia ai, Anglo-America na saut kahana pavapavana. * To, daika be not kahana pavapvana?

DAIKA BE NOT KAHANA PAVAPAVANA?

9. Not kahana pavapavana be edena negai e hedinarai lou, bona Daniel 11:25 be ede e ḡuḡuru toma?

9 Laḡani 1871 ai, Russell mai bamona ida edia Baibul stadi oreana e haginia murinai, not kahana pavapavana e hedinarai lou. Una laḡani ai, Otto von Bismarck ese gabu haida ai maino e havaraia bena tanobada ai idia na tano goadana ladana Germany ai ela. Prussia ena King Wilhelm Ginigunana na pavapava ginigunana ai ela bona ia ese Bismarck na gavamani igunalaina tauna ai e halaoa. * Gabeai, Germany na Africa bona Pacific tanodia haida e biagudia, bona e ura Britain ena siahu baine hereaia. (Daniel 11:25 ba duahia.) Germany ese tuari orea badana ta e haboua bona ena goada na kahirakahira Britain ena ida e heḡereḡere. Tanobada tuarina ginigunana lalonai, Germany ese una tuari oreana e ḡaukaralaia inaina e tuari henidia.

10. Edena dalai Daniel 11:25b, 26 e ḡuḡuru?

10 Daniel ese Germany gavamanina bona e haginia tuari oreana ediai bae vara ḡaudia danu e perovetalai. E hahedinaraia not kahana pavapavana na “basine gini.” Dahaka dainai? “Badina be haida ese ia ihadikana totona bae henega bou. Ena aniani gaihodia e ani taudia ese danu e hahekwakwanaia.” (Dan. 11:25b, 26a) Daniel ena nega ai, “hanua pavapavana” ena ḡaukara e karava taudia danu “pavapava ana aniani gaihodia” e aniva. (Dan. 1:5) Una peroveta herevana be daidia e gwauraidiamu? Una na German gavamanina ai e ḡaukarava siahu taudia, tuari biagudia bona tuari taudia e gwauraidiamu. Idia na king ida e ḡaukara hebouva to edia kara daidiai king ese ena dagi e haboioa bona gavamani dalana matamatana e gini. * Dia una mo to una peroveta herevana ese saut pavapavana e tuari henia neganai e vara ḡauna danu e herevalaia. Not kahana pavapavana e herevalaia neganai e gwa: “Ena tuari oreana baine hedaro oho, bona hutuma na ala-ala ai bae hekida diho.” (Dan. 11: 26b) Una peroveta herevana heḡereḡerena, tanobada tuarina ginigunana ai, German tuari oreana na e “hedaro oho” bona momo na e “hekida diho.” Tanobada ena histri lalonai, taunimanima momo na una tuari ai e aladia mase.

11. Not kahana pavapavana bona saut kahana pavapavana be dahaka e kara?

11 Daniel 11:27, 28 na Tanobada Tuarina Ginigunana do se vara ai e vara ḡaudia e herevalaimu. E gwaumu not kahana pavapavana bona saut kahana pavapavana na “pata tamona ai koikoi herevadia bae gwaurai.” Bona ma e gwaumu, not kahana pavapavana na “ena tano korikori baine lou henia, mai taḡana ida.” Una na e vara momokani. Germany bona Britain na e gwaubou idia na bae maino, to laḡani 1914 ai e hetuari heheni neganai una ese e hahedinaraia idia na e koikoi. Laḡani 1914 do se abia neganai, tanobada ibounai lalonai Germany na taḡa tanona iharuana. Bena Daniel 11:29 bona siri 30 kahana ginigunana e ḡuḡuru dalana na Germany na saut kahana pavapavana ida e tuari to se kwalimu.

PAVAPAVA RARUOSI NA DIRAVA ENA TAUNIMANIMA E TUARI HENIDIA

12. Tanobada tuarina ginigunana ai, not kahana pavapavana bona saut kahana pavapavana be dahaka e kara?

12 Laḡani 1914 amo, unu pavapava raruosi na e hetuari heheni bona Dirava ena taunimanima danu e tuari henidia. Heḡereḡere tanobada tuarina ginigunana ai, Dirava ena hesiai taudia na asie ura bae tuari dainai, German gavamanina bona Britain gavamanina ese e daḡedaḡe henidia. Bona United States gavamanina ese haroro ḡaukara e gunalaiava tadikakadia na e hadiburadia. Una daḡedaḡe karana ese Apokalupo 11:7-10 ena peroveta herevana e haḡuḡurua.

13. Laḡani 1930 murinai bona tanobada tuarina iharuana ai, not kahana pavapavana be dahaka e kara?

13 Bena laḡani 1930 murinai bona tanobada tuarina iharuana ai, not kahana pavapavana ese Dirava ena taunimanima e daḡedaḡe henidia bada. Nazi oreana ese Germany e biagua neganai, Hitler bona ia e badinaia taudia ese Dirava ena taunimanima edia ḡaukara e koua. Not kahana pavapavana ese Iehova ena taunimanima momo e hamasedia bona ma tausen momo na dibura kamepadia ai e atodia. Unu na Daniel ese e perovetalai. Not kahana pavapavana ese haroro ḡaukarana e koua neganai, ia na ‘dubu bona ruma aukana e hamirodia’ bona ‘ḡole-oho boubouna, e heni louloumu ḡauna, e abia oho.’ (Dan. 11:30b, 31a) Germany e gunalaia tauna, Hitler na e gwauhamata Germany ai Dirava ena taunimanima iboudiai baine hamasedia.

NOT KAHANA PAVAPAVA MATAMATANA

14. Tanobada tuarina iharuana murinai, daika be not kahana pavapavana ai ela? Ba herevalaia.

14 Tanobada tuarina iharuana murinai, Soviet Union ena Communist gavamanina ese Germany amo e abidia tanodia momo e biagudia bona not kahana pavapavana ai ela. E daḡedaḡe bada Nazi gavamanina heḡereḡerena, Soviet Union ese edia mauri lalonai Dirava momokanina itoma henina diho karana e atoa guna taudia iboudiai e daḡedaḡe henidia.

15. Tanobada Tuarina Iharuana e ore murinai, not kahana pavapavana be dahaka e kara?

15 Tanobada Tuarina Iharuana e ore bena se daudau, not kahana pavapavana matamatana, Soviet Union bona gavamani ma haida ese Dirava ena taunimanima e daḡedaḡe henidia bada. Apokalupo 12:15-17 ena hereva heḡereḡerena, una pavapava ese eda haroro ḡaukara e koua bona Iehova ena taunimanima tausen momo na e siaidia gabu daudau ela. Momokani, dina gabedia ai, not kahana pavapavana ese ‘sinavai’ o daḡedaḡe karana amo Dirava ena taunimanima edia ḡaukara e ura baine koua to se kwalimu. *

16. Edena dalai Soviet Union ese Daniel 11:37-39 ena hereva e haḡuḡurua?

16 Daniel 11:37-39 ba duahi. Una peroveta herevana baine ḡuḡuru totona, not pavapavana na ‘senena edia dirava na se kamonai henia.’ Edena dalai? Soviet Union ena ura na tomadiho iboudiai baine haoredia, una dainai e ura edia siahu baine kokia. Unu baine kara toma totona 1918 matamana amo, Soviet gavamanina ese sikuli iboudiai e haḡanidia Dirava na lasi lalohadaina bae hahedibalaia. Edena dala ai not kahana pavapavana ese ‘gabu aukadia diravana e imodaia’? Soviet Union ese moni bada e negemu unu amo tuari taudia edia tuari kohudia bae hoi bona ena siahu bae habadaia. Not kahana bona saut kahana pavapavadia na tuari kohudia momo herea e habou unu amo taunimanima bilioni momo bae aladia mase totona.

PAVAPAVA RARUOSI E ḠAUKARA HEBOU

17. “Ḡau dika rohorohona, hahevahu ḡauna” be dahaka e laulaulaiamu?

17 Not kahana pavapavana ese saut kahana pavapavana e durua mai anina bada ḡauna ta bae karaia hebou totona, una na “ḡau dika-rohorohona, hahevahu ḡauna, bae haginia.” (Dan. 11:31) Una ḡau dika-rohorohona na United Nations e laulaulaiamu.

18. Dahaka dainai United Nations na e gwauraiamu “ḡau dika rohorohona”?

18 United Nations oreana na e gwauraiamu “ḡau dika rohorohona” badina e ura badamu tanobada ai maino baine havaraia​—una na Dirava ena Basileia sibona ese baine karaia ḡauna. Bona peroveta herevana na e gwaumu ḡau dika rohorohona ese ‘hahevahu ḡauna baine haginia’ badina United Nations ese tomadiho koikoi iboudiai baine haoredia.​—Maua ladana “Nega Dokona ai E Hetuari Heheni Pavapavadia” ba itaia.

DAHAKA DAINAI TA URAMU HISTRI BAITA DIBA?

19-20. (a) Dahaka dainai histri anidia baita diba na namo? (b) Edena henanadai na atikol 20 ai baita haerelaiamu?

19 Histri anidia baita diba na namo badina e hahedinaraiamu laḡani 1870 ela bona 1991 lalodiai, Daniel ena peroveta herevadia not kahana bona saut kahana pavapavadia na e ḡuḡuru. Una dainai, baita abia dae momokani una peroveta hereva kahana na be ḡuḡurumu.

20 Laḡani 1991 ai, Soviet Union na e moru. Una dainai, daika ese not kahana pavapavana ena ḡaukara be karaiamu? Atikol 20 ese una henanadai be haerelaiamu.

ANE 24 Ahumu Ba Lalo!

^ par. 5 E varamu ḡaudia ese e hahedinaraimu Daniel ese “diho kahana pavapavana” bona “mirigini kahana pavapavana” e perovetalaia herevana na e ḡuḡurumu. Ede ta diba tomamu? Bona dahaka dainai una peroveta herevana baita lalopararalaia na ḡau badana?

^ par. 5 Ita na ma basita gwaumu Roma pavapavana Aurelian (270-275 C.E.) na “diho kahana pavapavana” eiava Queen Zenobia (267-272 C.E.) na “mirigini kahana pavapavana” badina una negai dala maoronai Iehova e hesiai heniava oreana ta do se gini. Una dainai una ese Pay Attention to Daniel’s Prophecy! bukana karoa 13 bona 14 ai e gwauraia lalohadai gunana e hamaoromaoroamu.

^ par. 9 Laḡani 1890 ai, German ena King Wilhelm Iharuana ese Bismarck na iena gavamani amo e kokia.

^ par. 10 Idia na ḡau momo e kara, unu amo edia gavamani ena siahu e haorea. Heḡereḡere, idia ese king na ma se duruava, edia tuari ena hehuni herevadia na ma haida e hamaorolaidia, bona king e doria ena dagi amo baine diho.

^ par. 15 Daniel 11:34 ai e herevalaia heḡereḡerena, not kahana pavapavana ese nega sisina lalonai Kristen taudia idaḡedaḡe henidia karana na e hadokoa. Heḡereḡere, laḡani 1991 ai Soviet Union e moru neganai una na e vara.