Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

ONTHELE YOKULILONGESWA 19

“Ohamba yo Kokulio Kuekumbi” Mononthiki Mbonthyulilo

“Ohamba yo Kokulio Kuekumbi” Mononthiki Mbonthyulilo

“Mononthiki mbahulilila, ohamba yo kokumbili kuekumbi mavekelipuma-puma nae [ohamba yo kokulio kuekumbi]. DAN. 11:40.

OTYIIMBO 150 Ovolei Huku Opo Muhupe

ETYI MATULILONGESA *

1. Omaulo Ombimbiliya etukuatesako okunoñgonoka-tyi?

OITYI matyimonekela ovaumbili va Siovaa apa katutu? Katuesukisile okufuanyeka, mokonda Ombimbiliya itupopila ovipuka viakolela unene mavimoneka apa katutu. Mo Mbimbiliya, muna omaulo ayandyulula etyi ovatumini vankhimana vali mouye auho mavakalinga. Eulo limwe, livasiwa momukanda wa Daniel 11. Eulo olio, lipopia onohamba onombali onondyale. Imwe ohamba yo kokulio kuekumbi, onkhuavo ohamba yo kokumbili kuekumbi. Ovipuka ovinyingi viapopiwa meulo olio viafuisuapo-ale. Ngotyo, tupondola okukala nonthumbi yokuti vina viakambela, navio mavifuisuapo.

2. Ngetyi tyipopia Gênesis 3:15 ne Eholololo 11:7, nokapitulu 12:17, oityi tuesukisa okuhinangela opo tunoñgonoke nawa eulo lya Daniel?

2 Otyipuka tyo tete tuesukisa okuhinangela opo tunoñgonoke nawa eulo lya Daniel 11, otyetyi: eulo olio lipopia vala ovatumini vamonesile unene ononkhumbi ovanthu va Huku. Mouye auho, Onombangi mba Siovaa kavehi-mo. Mahi no ngotyo, veyelwe novatumini. Omokonda yatyi? Omokonda etyi Satanasi novanthu vo mouye wae vahanda, okuhanyako ovaumbili va Siovaa. (Tanga Gênesis 3:15; Eholololo 11:7; 12:17.) Otyipuka tya vali tuesukisa, okunoñgonoka okuti eulo lya Daniel lina okulikuata nomaulo omakuavo avasiwa Mondaka ya Huku. Mokonda opo tunoñgonoke umwe nawa eulo lya Daniel, tuna okutala etyi ono tesitu ononkhuavo mbo Mbimbiliya mbupopia.

3. Oityi matulilongesa monthele ei, no monthele mailandulako?

3 Ngotyo, onthele ei maihangununa eulo lya Daniel 11:25-39. Maihangununa olie wali ohamba yo kokulio kuekumbi, nohamba yo kokumbili kuekumbi okupolelela mo 1870 alo 1991. Matutale omokonda yatyi tuesukisila okupilulula onkhalelo tunoñgonoka eulo olio. Pahe onthele mailandulako maihangununa eulo livasiwa mu Daniel 11:40–12:1. Onthele oyo, maipopi etyi ono velesikulu ombo mbupopia konthele yetyi tyamoneka-po okupolelela mo 1991, matyikapwa vala mo Alumagedom. Putyina ulilongesa ononthele ombo onombali, otyiwa okuendela kumwe nokakasa kati: “Onohamba Onombali Mbuliyele, Kononthiki Mbonthyulilo.” Mahi tete tuesukisa okunoñgonoka ovalie onohamba onombali mbapopiwa na Daniel.

OÑGENI TUPONDOLA OKUIMBUKA OHAMBA YO KOKULIO KUEKUMBI, NOHAMBA YO KOKUMBILI KUEKUMBI

4. Ovipuka patyi vitatu mavitukuatesako okunoñgonoka ohamba yo kokulio kuekumbi nohamba yo kokumbili kuekumbi?

4 “Ohamba yo kokulio kuekumbi” “nohamba yo kokumbili kuekumbi,” omanyina apelwe onohamba ankho mbukala kokulio no kokumbili kwo tyilongo tyo Isilayeli. Oñgeni tutyii? Omokonda yetyi oandyu yapopila Daniel okuti: “Neya okukupopila etyi matyimoneka novanthu vove [ovanthu va Huku] kononthiki mbonthyulilo.” (Dan. 10:14) Ova Isilayeli vayekapo okukala ovanthu va Huku mo Pendekoste yenima 33. Okutuka opo, Siovaa ayandyulula nawa okuti ovalongwa va Sesusi, pahe ovo ovanthu vae. Ngotyo, ovipuka ovinyingi viapopiwa meulo lya Daniel okapitulu 11, haunene vipopia ovalongwa va Sesusi, kavipopi ova Isilayeli. (Ovil. 2:1-4; Loma 9:6-8; Gal. 6:15, 16) Mokueenda kuomuvo, ovatumini velikalaila vakalele ohamba yo kokulio kuekumbi nohamba yo kokumbili kuekumbi. Mahi no ngotyo, ovatumini ovo aveho valingile ovipuka evi vitatu: Tete, aveho vamonesile ononkhumbi ovanthu va Huku. Vali, onkhalelo valingile onya ovanthu va Huku, ilekesa nawa okuti ankho veyele Huku yotyotyili, Siovaa. Tatu, onohamba ombo ambuho mbulwa poyambo.

5. Okuti okuhimbikila menima 100 alo mo 1870 kuali ohamba yo kokulio kuekumbi nohamba yo kokumbili kuekumbi? Hangununa.

5 Okuhimbikila menima 100, momawaneno amuhimbika okunyingila Ovakilisitau vomatutu. Avapilulula otyili tyondaka ya Huku opo vayandyanese omatutu avo. Okupolelela opo atee mo 1870, Siovaa ankho utupu eongano pano pohi. Ovakilisitau vomatutu avehimbika okuyova ngeholi. Pahe ankho tyipuiya okuimbuka Ovakilisitau votyotyili. (Mat. 13:36-43) Omokonda yatyi tuesukisila okunoñgonoka otyipuka otyo? Omokonda tyitukuatesako okunoñgonoka okuti okuhimbikila menima 100 alo mo 1870, kakuakalele ohamba yo kokulio kuekumbi nohamba yo kokumbili kuekumbi. Ankho kutupu eongano lya Huku pano pohi maliutukilwa no nohamba ombo onombali. * Otyo tyilekesa okuti ohamba yo kokulio kuekumbi nohamba yo kokumbili kuekumbi mbamoneka vala konyima yo 1870. Oñgeni tutyii?

6. Onalupi ovaumbili va Huku vehimbika okuonganekwa vali? Hangununa.

6 Okuhimbikila mo 1870, Huku ahimbika okuonganeka ovanthu vae pano pohi. Menima liatyo olio, omukuatate Charles Taze Russell avehimbika okulilongesa Ombimbiliya nomapanga ae. Ngetyi Huku apopile, Russell nomapanga ae avehimbika ‘okukokola ondyila’ yokuvialeka Ouhamba wa Mesiya. (Mal. 3:1) Pahe Huku ankho una ovaumbili vae vemufenda tyaonganekwa nawa. Okuti pomuvo opo kuali ovatumini vamonesile ononkhumbi ovanthu va Huku? Otyo matutale.

OLIE OHAMBA YO KOKUMBILI KUEKUMBI

7. Olie wakala ohamba yo kokumbili kuekumbi atee movilwa vyo tete viouye auho?

7 Mo 1870, o Gra-Bretanha ankho otyilongo tyitumina vali ovilongo ovikuavo mouye auho. Ankho tyina omafualali omanyingi nomauta omanyingi. Meulo lya Daniel, muapopiwa ombinga onthutu yanyina-po onombinga ononkhuavo ononthatu. Ombinga onthutu o Gra-Bretanha, onombinga ononthatu mbulekesa o França no Espanha no Holanda. (Dan. 7:7, 8) Pahe o Gra-Bretanha aikala ohamba yo kokumbili kuekumbi atee Movilwa Vyo Tete Viouye Auho. Pomuvo watyo opo, o Estados Unidos aikala otyilongo tyamona vali mouye auho. Pahe avahonyo no Gra-Bretanha, avahimbika okuundapela kumwe.

8. Tunde apa ononthiki mbonthyulilo mbahimbika atee hono, olie ohamba yo kokumbili kuekumbi?

8 Movilwa Viotete Viouye Auho, o Estados Unidos no Gra-Bretanha avelihulu. Ankho vena omafualali omanyingi nomauta omanyingi. Pomuvo opo, o Estados Unidos no Gra-Bretanha, novilongo ankho vatumina, avikala ovilongo viankhimana vali mouye auho. Outumini oo, autiwa Anglo-Amelikana. Ngetyi Daniel apopile, ohamba yo kokumbili kuekumbi, aikongolola “omafualali omanyingi-nyingi etyivila okulwa.” (Dan. 11:25) Mononthiki mbuno mbonthyulilo, o Anglo-Amelikana, oyo ohamba yo kokumbili kuekumbi. * Mahi olie ohamba yo kokulio kuekumbi?

OLIE OHAMBA YO KOKULIO KUEKUMBI

9. Onalupi ohamba yo kokulio kuekumbi yamoneka? Oñgeni eulo lya Daniel 11:25 liafuisuapo?

9 Etyi Russell nomapanga ae vahimbika okulilongesa Ombimbiliya, apalambe vala enima like, akumoneka ohamba omphe yo kokulio kuekumbi. Mo 1871, omukulu umwe utiwa Otto von Bismarck wahonyeka ovilongo ovinyingi, aviho avikala otyilongo ankho tyankhimana tyitiwa Alemanha. Ohamba imwe itiwa Wilhelm I, ankho itumina otyilongo tyitiwa Prussia, ngayo ikala Ohamba yo Alemanha; iya Bismarck akala omukuatesiko wae. * Katutu-katutu, o Alemanha aihimbika okutumina ovilongo vimwe vyo Afrika, no vilongo vimwe vikala konthele yelunga litiwa Pacifico. Aihimbika okulilolela no Gra-Bretanha. Ankho ihanda okunkhimana vali, nokutumina vali ovilongo ovinyingi tyipona o Gra-Bretanha. (Tanga Daniel 11:25.) O Alemanha nayo aikala nomafualali omanyingi nomauta omanyingi. Ankho kuakambela vala katutu opo velifwe no Gra-Bretanha! Omafualali o Alemanha aaluisa onondyale mbavo movilwa vyo tete viouye auho.

10. Oñgeni eulo lya Daniel 11:25b, 26 liafuisuapo?

10 Daniel waulile etyi ankho matyiende no Alemanha nomafualali ayo omanyingi. Wapopile okuti ohamba yo kokulio kuekumbi ankho “kamaitualako tyitai.” Omokonda yatyi? “Mokonda [ankho] maveilavisa. Vana valia nae, maveitokesa.” (Dan. 11:25b, 26a) Pononthiki mba Daniel ha aveho ankho valia nohamba. Ovo vana vala ‘vaundapela ohamba.’ (Dan. 1:5) Eulo olio lipopia-lie? Lipopia ovanthu ankho vena ovilinga ovinene mo Alemanha, ngetyi ononkhalamutwe mbomafualali, nomapanga ohamba ankho vemupakaila-mo. Ovanthu ovo, katutu-katutu avaende konyima ohamba, aveitokesisa. * Daniel kapopile vala okuti o Alemanha ine ohamba yo kokulio kuekumbi maitoko, mahi tupu wapopile etyi ankho matyiendepo tyina yamaluisa ohamba yo kokumbili kuekumbi. Daniel 11:26 yapopia ohamba yo kokulio kuekumbi okuti: “Omafualali ayo maatiliswa, ovanyingi avalekwa.” Otyo umwe tyaendelepo movilwa vyo tete viouye auho! O Alemanha aitiliko, ovanyingi “avalekwa.” Alo pomuvo opo, kakuali ovilwa viaipaele ovanthu ovanyingi-nyingi ngovilwa vyo tete viouye auho.

11. Oityi ohamba yo kokulio kuekumbi nohamba yo kokumbili kuekumbi valingile?

11 Daniel 11:27, 28, ipopia ovipuka ankho mavihongiliya ovanthu okuhimbika Ovilwa Vyo Tete Viouye Auho. Yapopia okuti ohamba yo kokulio kuekumbi nohamba yo kokumbili kuekumbi ankho “mavapumphama komesa na velikembe.” Tupu Daniel wapopia okuti ohamba yo kokulio kuekumbi ankho maiongiya “ovipuka ovinyingi.” Otyo umwe tyaendelepo! O Alemanha no Gra-Bretanha ankho vapopia okuti kavahande okulwa, vahanda ombembwa. Mahi tuamona okuti otyo ankho omatutu vala etyi vahimbika okulwa mo 1914. Etyi vehenehike menima lyo 1914, o Alemanha ankho otyilongo tyamona unene. Atee umwe aikala otyilongo tya vali tyamona vali unene mouye auho. Pahe Daniel 11:29, 30, ipopia okuti ohamba yo kokulio kuekumbi, o Alemanha, mailuisa ohamba yo kokumbili kuekumbi, aitili-ko. Ngatyo umwe tyiendapo!

ONOHAMBA MBALUISA OVANTHU VA HUKU

12. Oityi ohamba yo kokulio kuekumbi nohamba yo kokumbili kuekumbi valingile movilwa vyo tete viouye auho?

12 Tunde mo 1914, onohamba ombo onombali ambuhimbika okulwa vali unene. Tupu ambuhimbika okuluisa unene ovanthu va Huku. Mongeleka, movilwa vyo tete viouye auho ovatumini vo Alemanha novo Gra-Bretanha, vamonesile unene ononkhumbi ovanthu va Huku mokonda vaanyene okulipaka moufualali. Ovatumini vo ko Estados Unidos, navo avapake ononkhalamutwe mbeongano mokaleya. Ovipuka ovio viafuisapo eulo livasiwa mu Eholololo 11:7-10.

13. Konyima yo 1930, no movilwa vya vali viouye auho, oityi ohamba yo kokulio kuekumbi yalingile?

13 Konyima yo 1930, ohamba yo kokulio kuekumbi aimonesa vali ononkhumbi ovanthu va Huku. Mahi ovipuka avitokota vali unene movilwa vya vali viouye auho. Etyi otyikundyi tyo pulitika tyitiwa o Nazi tyahimbika okutumina o Alemanha, omutumini watyo ankho utiwa Hitler no vokuahula kwe, availika ovilinga vyo Nombangi mba Siovaa mo Alemanha. Vaipaele ovakuatate valamba po 1500, ovanyingi vatyo, avapakwa movipembe vyo nonkhuatwa opo vaundape ngovapika. Ovipuka ovio aviho viapopilwe-ale na Daniel! Wapopile okuti ohamba yo kokulio kuekumbi ankho mailingi “ovipuka visilisa omphangu ikola . . . aipolo-ko otyilikutila tyilingwa apeho.” Oñgeni etyilinga? Opuetyi ailika ovilinga viokuivisa. Pahe ovakuatate ankho tyivepuiya okupopila vakuavo enyina lya Huku. (Dan. 11:30b, 31a) Atee umwe Hitler aane okuti maipaa ovaumbili va Huku aveho vakala mo Alemanha.

KUAMONEKA OHAMBA OMPHE YO KOKULIO KUEKUMBI

14. Olie wakala ohamba yo kokulio kuekumbi konyima yovilwa vya vali viouye auho? Hangununa.

14 Etyi ovilwa vya vali viouye auho viapwa, otyilongo tyo Uniau Sovietika atyikala ohamba yo kokulio kuekumbi. Atyihimbika okutumina ovilongo ovinyingi ankho vituminwa no Alemanha. O Uniau Sovietika ailingi umwe ngetyi tyalingile o Nazi. Avamonesa ononkhumbi ovanthu aveho ankho vaholovona okutavela Huku tyipona kovatumini.

15. Oityi ohamba yo kokulio kuekumbi yalingile konyima yovilwa vya vali viouye auho?

15 Konyima yovilwa vya vali viouye auho, ohamba omphe yo kokulio kuekumbi, o Uniau Sovietika, aimonesa unene ononkhumbi ovanthu va Huku. Eulo livasiwa mu Eholololo 12:15-17, liaeleka ononkhumbi ovanthu va Huku ankho mavamoneswa nohamba yo kokulio kuekumbi, ‘nondongi.’ Otyo umwe tyamonekele-po! O Uniau Sovietika ailika ovilinga viokuivisa, aitumu ovakuatate ovanyingi kotyilongo tyimwe tyikala kokule tyitiwa o Siberia. Tunde apa ononthiki mbahulilila mbahimbika, ohamba yo kokulio kuekumbi imonesa ononkhumbi ovanthu Huku. Ihanda okutalameka ovilinga viavo, mahi nii kaina nokutyivila. *

16. Oñgeni o Uniau Sovietika yafuisapo eulo lya Daniel 11:37-39?

16 Tanga Daniel 11:37-39. Ngetyi tyipopia eulo olio, ohamba yo kokulio kuekumbi “aihesuku [umwe] na Huku yo votate yae.” Oñgeni etyilekesile? O Uniau Sovietika aihimbika okulinga ovipuka vimwe na isoyese onthumbi ovanthu ankho vena monongeleya. Mongeleka, tunde mo 1918, yatuma opo onosikola mbulongese ovalongwa okuti kouye kutupu Huku. Iya oñgeni ohamba yo kokulio kuekumbi “yankhimaneka huku yovimato?” O Uniau Sovietika yakongololele omafualali omanyingi, aimane onombongo ononyingi mokupangiya omauta omanene. Tyilinge ohamba yo kokulio kuekumbi, tyilinge ohamba yo kokumbili kuekumbi, ambuho katutu-katutu ambuongiya omauta aipaa ovanthu ovanyingi-nyingi momuvo wike vala.

ONOHAMBA MBAHONYA

17. “Otyipuka tyitoyesa tyieta ehanyu” oityi?

17 Ohamba yo kokulio kuekumbi aikuatesako ohamba yo kokumbili kuekumbi okueta “otyipuka tyitoyesa tyieta ehanyu.” (Dan. 11:31) Otyipuka otyo o Nações Unidas (Omalongo Aongana).

18. Omokonda yatyi Ombimbiliya ipopila okuti o Nações Unidas “otyipuka tyitoyesa”?

18 O Nações Unidas “otyipuka tyitoyesa” mokonda ipopia okuti mayeeta ombembwa mouye auho, ngwe Ouhamba wa Huku vala utyivila. Tupu, eulo olio lipopia okuti o Nações Unidas otyipuka “tyieta ehanyu,” mokonda oyo maiya okuhanyako onongeleya ambuho mbomatutu. — Tala okakasa kati: “Onohamba Onombali Mbuliyele, Kononthiki Mbonthyulilo.”

OMOKONDA YATYI TUESUKISILA OKUNOÑGONOKA OVIPUKA OVIO?

19-20. (a) Omokonda yatyi tuesukisila okunoñgonoka ovipuka tuelilongesa monthele ei? (b) Omapulo patyi matukumbulula monthele mailandulako?

19 Tuesukisa okunoñgonoka ovipuka ovio aviho tuelilongesa mokonda vilekesa okuti, eulo lya Daniel lipopia ohamba yo kokulio kuekumbi, nohamba yo kokumbili kuekumbi, liafuisuapo okupolelela mo 1870 atee 1991. Otyo tyitukalesa nonthumbi yokuti onthele yakambela, nayo maiya okufuisuapo.

20 Mo 1991, o Uniau Sovietika ailiyapauka. Pahe olie wakala ohamba yo kokulio kuekumbi? Olie ohamba yo kokulio kuekumbi hono? Otyo matuya okulilongesa monthele mailandulako.

OTYIIMBO 128 Koleleya Alo Konthyulilo

^ pal. 5 Onthue tuete ovipuka vilekesa nawa okuti eulo lya Daniel lipopia “ohamba yo kokulio kuekumbi” ‘nohamba yo kokumbili kuekumbi,’ litualako okufuisuapo. Omokonda yatyi tupopila ngotyo? Omokonda yatyi tuesukisila okunoñgonoka nawa etyi eulo olio lihangununa?

^ pal. 5 Mokonda yotyo, katyaviukile vali okupopia okuti ohamba yo ko Loma ankho itiwa o Aureliano, yatuminine menima 270 alo 275, yali “ohamba yo kokulio kuekumbi.” Tupu katyaviukile okupopia okuti omukai hamba ankho utiwa Zenobia, watuminine menima 267 alo 272, wali “ohamba yo kokumbili kuekumbi.” Otyo tyipilulula etyi tyahonekwa mokapitulu 13 no 14, komukanda Preste Atenção à Profecia de Daniel! (mo putu).

^ pal. 9 Mo 1890, ohamba onkhuavo itiwa o Wilhelm II apolo Bismarck koutumini.

^ pal. 10 Valingile ovipuka ovinyingi opo vatokesise ohamba. Mongeleka, vayekelepo okukuatesako ohamba, avahimbika okuyandyanesa ovipuka viovilwa vihapondola okupopiwa, avemukuluminya ayekepo okutumina.

^ pal. 15 Daniel 11:34 ipopia okuti ohamba yo kokulio kuekumbi ankho maitalama-po kapii, aihamonesa vali ononkhumbi ovanthu va Huku. Otyo tyaendele mo 1991, etyi o Uniau Sovietika yeliyapauka.