Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 20

ʼYáni je “rey xi norte tsʼe” ndʼaibi

ʼYáni je “rey xi norte tsʼe” ndʼaibi

“Toyaa tjen kuicho kʼoa alikui ʼya xi koasenkao” (DAN. 11:45).

KJOAJNDA 95 Sa kjimaʼisen sa kjimaʼiseen

XI TÍNCHJA̱NI *

1, 2. Jméni xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

ALIKUI jao tjínná nga jetífikjetʼa nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Je Jeobá kao Jesús jeme sikjeson je chjotaxá xi batiochjoale Chjotaxále Niná. Nga kjesa kʼoamajin, je rey xi norte tsʼe kao je rey xi sur tsʼe tosi tonda kʼoetʼale xínkjín kʼoa kʼoetʼale je naxinandále Niná.

2 I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan je én xi tongini kinokjoa xi faʼaitʼa ya Daniel 11:40-12:1. Jchañá ʼyáni je “rey xi norte tsʼe” ndʼaibi, kʼoa ánni nga tsín kuinókjonsíñá kʼianga kjoaʼaí je kjoañʼai.

IJNGO REY XI NORTE TSʼE BʼATSEN

3, 4. ʼYáni je rey xi norte tsʼe ndʼaibi, kʼoa ánni kʼoabixónsíñá.

3 Kʼianga jekiskajenngi je Unión Soviética nga nó 1991, je choʼndale Niná xi ya tsʼe ndái tsakatio choatse, kʼoa kui kjoandái jebi xi kinchja̱ni je Daniel kʼianga “kʼoainganʼio choale” kitso (Dan. 11:34). Nga kʼoakoan, kitjoʼndele nga kitsoyason, kʼoa tochoatsee jaʼato nga siento jmi koanni xi kitsoyason ya naxinandá jñani tsakánentsja je Unión Soviética. Tonga nga jeki nichxin, jé Rusia kao xi ya tsjoánganʼiole rey xi norte tsʼe koan. Tojosʼin tsaʼyaa ya kjoaʼmiya xi jejaʼato, nga rey xi norte tsʼe ma jngo chjotaxá kʼoa tsa rey xi sur tsʼe ma, jan koya tjínni xi tjínnele sʼin: xi títjon, bʼetʼale je naxinandále Niná, xi majaoni, jme xi sʼín kui bakó nga kontra bʼejnale je Jeobá kao choʼndale, kʼoa xi majanni, bʼetʼale je rey xi kontra sʼin tíjnale.

4 Ánni kʼoabixónsíñá nga rey xi norte tsʼe ndʼaibi je Rusia kao xi ya tsjoánganʼiole. Xi títjon, kuinga tíbʼetʼale je naxinandále Niná nga tíbatéchjoa nga tíʼmiyason kʼoa nga siento jmi ndsʼee tífitjenngike ya naxinandá jñani je kjinentsja. Xi majaoni, jmeni xi sʼín kui bakó nga jtike je Jeobá kao naxinandále. Xi majanni, kuinga tíbʼetʼale je rey xi sur tsʼe, xi tsonile, je naxinandá xi nʼio tse nganʼio tjínle, je Gran Bretaña kao Estados Unidos. Kataʼyala jotísʼín je Rusia kao xi ya tsjoánganʼiole nga rey xi norte tsʼe ndʼaibi.

KJESA FETʼAJIN NGA TJÍOKJÁN JE REY XI NORTE TSʼE KAO JE REY XI SUR TSʼE

5. Jmé nichxin nchja̱ni Daniel 11:40-43, kʼoa jméni xi ma nga kui nichxin.

5 (Tʼexkiai Daniel 11:40-43). * Je én jebi xi tongini kinokjoa kui bakóná jokoa̱n je nichxin fetʼa. Je texto jebi kui tsoya josʼin kʼoetʼale xínkjín je rey xi norte tsʼe kao je rey xi sur tsʼe. Je Daniel i kitso: “Kʼianga kuichokjetʼa nichxin, je rey xi sur tsʼe skaan kao je rey xi norte tsʼe” (Dan. 11:40).

6. Jmé choa̱ xi tjín nga tosi tonda tjíobʼetʼale xínkjín je rey xi norte tsʼe kao je rey xi sur tsʼe.

6 Je rey xi norte tsʼe kao je rey xi sur tsʼe tosi tonda tjíobʼetʼale xínkjín nga mele je koatexoma i̱ Sonʼnde. Tobʼelañá, kʼianga jekisʼejna je Kjoajchántse xi majaoni, je Unión Soviética kao xi ya tsjoánganʼiole nkjín naxinandá xi Europa tjío tsakánentsja. Kuinga je rey xi sur tsʼe nkjín naxinandá tsakájtani nga tojngo kisʼin yaole, je xi OTAN ʼmile. Kʼoa nga jao rey jebi tosi tonda tjíobʼasje je ki̱cha̱ kjoajchán. Kʼoa bʼetʼale xínkjín kʼianga kjaʼaí kjaʼaí xi tsjoánganʼiole kʼianga kjoajchán sʼe ya África, Asia kao América Latina. Kʼoa je nó xi tífaʼato, je Rusia kao xi ya tsjoánganʼiole tsee nganʼio tísʼele jngo tjíjtsa Sonʼnde. Kʼoa yaa tjen Internet tíbʼetʼanile je rey xi sur tsʼe. Nga jao rey jebi kui Internet síchjén nga bʼetʼangañále xínkjín kʼianga je fayojin tʼatsʼe kjoa política kao tʼatsʼe josʼin tjíosíxá nga jngó jngó. Kʼoa tojo kitso je Daniel, je rey xi norte tsʼe tosi tonda tíbʼetʼale naxinandále Niná (Dan. 11:41).

JE REY XI NORTE TSʼE BʼETʼALE JE “ʼNDE XI NASKÁCHON”

7. Jméni je “ʼNde xi Naskáchon” ʼmile.

7 Ya Daniel 11:41 kʼoatso nga je rey xi norte tsʼe kʼoetʼale je “ʼNde xi Naskáchon”. Jméni ʼnde xi naskáchon ʼmile. Nichxin kjoatse yaa naxinandá Israel jñani nʼio naskáchon tsakʼinle (Ezeq. 20:6). Kui kʼoasʼin tsaʼyanile nga ya tsaʼyaxkón je Jeobá. Tonga tjen sʼuí Pentecostés nga nó 33, alikui jngo ʼnde kisʼejna xi kʼoatsakʼinle. Nga̱ je choʼndale Jeobá ngaʼi̱ ngaján tjío jngo tjíjtsa Sonʼnde. Je “ʼNde xi Naskáchon” ʼmile ndʼaibi ali tsa ñaki jngojin ʼnde tíjna, kui je xá xi sʼín naxinandále Jeobá, jolani nga batiojtín kʼoa nga tsoyason.

8. Jósʼin tíbʼetʼale je rey xi norte tsʼe je “ʼNde xi Naskáchon”.

8 Nichxin fetʼa xi tiyoaa ndʼaibi, tosi tonda tíbʼetʼale je rey xi norte tsʼe je “ʼNde xi Naskáchon”. Tobʼelañá, kʼianga rey xi norte tsʼe sʼin tsakʼejna je Alemania nazi, nga kisʼejna je Kjoajchántse xi majaoni, tsakʼetʼale je “ʼNde xi Naskáchon”, xi tsonile, kitjenngike kʼoa kisikʼien kʼa je choʼndale Niná. Kʼianga jejetʼa je Kjoajchántse xi majaoni, nga rey xi norte tsʼe koan je Unión Soviética, kitjenngike xi je Jeobá bexkón kʼoa tsakʼaonsje naxinandále.

9. Je nó xi tífaʼato, jósʼin tíbʼetʼale Rusia kao xi ya tsjoánganʼiole je “ʼNde xi Naskáchon”.

9 Je nó xi tífaʼato, je Rusia kao xi ya tsjoánganʼiole kʼoati tíbʼetʼale je “ʼNde xi Naskáchon”. Jósʼin tíbʼetʼale. Kʼianga nó 2017 je rey xi norte tsʼe ʼmile ndʼaibi, tsakʼéchjoale je xá xi sʼín je testigole Jeobá kʼoa ndoyá kisikatíoʼya kʼa je ndsʼee. Kʼoati tsín tikitsjoaʼndeni nga koanchjén je xo̱n xi Énle Niná yʼangini, jolani je Biblia Traducción del Nuevo Mundo. Kʼoa jé kiskoé je sucursal, Ndʼia jña chotʼayá kao Ndʼia jña satío kjoajtíntse xi tjío ya Rusia. Nga kʼoakoan, kʼianga nó 2018 je Cuerpo Gobernante kʼoakitso nga je Rusia kao xi ya tsjoánganʼiole nga je rey xi norte tsʼe ndʼaibi. Ñá xi choʼndale Jeobá maa alikui kontra biyolee je chjotaxá ninga kʼia nga fitjenngikená. Tosaa kui mangíntjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Biblia kʼianga kʼoatso nga tjínnele kʼoétsʼoantjé ngatsʼi xi xángʼa tjínle, ngisaa kʼianga kui sʼendajin ngixko̱n chjotaxá tsa tosi tonda tjóʼndená nga si̱xálee Niná kʼoa tsa mai (1 Tim. 2:1, 2).

JE REY XI NORTE TSʼE A SIKINJELE JE REY XI SUR TSʼE

10. Jméni xi basenkaoná nga ʼyaa tsa je rey xi norte tsʼe sikinjele je rey xi sur tsʼe.

10 Je én xi tongini kinokjoa xi faʼaitʼa ya Daniel 11:40-45, jé ngisa bʼaxki̱ je rey xi norte tsʼe. A kui xi tsonile nga sikinjele je rey xi sur tsʼe. Mai. Je rey xi sur tsʼe tojo tíjnasa kʼianga kjoaʼaíkao Jeobá kao Jesús je kjoajchán xi Armagedón ʼmi kʼianga sikjeson je chjotaxá sonʼnde (Apoc. 19:20). Jósʼin ʼyañá jebi. Chótʼayajinla jmeni xi tso je én xi tongini kinokjoa xi faʼaitʼa ya libro xi tsʼe Daniel kao Apocalipsis.

Je Chjotaxále Niná, xi la̱jao̱ ningósonkao, kʼiaa nga kjoaʼaí Armagedón sikjeson je chjotaxá sonʼnde, xi je tsoyanile xkóson xi síxkónkjije (Chótsenlai párrafo 11).

11. Jméni xi tso je én xi tongini kinokjoa xi faʼaitʼa ya Daniel 2:43-45 (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ya portada).

11 (Tʼexkiai Daniel 2:43-45). * Je Daniel kui kinchja̱ni tʼatsʼe jngo xkóson xi síxkónkjije xi nkjín koya ki̱cha̱ koanndani. Nga jngó jngó koya ki̱cha̱ xi koanndani je xkóson xi síxkónkjije, jé tsoyanile chjotaxá xi bʼetʼale je naxinandále Niná. Je ndso̱ko̱ xi ki̱cha̱ koanndani kʼoa xi ndási títsʼónjin, jé tsoyanile chjotaxá xi tojngo kisʼin yaole, je Gran Bretaña kao Estados Unidos. Kʼoa chjotaxá jebi tojo tjío kʼianga kjoaʼaísíkjeson Chjotaxále Niná je chjotaxá sonʼnde, tojo tso je én xi tongini kinokjoa.

12. ʼYá xi tsoyanile xi mani ñato jko̱ cho̱ xi síkʼaxki̱ ya Apocalipsis, kʼoa ánni nga nʼio tjínnile kjoandosin.

12 Je pastro Juan kʼoati nchja̱ni je naxinandá xi nʼio tse nganʼio tjíosʼele, xi kʼoati tjíobʼetʼale je naxinandále Jeobá. Je én xi kiski jngoo cho̱ xi ñato mani jko̱ síkʼaxki̱. Xi mani ñato jko̱ cho̱ jebi, jé tsoyanile naxinandá xi nʼio tse nganʼio tjíosʼele, je Gran Bretaña kao Estados Unidos. Nʼio tjínle kjoandosin jebi, nga̱ to ñato mani jko̱ cho̱ jebi. Kʼoa xi mani ñato jko̱, xi tsonile, je Gran Bretaña kao Estados Unidos tojo tjíobatéxomasa kʼianga kjoaʼaísíkjeson Jesús, kao ánkjele kʼoa kao xi 144,000 mani. Kʼiaa kjoeson ngatsʼi chjotaxá sonʼnde (Apoc. 13:1, 2; 17:13, 14). *

JMÉNI XI JEME SʼIN JE REY XI NORTE TSʼE

13, 14. ʼYáni xi “Gog xi ya Magog tsʼe” tsole je Biblia, kʼoa ánni nga naxinandále Niná kʼoetʼanile.

13 Je én xi tongini kinokjoa xi faʼaitʼa je libro xi tsʼe Ezequiel basenkaoná nga majinná jmeni xi tsakui nichxin kʼoakoa̱n nga tojeme ni̱kjeson je rey xi norte tsʼe kao je rey xi sur tsʼe. Jmeni xi tso Ezequiel 38:10-23; Daniel 2:43-45; 11:44-12:1 kao Apocalipsis 16:13-16, 21, mangóson je nichxin xi nchja̱ni kʼoa jmeni xi koa̱n. Kʼiatsa kʼoalani, kuijin jebi xi koa̱n.

14 Kʼianga jekoaitsʼia kjoañʼai xi nʼio tse, je “chjotatítjon xi tsʼe ngakijnda sonʼnde” tojngoo sʼin yaole, xi tsonile, jngojtín naxinandá koa̱nni (Apoc. 16:13 14; 19:19). Kʼoa je xi jngojtín naxinandá “Gog xi ya Magog tsʼe” tsole je Biblia (Ezeq. 38:2). Je xi jngojtín naxinandá kʼoetʼale ngatsʼi choʼndale Niná kʼoa koa̱nmele sikjeson. Ánni nga kʼoasʼinni. Je pastro Juan jngo sén tsabe jñani kisakole jmeni xi koa̱n nga kui nichxin. Tsabee nga nʼio yʼai kjoan jtsílao̱ tsʼanele je kontrale Niná. Tsakui nichxin je jtsílao̱ jebi kui tsoyanile je én xi koajinkon chjota je choʼndale Jeobá nga kʼoakuitso nga kjoañʼai kjoaʼaíne. Tsakui nichxin kui xosikao je Gog xi ya Magog tsʼe nga kʼoetʼale je naxinandále Niná kʼoa nga koa̱nmele sikjeson (Apoc. 16:21).

15, 16. 1) Jmé xi nchja̱ni Daniel 11:44, 45. 2) Jmé xi koa̱nle je rey xi norte tsʼe kao xi ngikʼa naxinandá.

15 Je én xi sʼe̱jinkon chjota kʼoa kʼianga tokjoetʼani kʼoetʼale naxinandále Niná je kontrale tikuijinni xi nchja̱ni ya Daniel 11:44, 45 * (tʼexkiai). Je Daniel kʼoatso nga je rey xi norte tsʼe koa̱nkjáojinle tʼatsʼe je én xi kjuinrʼoé “ya jña tjoni tsʼuí kao ya norte [...], kʼoa nʼio jtile nga kuitjo kʼoa koa̱nmele nga nʼio nkjín sikjeson”. Je xi “nʼio nkjín” mani ʼmile jé nchja̱ni choʼndale Jeobá. * Tsakui nichxin kui nchja̱ni je Daniel kʼianga tokjoetʼani kʼoetʼale choʼndale Niná je kontrale.

16 Nga naxinandále Niná kʼoetʼale je rey xi norte tsʼe kao chjotaxá sonʼnde kui xosikao nga kjoaʼaíneni je kjoajtile Niná, kʼoa kʼiaa koaitsʼia je kjoajchán xi Armagedón ʼmi (Apoc. 16:14, 16). Nga kui nichxin, je rey xi norte tsʼe “toyaa tjen kuicho kʼoa alikui ʼya xi koasenkao” (Dan. 11:45). Kjoeson ngatsʼi naxinandá xi Gog xi ya Magog tsʼe ʼmile.

Kʼianga sʼe̱jna je kjoajchán xi Armagedón ʼmi, je Jesucristo, je ánkjele kao xi 144,000 mani sikjeson jmeni xi chonle je Na̱i i̱ Sonʼnde kʼoa kʼoasjentjai je naxinandále Niná (Chótsenlai párrafo 17)

17. Tojo tso Daniel 12:1, ʼyáni xi Miguel kʼoa xi “chjotatítjon” ʼmile, kʼoa jméni xi sʼín.

17 Je versículo xi fisani xi faʼaitʼa libro xi tsʼe Daniel, kʼoatsosa josʼin ni̱kjeson je rey xi norte tsʼe kao xi ya tsjoánganʼiole. Kʼoati tso josʼin kʼoasjentjainá je Niná (tʼexkiai Daniel 12:1). * Jmé xi nchja̱ni versículo jebi. Je Jesús, xi rey sʼin tíjnaná, kʼoati Miguel ʼmile. Jé xi títsjoánganʼiole naxinandále Niná saʼnda tjen nó 1914 kʼianga tsakatéxoma ya ngʼajmi. Kʼoa jetíjnachrian nichxin nga sikjeson je kontrale kʼianga sʼe̱jna je kjoajchán xi Armagedón ʼmi. Tojo kitso je Daniel, kʼiaa kjoetʼa nga “nʼio tse kjoañʼai sʼe̱” kʼianga koaitsʼia kjoajchán jebi. Kʼoa je én xi tongini kʼoakitso Juan xi faʼaitʼa ya Apocalipsis, kʼoati tso nga kʼia kjoetʼa je nichxin nga “nʼio tse kjoañʼai” sʼe̱ kʼianga koaitsʼia je kjoajchán xi Armagedón ʼmi (Apoc. 6:2; 7:14).

A TJÍTʼA JE JAʼAÍNNÁ YA “LIBRO XI KIJNA”

18. Ánni nga tsín kuinókjonnilee jmeni xi koa̱n nichxin xi nroaján.

18 Jmeni xi tongini kitso je Daniel kao Juan bakóyaná nga je xi síxále Jeobá kao Jesús kuinje̱ngile yaole kʼianga nʼio tse kjoañʼai sʼe̱. Kuinga tsín kuinókjonnilee jmeni xi koa̱n nichxin xi nroaján. Je Daniel kʼoatso nga ya “libro xi kijna” sʼe̱tʼa jaʼaínle je xi kuinje̱ngile yaole (Dan. 12:1). Jméni xi sʼiaan nga ya katasʼetʼa je jaʼaínná. Tjínnele koakoá nga makjainná tʼatsʼe Jesús (Juan 1:29). Tjínnele kʼoaitʼalee yaoná Niná kʼoa kjuinsʼenngindá (1 Ped. 3:21). Xi ijngosani, machjén nga kʼoainganʼiolee je Chjotaxále Niná kʼianga kuinyakoaa xi kjaʼaí nga katabe xi tʼatsʼe Jeobá.

19. Jmé xi tjínnele sʼiaan ndʼaibi, kʼoa ánni.

19 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi machjén nga si̱nʼiotʼaa je Jeobá kao naxinandále kʼoa tjínnele kʼoainganʼiolee je Chjotaxále Niná. Tsa kʼoasʼiaan, kuitjontjaiñá kʼianga sikjeson Chjotaxále Niná je rey xi norte tsʼe kao je rey xi sur tsʼe.

KJOAJNDA 149 Xi kijndale Niná nga kinjele

^ párr. 5 ʼYáni je “rey xi norte tsʼe” ndʼaibi kʼoa jósʼin ni̱kjeson. Nga jchaa xi tʼatsʼe jebi koasenkaoná nga ngisa nʼio sʼe̱jna kjoamakjainná kʼoa koasenkaoná nga tongini kuiyondalee je kjoa xi jeme kuitjátojiaan.

^ párr. 5 Daniel 11:40-43: “Kʼianga kuichokjetʼa nichxin, je rey xi sur tsʼe skaan kao je rey xi norte tsʼe. Kʼoa je rey xi norte tsʼe nkjín carreta sichjén nga kjuinroane, sichjén naxín kao chitso. Nkjín naxinandá skoé kʼoa kjuinroane joma nga tsendá. 41 Kʼoati skoé je ʼNde xi Naskáchon. Nkjín naxinandá sa̱téngi. Tonga tjóʼale yaole je Edom, Moab kʼoa kao chjota ammonita. 42 Tosi tonda nkjín naxinandá kʼoetʼale kʼoa je naxinandá Egipto alikui tjóʼale yaole. 43 Jé koanentsja je tao̱nsine kao tao̱nchxoa kʼoa kao ngayeje tsojmichjí xi ʼma tjío ya Egipto. Kʼoa xijekoa̱n sajé chjota libio kʼoa chjota etíope koaitjenngingále”.

^ párr. 11 Daniel 2:43-45: “Josʼin nga ki̱cha̱ títsʼónjin je ndási xi tsaʼyai, je yaa sikʼónjin yaole je naxinandá. Tonga alikui jtín koatio, tojo ma je ki̱cha̱ kao ndási nga tsín tsoanʼiole xínkjín. 44 Kʼianga tjíosa chjotaxá xokjoan, je Niná xi tíjna ngʼajmi jngoo chjotaxá koasennda xi nikʼiajin tjóxin kʼoa xi tsín kjaʼaí naxinandá koa̱nntsja. Chjotaxá jebi ñaki sixkoa̱ní kʼoa kjoaʼaxinní ngatsʼi chjotaxá xokjoan, kʼoa tojé kʼoéjna ngantsjai nichxin. 45 Tojosʼin tsaʼyai nga jngo la̱jao̱ kitjokatʼa ya nindo, kʼoa nga tsín ntsja chjota xokisikao, kʼoa je la̱jao̱ kisixkoaa je ki̱cha̱, ki̱cha̱ní, je ndási, je tao̱nchxoa kʼoa kao je tao̱nsine. Je Niná tísíkʼéjnatsenle je rey jmeni xi koa̱n nichxin xi nroaján. Nijñá jebi ñaki kʼoatjín, kʼoa jmeni xi tso kuitjosonní”.

^ párr. 15 Daniel 11:44, 45: “Tonga koa̱nkjáojinle je én xi sʼe̱ ya jña tjoni tsʼuí kao ya norte, kʼoa nʼio jtile nga kuitjo kʼoa nʼio nkjín mani xi sikjeson. 45 Kʼoa je ndʼianajñole yaa koatioʼnyobasenle ndáchikon kao nindo tsjele ʼNde xi Naskáchon. Toyaa tjen kuicho kʼoa alikui ʼya xi koasenkao”.

^ párr. 17 Daniel 12:1: “Kʼianga kui nichxin koasenndo je Miguel, je chjotatítjon xi tsjoánganʼiole je naxinandáli. Kʼoa nga kui nichxin nʼio tse kjoañʼai sʼe̱ xi kjesa kʼoamajin josaʼnda nga kisʼe naxinandá. Kʼianga kui nichxin je naxinandáli kuitjontjai, ngatsʼi je xi ya tjíotʼaxo̱n je libro xi kijna”.