Skip to content

Skip to table of contents

STADI ATIKOL 20

Hari Ina Negai Not Kahana Pavapavana be Daika?

Hari Ina Negai Not Kahana Pavapavana be Daika?

“Ḡau tamona ena doko negana baine kau, una negana ai ta ese basine kahaia.”​—DAN. 11:45.

ANE 43 Ba Gima, Ba Gini Goada

INA STADI ANINA *

1-2. Ina atikol ai dahaka baita herevalaimu?

HARI ina nega na dia guna bamona badina e varamu ḡaudia momo ese e hamomokanimu ita na ina tanobada oromana dokonai ta nohomu. Kahirakahira Iehova bona Iesu ese Basileia e daḡedaḡe heniamu gavamanidia iboudiai be haorediamu. Una do se vara neganai, not kahana pavapavana bona saut kahana pavapavana na be hetuari hehenimu bona Dirava ena taunimanima be tuari henidiamu.

2 Ina atikol ai, ita ese Daniel 11:40–12:1 ai e gwauraia peroveta herevana baita herevalaiamu. Baita dibamu hari ina negai not kahana pavapavana be daika, bona dahaka dainai basita gari to baita abia dae momokani ena be dahaka baine vara, Iehova ese ita na be hamauridamu.

NOT KAHANA PAVAPAVANA MATAMATANA

3-4. Hari ina negai daika be not kahana pavapavana? Ba herevalaia.

3 Laḡani 1991 ai Soviet Union e moru murinai, e biagudiava tanodia ai Dirava ena taunimanima na vaitani e ruhadia na heto. Daniel ese una e herevalaia neganai, eto ‘hekaha taina e davaria.’ (Dan. 11:34) Anina na dala e hekeho haroro ḡaukara bae karaia diba, una dainai guna Soviet Union ese e biagu tanodia ai pablisa nambana na e dae tausen momo e abia. To, laḡani haida muridiai, Russia bona e durua tanodia na not kahana pavapavana ai ela. Atikol 19 ai ta herevalaia heḡereḡerena, gavamani na not kahana pavapavana eiava saut kahana pavapavana ai baela totona, idia na ḡau toi be karamu: (1) Dirava ena taunimanima be daḡedaḡe henidiamu, (2) Dirava ena taunimanima be kara henidiamu dalana amo be hahedinaraiamu idia ese Dirava momokanina Iehova na e inai heniamu, bona (3) siahu bae abi totona unu pavapava raruosi na be hetuari hehenimu.

4 Ita na ta gwaumu hari ina negai Russia bona e duruamu tanodia na not kahana pavapavana, badidia na ini: (1) Dirava ena taunimanima edia haroro ḡaukarana e kouamu bona idia tausen momo e daḡedaḡe henidiamu. (2) Edia kara ese e hahedinaraiamu idia na Iehova bona ena taunimanima e inai henidiamu. (3) Siahu bae abi totona idia na saut kahana pavapava, tanobada ena gavamani goadana Anglo-America ida, e hetuari hehenimu. Mani aita itaia edena dalai Russia bona e duruamu tanodia na not kahana pavapavana ena ḡaukara e karaiamu.

NOT KAHANA BONA SAUT KAHANA PAVAPAVADIA NA E HETUARI HEHENIMU

5. Daniel 11:40-43 be edena nega e herevalaia, bona una nega ai dahaka be varamu?

5 Daniel 11:40-43 ba duahi. Ina peroveta herevana na nega dokona e herevalaiamu. Una siri na not kahana pavapavana bona saut kahana pavapavana bae hetuari heheni karana e herevalaiamu. Daniel ese e perovetalaia heḡereḡerena, nega dokona ai, saut kahana pavapavana na not kahana pavapavana “baine tuari henia.”​—Dan. 11:40.

6. Dahaka ese e hamomokaniamu pavapava raruosi na e hetuari hehenimu?

6 Not kahana bona saut kahana pavapavadia na be hetuari hehenimu badina e uramu tanobada ai ta na gavamani goadana ai bainela. Heḡereḡere, Tanobada Tuarina Iharuana murinai e vara ḡauna mani aita laloa, Russia bona e durua tanodia na Europe tanodia momo e abidia. Una dainai saut kahana pavapavana bona tano ma haida na e lalotamona edia ami bae ḡaukaralaidia hebou not kahana pavapavana bae tuari henia. Una orea na e gwauraia NATO (North Atlantic Treaty Organization.) Not kahana pavapavana bona saut kahana pavapavana na moni momo e ḡaukaralai tuari kohu badadia bona mai siahudia e hoi. Africa, Asia, bona Latin America ai e hekara tuaridia lalodiai saut kahana pavapavana na not kahana pavapavana e inai heniamu taudia e durudia not kahana pavapavana e tuari henia. Not kahana pavapavana danu unu e kara toma. Laḡani gunadia lalodiai, tanobada heḡeḡemadai Russia bona e duruamu tanodia na gavamani goadana ai ela. Idia na kompiuta e ḡaukaralaiva unu amo e hetuari heheni. Not kahana bona saut kahana pavapavadia na e hesamani heheniva, e gwauva kompiuta program haida e ḡaukaralai, unu amo edia gavamani ena moni e haorea kava bona edia gavamani ena heau daladia e hadika. Daniel ese e perovetalaia heḡereḡerena, not kahana pavapavana na dounu Dirava ena taunimanima e daḡedaḡe henidiamu.​—Dan. 11:41.

NOT KAHANA PAVAPAVANA NA “TANO HEREA-DAENA” AI E VAREAI

7. “Tano herea-daena” be gabu korikorina ta, a?

7 Daniel 11:41 na e gwaumu not kahana pavapavana na “tano herea-daena lalonai” baine vareai. Una tano anina be dahaka? Guna negadiai, Israel tanona na e gwauraiava “tano herea-daena.” (Esek. 20:6) Una tano e hahairaiava ḡauna na unuseni ai taunimanima ese Iehova e toma henia dihova. To, Pentekoste 33 C.E. amo, tanobada ai una “tano herea-daena” na dia gabu korikorina ta badina Iehova ena taunimanima na tanobada heḡeḡemadai ai e nohomu. To, hari ina negai una “tano herea-daena” na Iehova ena taunimanima edia ḡaukara e herevalaiamu, heḡereḡere edia hebou bona haroro ḡaukara amo Iehova e toma henia dihomu.

8. Edena dalai not kahana pavapavana na “tano herea-daena” lalonai e vareai?

8 Dina gabedia ai, not kahana pavapavana na “tano herea-daena” lalonai e vareai loulou. Heḡereḡere, tanobada tuarina iharuana e varava lalona Nazi Germany na not kahana pavapavana ai ela. Una negai ia na “tano herea-daena” lalonai e vareai, anina na Dirava ena taunimanima e daḡedaḡe henidia bona e hamasedia. Tanobada Tuarina Iharuana e ore murinai Soviet Union na not kahana pavapavana ai ela neganai, Dirava ena taunimanima e daḡedaḡe henidia bona e doridia edia gabu bae rakatania karana ese e hahedinaraia, una pavapava na “tano herea-daena” lalonai e vareai.

9. Laḡani 2017 bona 2018 ai, Russia bona e duruamu tanodia na “tano herea-daena” ai ede e vareai toma?

9 Laḡani gunadia ai, Russia bona e durua tanodia na “tano herea-daena” lalonai e vareai. Edena dalai? Laḡani 2017 ai, hari e lohiamu not kahana pavapavana ese Iehova ena taunimanima edia ḡaukara e koua bona tadikaka taihu haida na dibura rumai e atodia. Bona eda pablikeisin bona New World Translation Baibul e taravatudia. Danu, idia ese eda brens ofis, Kingdom Hall, bona Assembly Hall Russia ai na e abidia. Unu e vara muridiai, laḡani 2018 ai, Gavanin Bodi ese e hamomokania Russia bona e duruamu tanodia na not kahana pavapavana. Ena be Iehova ena taunimanima na gavamani ese e daḡedaḡe henidiamu, to idia na gavamani ituari henina eiava isenisina karadia lalodiai asie vareaimu. Idia na Baibul ena sisiba e badinaiamu “hanua pavapavadia bona lohiadia danu daidiai” e ḡuriḡurimu, heḡereḡere bema gavamani na abi hidi e karamu eda tomadiho bae taravatua eiava lasi.​—1 Tim. 2:1, 2.

NOT KAHANA PAVAPAVANA ESE SAUT KAHANA PAVAPAVANA BE HADAREREAMU, A?

10. Not kahana pavapavana ese saut kahana pavapavana be hadarereamu, a? Ba herevalaia.

10 Daniel 11:40-45 ai e gwauraia peroveta herevana na not kahana pavapavana ese baine karaia ḡauna e herevalaia badabada. Anina be ia ese saut kahana pavapavana be hadarereamu, a? Lasi. Iehova bona Iesu ese Aramagedono tuarina ai taunimanima edia gavamani iboudiai be haorediamu neganai, saut kahana pavapavana na dounu be ‘maurimu.’ (Apok. 19:20) Dahaka dainai unu ta gwau tomamu? Daniel bona Apokalupo edia peroveta herevadia mani aita lalodia.

Nadi ese Dirava ena Basileia e laulaulaia, bona kaivakuku ese taunimanima edia gavamani edia lohia siahuna e laulaulaia; Aramagedono ai, Dirava ena Basileia ese taunimanima edia gavamani bona edia lohia siahuna baine haorea (Paragraf 11 ba itaia)

11. Daniel 2:43-45 anina be dahaka? (Rau 1 laulauna ba itaia.)

11 Daniel 2:43-45 ba duahi. Peroveta tauna Daniel na taunimanima edia gavamani ese Dirava ena taunimanima e daḡedaḡe henidia karana e herevalaia. Idia na e gwauraidia auri kaivakuku badana kahana ta ta. Una kaivakuku aena palapalana na taunimanima edia gavamani ginigabena e herevalaiamu, ia na auri bona raro ida e miksia hebou ḡauna. Bona una ese tanobada gavamani goadana, Anglo-America e laulaulaia. Una peroveta herevana ese e hahedinaraiamu, Anglo-America na e lohiamu lalonai Dirava ena Basileia ese taunimanima edia gavamani iboudiai baine haoredia vaitani.

12. Daḡedaḡe animal kwarana ihahituna be dahaka e laulaulaia, bona dahaka dainai una baita diba na mai anina bada?

12 Aposetolo Ioane ese Iehova ena taunimanima e lohiadia tanobada gavamanidia goadadia e herevalai danu. Ioane ena peroveta herevana ai, unu gavamani na daḡedaḡe animal kwarana hitu ese e laulaulaidia. Kwara ihahituna ese tanobada gavamani goadana Anglo-America e laulaulaia. Una na mai anina bada ḡauna badina una kwara ginigabena murinai ta ma basine lohiamu. Keriso bona ena guba tuari oreana ese daḡedaḡe ḡauna kahana orena ibounai be hadikaia oremu neganai, una daḡedaḡe ḡauna kwarana ihahituna na dounu be lohiamu. *​—Apok. 13:1, 2; 17:13, 14.

VAIRA NEGAI NOT KAHANA PAVAPAVANA BE DAHAKA BE KARAMU?

13-14. “Gog, Magog tanona tauna” be daika, bona dahaka dainai ia na be uramu Dirava ena taunimanima baine tuari henidia?

13 Esekiel ese e gwauraia peroveta herevana amo ita na ta lalopararamu dina gabedia ai not kahana pavapavana bona saut kahana pavapavana ediai be dahaka be varamu. Toana na Esekiel 38:10-23; Daniel 2:43-45; 11:44–12:1; bona Apokalupo 16:13-16, 21 edia peroveta herevadia na ḡau tamodia e herevalaimu. Bema unu na momokani, ini na be varamu.

14 Hisihisi bada hereana baine matama murinai, “tanobada idoinai hanua hanua pavapavadia” na be hegogomu tanobada besedia oreana ta be haginiamu. (Apok. 16:13, 14; 19:19) Baibul ai una tanobada besedia na e gwauraiamu “Gog, Magog tanona tauna.” (Esek. 38:2) Unu tanobada besedia na Dirava ena taunimanima be tuari henidiamu bona be uramu iboudiai bae hamasedia. Dahaka dainai idia na unu be kara tomamu? Aposetolo Ioane ese e itaia una peroveta herevana baine vara negana ai, aisi nadidia na Dirava e inai heniamu taudia latadiai baine tubu. Unu aisi nadidia na hahemaoro hereva aukadia e laulaulaidiamu, unu na Iehova ena taunimanima ese be herevalaimu. Unu hereva ese Gog, Magog tanona tauna be habaduamu dainai ia na be uramu Dirava ena taunimanima baine tuari henidia bona ina tanobada amo baine haoredia vaitani.​—Apok. 16:21.

15-16. (a) Daniel 11:44, 45 be dahaka e herevalaiamu? (b) Not kahana pavapavana bona Gog, Magog tanona tauna ediai be dahaka be varamu?

15 Una hahemaoro hereva aukana bona Dirava inaina baine tuari henidia negana na Daniel 11:44, 45 ese e herevalai ḡaudia heḡereḡeredia. (Ba duahi.) Una siri lalonai, Daniel na e gwa: “Sivarai haida mairiveina kahana bona mirigini kahana amo baema” not kahana pavapavana bae habadua “bae hagaria; bena ia na mai badu-ḡaraḡarana ida baine raka lasi.” Not kahana pavapavana na be uramu “hutuma baine aladia ore bona baine habuadia tari.” “Hutuma” na Iehova ena taunimanima e herevalaidiamu. * Reana Daniel na Dirava ena taunimanima be tuari henidiamu negana ginigabena e herevalaiamu.

16 Not kahana pavapavana bona gavamani ma haida ese Dirava ena taunimanima be tuari henidiamu neganai, una ese Siahu Idoinai Diravana be habadua dikadikamu bena Aramagedono tuarina be matamu. (Apok. 16:14, 16) Una baine vara neganai, not kahana pavapavana bona Gog, Magog tanona tauna e laulaulaiamu tanobada besedia iboudiai, na baine haoredia bona “una negana ai ta ese basine kahaia.”​—Dan. 11:45.

Aramagedono tuarina ai, Iesu Keriso bona ena guba tuari oreana ese Satana ena tanobada dikana be haoreamu bona Dirava ena taunimanima be hamauridiamu (Paragraf 17 ba itaia)

17. Daniel 12:1 ai “Mikael, . . . bese ireḡuna lohiana badana” be daika, bona ia be dahaka be karamu?

17 Daniel 12:1 ai, not kahana pavapavana bona e duruamu gavamanidia bae ore bona ita be hamauridamu dalana e herevalaia. (Duahia.) Una siri anina be dahaka? Ina lada, Mikael, na iseda Pavapava Keriso Iesu ladana ma ta. Laḡani 1914 ai, ia na guba ai Dirava ena Basileia Pavapavana ai ela neganai, ia na Dirava ena taunimanima “ireḡuna lohiana badana.” Vaira negai, ia na “baine tore isi” eiava inaina na Aramagedono tuarina ai baine haoredia. Una tuari na tuari ginigabena, bona Daniel ese e gwauraia “hekwakwanai negana . . . unuhetomana na nega gunadia ta ai se vara.” Apokalupo ai Ioane ese e gwauraia peroveta herevana ai, e hahedinaraia “hisihisi badana” dokonai Aramagedono tuarina baine vara.​—Apok. 6:2; 7:14.

OI LADAMU BE “BUKA” AI BE TOREAMU, A?

18. Ena be vaira negai dahaka baine vara, to dahaka dainai eda abidadama baine goada na ḡau badana?

18 Daniel bona Ioane ese e hahedinaraia, Iehova bona Iesu na hisihisi bada hereana amo edia hesiai taudia be hamauridiamu. Una dainai, bae vara ḡaudia daidiai basita gari na namo. Daniel na e gwa “buka ai ladadia vada e hetore taudia” na bae roho mauri. (Dan. 12:1) Dahaka baita kara ladada na buka ai bae hetore totona? Namona na baita hamomokania Iesu, Dirava ena Mamoe na ta abidadama heniamu. (Ioa. 1:29) Dirava enai eda mauri baita gwauhamatalaia bona bapatiso baita abi na namo. (1 Pet. 3:21) Bona Dirava ena Basileia baita durua totona, mai goadada ida ma haida baita durudia Iehova bae dibaia.

19. Hari dahaka baita kara na ḡau badana, bona dahaka dainai?

19 Hari na nega namona, Iehova bona iena orea baita abidadama henidia. Bona Dirava ena Basileia baita durua. Bema unu baita kara tomamu, not kahana pavapavana bona saut kahana pavapavana na Dirava ena Basileia ese be haorediamu neganai, ita na be hamauridamu.

ANE 46 Iehova Na Eda Pavapava!

^ par. 5 Hari ina negai, daika be not kahana pavapavana, bona ia be ede baine ore toma? Unu henanadai haeredia baita dibamu neganai eda abidadama be hagoadaiamu bona be durudamu kahirakahira be varamu hisihisi bada hereana dainai baita heḡaeḡae.

^ par. 12 Daniel 2:36-45 bona Apokalupo 13:1, 2 ai diba ma haida bavabi totona, June 15, 2012, The Watchtower, rau 7-19 ba itaia.

^ par. 15 Diba ma haida bavabi totona, May 15, 2015, The Watchtower, rau 29-30 ba itaia.