Tro jë kowe la alien

Tro jë kowe la itre alien

TANE MEKUN 20

Drei La “Joxu Ne Kolopi” Enehila?

Drei La “Joxu Ne Kolopi” Enehila?

“Troa traqa la pune koi nyën, nge pëkö ate troa xatua nyën.”​—DAN. 11:45.

NYIMA 95 Kola Hudrume Catre Pala Hi La Lai

MEKUN KA TRU *

1-2. Nemene la hne së hna troa ce wange ngöne la tane mekun celë?

 NYIMUTRE la itre hatrene ka amaman laka, easë hnyawa melëne la itre drai ne la pun ne la fene celë. Easenyi hë matre tro Iehova me Iesu a apatrene la nöjei musi ka icilekeu memine la Baselaia. Ngo tro palahi a isi la joxu ne kolopi me joxu ne kolojë, nge tro fe nyidroti a qanangazone la nöje i Iehova.

2 Ame ngöne la tane mekun celë, tro sa ce wange la hna perofetan ngöne Daniela 11:40–12:1. Tro fe sa ce wange ka hape, drei la joxu ne kolopi enehila, memine la kepin matre tha tro kö sa xouene la itre jole ka troa traqa.

JOXU NE KOLOPI KA HNYIPIXE

3-4. Drei la joxu ne kolopi enehila? Qejepengöne jë.

3 Thupene la kola patre la musi URSS lo 1991, hna “nango xatuane” la nöje i Akötresie, nge tingetinge la mele i angatr. (Dan. 11:34) Pëhë ewekë ka ajolë angatr troa cainöj, nge kola kökötre la etrune la itre trejin ka cainöj ngöne la itre nöje ka lapa fene la musi URSS ekö. Thupene la itre macatre, Russie me itre nöj ka sajuën ej la ka nyihatrene la joxu ne kolopi. Eje hi, tune lo hne së hna ce wange ngöne lo tane mekun hnapan, ame la musi ka troa nyihatrene la joxu ne kolopi me joxu ne kolojë, tre, loi e troa mama la köni ewekë celë: (1) hetre thangane ngöne la mele ne la itre hlue i Akötresie, (2) troa icilekeu me Iehova me nöje i Nyidrë, nge (3) troa icilekeu memine la ketre joxu.

4 Hane hi la ka anyipicin laka, Russie me itre sine xöle ne ej hnyawa hi la joxu ne kolopi. (1) Hetre ethane la huliwa i angatr ngöne la mele ne la itre hlue i Akötresie. Angatr a qanangazone la itre trejin ka mel e cili me wathebone la huliwa ne cainöj. (2) Kolo fe a mama ngöne la huliwa i angatr laka, angatr a methinë Iehova memine la nöje i Nyidrë. (3) Angatre fe a icilekeu memine la joxu ne kolojë, ene la Musi Agele me Amerika. Tro sa ce wange la ka amaman ka hape, Russie me itre sine xöle ne ej la joxu ne kolopi.

KOLO PALAHI A ICILEKEU HNENE LA JOXU NE KOLOPI ME JOXU NE KOLOJË

5. Nemene la ijine la hna qaja ngöne Daniela 11:40-43, nge nemene la ka traqa ngöne la ijine cili?

5 E jë la Daniela 11:40-43. Ame la götrane celë ne la hna perofetan, tre, kola qaja la ijine la pun, qane lo 1914 uti hë la akötr atraqatr. Kola qaja la aqane icilekeu ne la joxu ne kolopi me joxu ne kolojë. Hnei Daniela hna perofetane ka hape, tro la joxu ne kolojë a isi memine la joxu ne kolopi me “ukapië nyën.”—Dan. 11:40.

6. Nemene la ka amamane laka, kolo palahi a icilekeu hnene la lue joxu?

6 Kolo palahi a ithepe mus hnene la joxu ne kolopi me joxu ne kolojë. Goeëne la ka traqa thupene la Hnaaluene Isi Ka Tru, ngöne la musi URSS a nyiqane musi hune la itre nöj ne Europe. Hnene la joxu ne kolojë hna ce xöle memine la itre xaa nöj me acasine la itre trongene isi angatr (OTAN). Ketre, kolo palahi a icilekeu hnene la lue joxu me kuiëne la itre manie ka tru, matre troa eköthe la itre trongene isi ka catr. Hnene la joxu ne kolopi hna sajuëne la itre nöj ka icilekeu memine la joxu ne kolojë, tun e Afrique, Asie me Amérique latine. Nge kola mama la musi Russie memine la itre sine xöle ne ej e cailo fen. Angatre fe a isi memine la joxu ne kolojë jëne ordinatör. Kola upezö joxu ne kolopi hnei joxu ne kolojë ka hape, angeice a xome la itre porogaram ne ordinatör matre troa atrekënö la itre manie ka tru me thapa la musi angatr. Nge tune lo hna perofetan hnei Daniela, kolo palahi a icilekeu hnene la joxu ne kolopi memine la nöje i Iehova Akötresie.—Dan. 11:41.

TRO LA JOXU NE KOLOPI A TRO KOWE “LA NÖJE KA LOLO”

7. Nemene “la nöje ka lolo”?

7 Hna perofetane ngöne Daniela 11:41 ka hape, tro la joxu ne kolopi a tro kowe “la nöje ka lolo.” Nemene la nöje hna qaja e celë? Ame ekö, hna qaja ka hape, Isaraela la nöje ka “sisitia hune la nöjei nöj’ asëjëihë.” (Ezek. 20:6) Ngo hnene hi laka, kola atrunyi Iehova hnene la itre atrene la nöje cili. Qane hi lo Penetekos 33 M.K., tha hna qaja hmaca kö ka hape, ketre “götran,” pine laka, hetrenyi la itre hlue i Iehova ngöne la nöjei götrane la fen. Ame “la nöje ka lolo” enehila, ke kola qaja la itre huliwa hna kuca hnene la itre hlue i Akötresie, tune la itre icasikeu memine la huliwa ne cainöj.

8. Nemene la aqane tro kowe “la nöje ka lolo” hnene la joxu ne kolopi?

8 Ame ngöne la ijine la pun, hna anyimua tro kowe “la nöje ka lolo” hnene la joxu ne kolopi. Ame ngöne lo Hnaaluene Isi Ka Tru, ke, musi Alema la joxu ne kolopi. Hnene ej hna tro kowe “la nöje ka lolo” me qanangazone me humuthe la itre hlue i Akötresie. Nge thupene lo Hnaaluene Isi Ka Tru, musi URSS la joxu ne kolopi. Hnene ej hna tro kowe “la nöje ka lolo” me akötrëne la nöje i Akötresie me upi angatr kowe la itre xaa nöj.

9. Nemene la aqane tro kowe “la nöje ka lolo” hnene la musi Russie me itre sine xöle ne ej?

9 Ame ngöne la hneijine së, hnene la musi Russie me itre sine xöle ne ej hna tro kowe “la nöje ka lolo.” Tune kaa? Ame lo 2017, hnene la joxu ne kolopi hna wathebone la huliwa ne la itre Temoë Iehova me akalabusine la itre xan. Hna wathebone fe la itre itusi angatr, tune la Tusi Hmitrötr hna hape, Fene Ka Hnyipixe Hna Ujën. Ketre, hnei angeic hna thinge la Bethela e Russie memine la itre uma ne Baselaia, me itre hnë asabele. Ame lo 2018, kola mama kowe la Lapa Ne Xomi Meköt laka, musi Russie me itre sine xöle ne ej la joxu ne kolopi. Ngo tha hnene kö la itre hlue i Iehova hna hane icilekeu memine la mus, ngacama kola qanangazo angatr. Angatre pe a trongëne la eamo ne la Tusi Hmitrötr ka hape, troa thithi sane la “itre trene hnëqa ka tru,” ngöne la angatr a axecië mekun göi hmi.—1 Tim. 2:1, 2.

HAPEU TRO KÖ LA JOXU NE KOLOPI A LEP APATRENE LA JOXU NE KOLOJË?

10. Hapeu, tro kö la joxu ne kolopi a lep apatrene la joxu ne kolojë? Qejepengöne jë.

10 Ame la hna perofetan ngöne Daniela 11:40-45 tre, kola qaja la joxu ne kolopi. Hapeu kolo kö lai a hape, tro angeic a lepe la joxu ne kolojë? Waea, tro la joxu ne kolojë a cile catr uti hë la troa lep apatrene hnei Iehova me Iesu, la itre musi ngöne la isi Amagedro. (Hna ama. 19:20) Pine nemene matre ka xecie lai koi së? Hanawange la itre hna perofetane ngöne la tusi Daniela me Hna Amaman.

Ame ngöne la isi Amagedro, tro la Baselaia i Akötresie ene lo etë, a lep apatrene la hnasaatr ka tru, ene la nöjei musi atr (Wange ju la paragarafe 11)

11. Nemene la hna qaja ngöne Daniela 2:43-45? (Wange ju la pane iatr.)

11 E jë la Daniela 2:43-45. Daniela perofeta a qaja la itre musi atr ka hetre ethane kowe la mele ne la itre hlue i Iehova. Hna nyihatrene la itre musi cili hnene la hnasaatr ka tru hna xup hnei nyimu ewekë. Ame la musi tixenuë ne la atr, tre, hna nyihatrene hnene la lue waca hna kuca hnei fao hna ithuenyikön me dro ka fedr. Kola nyihatrene la Musi Agele me Amerika. Eje hi, kola amamane hnyawa hnene la hna perofetan hnei Daniela laka, eje palahi a mus uti hë la troa lepe apatrene la nöjei musi atr hnene la musi ne la Baselaia i Akötresie.

12. Drei la hna nyihatrene hnene la hnaasevene he, nge nemene la nyine tro sa atre göne lai?

12 Hnei Ioane aposetolo fe hna qaja la itre musi atr ka hetre ethane kowe la nöje i Iehova. Angeic a aceitunë angatr me öni ka ses ka sevene lao he. Ame la hnaasevene he, tre kola nyihatrene la Musi Agele me Amerika. Ka nyipiewekë catr la ithuemacany celë ke, pëkö hnaaeitrene lao he. Tro palahi a musi hnene la hnaasevene he, uti hë la troa lep apatrene ej memine la itre xaa mus, hnei Iesu Keriso memine la itre angela i nyidrë. *Hna ama. 13:1, 2; 17:13, 14.

NEMENE LA HNA TROA KUCA HNENE LA JOXU NE KOLOPI?

13-14. Drei la “Gog ate kë zin’ e Magog,” nge pine nemene matre tro ej a thel troa lep apatrene la nöje i Akötresie?

13 Hnei Ezekiela hna perofetan la itre ewekë ka troa traqa ngöne la itre drai tixenuë ne la joxu ne kolopi me joxu ne kolojë. Maine casi hi la aliene la itre hna perofetan ngöne Ezekiela 38:10-23 me Daniela 2:43-45; 11:44–12:1; me Hna Amaman 16:13-16, 21, tro hë sa öhne la itre ewekë hna troa qaja e cahu.

14 Thupene la kola nyiqaane la akötr atraqatr, troa casi la “itre joxu ne fen.” (Hna ama. 16:13, 14; 19:19) Kola hëne la gurupe cili hnei Tusi Hmitrötr, ka hape “Gog ate kë zin’ e Magog.” (Ezek. 38:2) Tro la gurupe cili a thele troa lep apatrene la nöje i Akötresie. Pine nemen? Ame ngöne la hna meköle goeëne hnei Ioane tre, hnei angeice hna öhne la kola trotro la itre wene manie ka catr me lep la itre ithupëjia me Akötresie. Maine jë kola nyihatrene la maca ne iameköti hna troa tro fë hnene la itre hlue i Iehova. Tro hë Gog atre Magog a thele troa lep apatrene la nöje i Iehova.—Hna ama. 16:21.

15-16. (a) Nemene la itre ewekë hna qaja ngöne Daniela 11:44, 45? (b) Nemene la ka troa traqa kowe la joxu ne kolopi memine la itre xaa nöj ka sine la Gog atre Magog?

15 Maine jë ame ngöne Daniela 11:44, 45 (E jë) tre, kola qaja la maca cili hna troa tro fë memine la kola troa lep la itre ithupëjia me Akötresie. Kola qaja hnei Daniela la “ite maca qa kohië me kolopi” ka troa axouene la joxu ne kolopi. Nge tro angeic a “elëhni atraqate.” Tro hë la joxu ne kolopi a thele troa “humuthe la ka aIa nyimu” ne la itre hlue i Iehova. * Maine jë Daniela a qaja la isi tixenuë hna troa kuca kowe la nöje i Akötresie.

16 Ame ngöne la kola cile kowe la nöje i Iehova hnene la joxu ne kolopi me itre xaa mus ne fen, tre, tro ha atraqatre la elëhni Iehova, Akötresie ka Tru Trene Men, nge tro ha nyiqaane la isi Amagedro. (Hna ama. 16:14, 16) Eje hi, tro ha lep apatrene la joxu ne kolopi memine la itre xaa nöj ka sine la Gog atre Magog, nge “pëkö ate troa xatua angeic.”—Dan. 11:45.

Ame ngöne la isi Amagedro, tro Iesu Keriso memine la trongene isi nyidrë a lep apatrene la fene ka ngazo i Satana me amelene la nöje i Akötresie (Wange ju la paragarafe 17)

17. Drei lae Mikaela ene la “joxu atraqat” hna qaja ngöne Daniela 12:1, nge nemene la hnei nyidrëti hna kuca?

17 Ame ngöne Daniela 12:1 (E jë), tre, kola qaja la itre ithuemacanyi göne la aqane troa lep apatrene la joxu ne kolopi me itre sine xöle i angeic, me göne la aqane troa amele së. Nemene la aliene la xötre celë? Mikaela la ketre ëje i Iesu Keriso joxu. Nge nyidrëti a ‘cilëgöline’ la nöje i Akötresie qane lo kola acile la musi nyidrë e hnengödrai lo 1914. Ngo easenyi hë matre tro nyidrëti a “cil” me lep apatrene la itre ithupëjia me nyidrë, ngöne la isi Amagedro. Celë hi isi tixenuë hna hën hnei Daniela, ka hape, “ijine akötr.” Ame ngöne la tusi Hna Amaman, hnei Ioane aposetolo hna qaja la ijine qëmekene la isi cili, ka hape, “akötr atraqatr.”—Hna ama. 6:2; 7:14.

HAPEU TRO KÖ A “CINYIHANE NGÖNE LA TUS” LA ËJE SË?

18. Pine nemene matre tha tro kö sa xouene la itre ewekë ka troa traqa elany?

18 Eje hi, tha tro kö sa xouene la itre ewekë ka troa traqa elany. Hnei Daniela me Ioane hna qaja ka hape, tro kö Iehova me Iesu a amelene la itre ka nyihlue i nyidro ngöne la akötr atraqatr. Nge öni Daniela, troa “cinyihane ngöne la tus” la ëje i angatr. (Dan. 12:1) Nemene la nyine tro sa kuca matre troa hane cinyihane la ëje së ngöne la tus? Loi e tro sa amamane ngöne la nöjei huliwa së laka, easa lapaune koi Iesu, Neköi Mamoe i Akötresie. (Ioane 1:29) Nyipiewekë tro sa nue la mele së koi Iehova me sa xepu me xomi bapataiso. (1 Pet. 3:21) Ketre, loi e tro sa sajuëne la Baselaia i Akötresie me xatuane la itre atr troa hane atrepengöi Iehova hnyawa.

19. Nemene la nyine tro sa kuca enehila, nge pine nemen?

19 Nyipiewekë tro sa acatrene la lapaune së koi Iehova, me kowe la organizasio i Nyidrë, ene la itre hlue i Nyidrë ka mele nyipici. Loi e tro fe sa sajuëne enehila la Baselaia i Akötresie. E cili, tro ha amele së ngöne la ijine kola troa lep apatrene la joxu ne kolopi me joxu ne kolojë.

NYIMA 149 Nyimane Jë La Hna Catr

^ Drei la “joxu ne kolopi” enehila, nge nemene la aqane troa nyipune la musi angeic? Tro la aqane sa la hnyinge celë a acatrene la lapaune së me hnëkë së troa atreine cile kowe la itre jol elany, ngöne la akötr atraqatr.

^ Wange ju la itre xaa ithuemacanyi göne la hna qaja ngöne Daniela 2:36-45 me Hna Amaman 13:1, 2, ngöne la Ita Ne Thup ne 15 Juun 2012, g. 1-4.

^ Maine epuni a aja itre xaa ithuemacany, wange ju la Ita Ne Thup ne 15 Mei 2015, g. 27-28.