Skip to content

Al lor tablo konteni

LARTIK LETID 20

Kisannla “Lerwa Dinor” Azordi?

Kisannla “Lerwa Dinor” Azordi?

“So destriksion pou arive, ek pa pou ena personn pou ed li.”​—DAN. 11:45.

KANTIK 95 Lalimier Briye Pli For

REZIME *

1-2. Ki nou pou examine dan sa lartik-la?

AZORDI, nou ena pli boukou prev ki nou pe viv lafin bann dernie zour sa lemond-la. Biento, Zeova ek Zezi pou detrir tou bann gouvernman ki opoz zot ar Rwayom Bondie. Me avan ki sa arive, lerwa dinor ek lerwa disid pou kontign opoz zot ar zot kamarad ek kont pep Bondie.

2 Dan sa lartik-la, nou pou examinn profesi ki trouv dan Daniel 11:40–12:1, ek nou pou gete kisannla lerwa dinor azordi. Nou pou gete osi kifer nou sir ki nou pou kapav fer fas ar bann difikilte ki pou arive biento.

ENN NOUVO LERWA DINOR

3-4. Kisannla lerwa dinor azordi? Explike.

3 Apre ki l’Union soviétique ti aret existe an 1991, bann serviter Bondie ki ti pe res dan bann pei ki sa gouvernman-la ti dirize, ti lib pou servi Bondie pandan inpe letan. Daniel ti dekrir sa liberte-la kouma “enn ti led.” (Dan. 11:34) Zot ti lib pou prese ek bien vit ti gagn plizir milye proklamater dan sa bann pei-la. Me tigit-tigit, la Russie ek so bann alie ti vinn lerwa dinor. Kouma nou ti trouve dan lartik avan, pou ki enn gouvernman vinn lerwa dinor ouswa lerwa disid, li bizin fer trwa kitsoz: (1) ena enn gran linflians lor pep Bondie, (2) montre par so bann aksion ki li ena laenn pou Zeova ek so pep, ek (3) sa de lerwa-la bizin opoz zot ar zot kamarad.

4 Kifer nou dir ki se la Russie ek so bann alie ki lerwa dinor azordi? (1) Zot inn atak pep Bondie kan zot inn interdi nou laktivite predikasion ek persekit plizir milye nou bann frer ek ser ki res dan bann pei ki anba zot pouvwar. (2) Sa bann aksion-la montre ki zot ena laenn pou Zeova ek so pep. (3) Zot pe opoz zot ar lerwa disid, setadir Pwisans Mondial Anglo-Ameriken. Asterla, anou gete kouma la Russie ek so bann alie inn montre ki zot lerwa dinor.

LERWA DINOR EK LERWA DISID KONTIGN OPOZ ZOT AR ZOT KAMARAD

5. Lor ki lepok Daniel 11:40-43 koze, ek ki arive dan sa lepok-la?

5 Lir Daniel 11:40-43. * Sa parti profesi la koz lor lepok lafin. Li dekrir kouma lerwa dinor ek lerwa disid opoz zot ar zot kamarad. Parey kouma Daniel ti predir, dan lepok lafin, lerwa dinor ek lerwa disid ti pou “kontign opoz” ar zot kamarad.​—Dan. 11:40.

6. Kouma sa de lerwa-la pe opoz zot ar zot kamarad?

Lerwa dinor ek lerwa disid pe kontign opoz zot ar zot kamarad parski sakenn pe anvi vinn gouvernman pli pwisan dan lemond. Par exanp, anou gete ki’nn arive apre Deziem Lager Mondial, kan l’Union soviétique ti koumans ena enn gran linflians lor enn bon parti l’Europe. Lerwa disid ti asosie li avek bann lezot pei pou fer enn lalians militer kont lerwa dinor. Zot ti etabli enn lorganizasion ki apel l’OTAN. Lerwa dinor pe kontign opoz li ar lerwa disid ek sakenn pe depans boukou kas pou ena larme pli pwisan. Zot finn osi lager kont zot kamarad kan sakenn finn soutenir lennmi so kamarad pandan bann lager dan l’Afrique, l’Asie ek dan l’Amérique latinn. Sa bann dernie lane-la, la Russie ek so bann alie finn koumans ena enn gran linflians lor later antie. Zot finn osi lager kont lerwa disid atraver bann latak lor Internet. Zot finn akiz zot kamarad ki sakenn finn servi bann program informatik pou fer ditor zot lekonomi ek zot sistem politik. Anplis, parey kouma Daniel ti predir, lerwa dinor pe kontign atak pep Bondie.​—Dan. 11:41.

LERWA DINOR RANT DAN “ZOLI PEI”

7. Ki ete “Zoli pei”?

7 Daniel 11:41 dir ki lerwa dinor pou rant dan “Zoli pei.” Ki sa pei-la sa? Dan lepase, pei Izrael ti “pli zoli pei ki ena.” (Eze. 20:6) Sa pei-la ti ena valer parski se laba ki bann dimounn ti pe ador Zeova. Depi Lapantkot 33 Nou Lepok, sa ‘pei-la’ nepli enn landrwa presi lor later. Kifer? Parski ena bann serviter Zeova partou lor later. Azordi, “Zoli pei” se tou bann laktivite ki pep Zeova fer, par exanp zot ladorasion pou Zeova, ki li dan renion ouswa dan predikasion.

8. Kouma lerwa dinor ti rant dan “Zoli pei”?

8 Pandan bann dernie zour, plizir fwa lerwa dinor inn rant dan “Zoli pei.” Par exanp, kan l’Allemagne Nazi ti lerwa dinor, sirtou pandan Deziem Lager Mondial, sa lerwa-la ti rant dan “Zoli pei” kan li ti persekit ek touy bann serviter Bondie. Apre Deziem Lager Mondial, kan l’Union soviétique ti vinn lerwa dinor, sa lerwa-la ti rant dan “Zoli pei” kan li ti persekit pep Bondie ek ti obliz zot pou al lwin ar zot fami.

9. Sa bann dernie lane la, dan ki fason la Russie ek so bann alie finn rant dan “Zoli pei”?

Sa bann dernie lane-la, la Russie ek so bann alie osi finn rant dan “Zoli pei.” Kouma? An 2017, la Russie ti interdi laktivite bann Temwin Zeova ek ti zet sertin frer ek ser dan prizon. Li ti interdi osi nou bann piblikasion, parmi ena Traduction du monde nouveau. Anplis, li ti sezi nou batiman Biro Nasional, bann Lasal kot nou fer Renion ek nou bann Lasal Lasanble. Apre tousala, an 2018, Komite Santral ti dir ki se la Russie ek so bann alie ki lerwa dinor. Selman, mem si bann serviter Zeova gagn bann gran persekision, zot pa pou ni lager kont bann gouvernman, ni rod sanz zot. Okontrer, zot swiv konsey ki trouv dan Labib ek priye pou “tou bann ki ena lotorite,” sirtou kan bann gouvernman pran bann desizion ki kapav afekte nou liberte pou ador Bondie.​—1 Tim. 2:1, 2.

ESKI LERWA DINOR POU GAGN VIKTWAR LOR LERWA DISID?

10. Eski lerwa dinor pou gagn viktwar lor lerwa disid? Explike.

10 Profesi ki trouv dan Daniel 11:40-45 koz sirtou lor lerwa dinor. Eski savedir ki li pou gagn viktwar lor lerwa disid? Non. Lerwa disid pou ankor existe kan Zeova ek Zezi pou detrir tou bann gouvernman imin pandan lager Armagedon. (Rev. 19:20) Kifer nou dir sa? Anou examinn seki bann profesi dan liv Daniel ek Revelasion dir lor la.

Pandan lager Armagedon, Rwayom Bondie, ki koumadir enn ros, pou detrir bann gouvernman imin, ki reprezante par enn gran stati (Get paragraf 11)

11. Ki nou aprann dan Daniel 2:43-45? (Get zimaz lor kouvertir.)

11 Lir Daniel 2:43-45. * Profet Daniel koz lor plizir gouvernman imin ki finn ena enn gran linflians lor bann serviter Bondie. Li ti dekrir sa bann gouvernman-la kouma diferan parti enn gran stati an metal. Li dekrir dernie gouvernman-la kouma lipie sa stati-la. So lipie an feray ek larzil, ek li reprezant Pwisans Mondial Anglo-Ameriken. Sa profesi-la montre ki Pwisans Mondial Anglo-Ameriken pou ankor existe kan Rwayom Bondie pou detrir bann gouvernman imin.

12. Ki setiem latet bebet sovaz reprezante, ek kifer li inportan ki nou konn sa?

12 Lapot Zan osi koz lor plizir gouvernman ki finn ena enn gran linflians lor bann serviter Bondie. Li dekrir sa bann gouvernman-la kouma enn bebet sovaz ki ena set latet. Setiem latet sa bebet-la reprezant Pwisans Mondial Anglo-Ameriken. Remarke ki sa profesi-la pa koz lor enn witiem latet. Alor, sa setiem latet-la pou ankor ena enn gran pouvwar kan Zezi Kris ek so bann larme ki dan lesiel pou detrir li ansam avek bebet-la. *​—Rev. 13:1, 2; 17:13, 14.

KI LERWA DINOR POU FER DAN LAVENIR?

13-14. Kisannla “Gog ki sorti pei Magog,” ek ki kitsoz kitfwa pou pous li pou atak pep Bondie?

13 Dan enn profesi, Ezekiel ti dekrir seki kitfwa pou arive avan destriksion lerwa dinor ek lerwa disid. Li posib ki bann profesi ki trouv dan Ezekiel 38:10-23; Daniel 2:43-45; 11:44–12:1; ek Revelasion 16:13-16, 21 koz lor mem kitsoz. Si sa vre, alor nou kapav atann pou trouv realizasion bann levennman ki mansione dan bann prosin paragraf.

14 Inpe apre koumansman gran detres, “bann lerwa lemonn antie” pou zwenn ansam pou form enn group. (Rev. 16:13, 14; 19:19) Labib apel sa group-la “Gog ki sorti pei Magog.” (Eze. 38:2) Sa group nasion la pou fer enn dernie gran latak lor pep Bondie. Ki kitsoz pou pous zot pou fer sa latak-la? Dan enn profesi konsernan sa lepok-la, lapot Zan ti trouv bann gro lagrel ki ti pou tom lor bann lennmi Bondie. Sa bann gro lagrel-la kitfwa reprezant enn mesaz zizman bien for ki bann serviter Zeova pou anonse. Kitfwa se sa mesaz lamem ki pou pous Gog ki sorti pei Magog pou atak bann serviter Bondie ek pou esey detrir zot.​—Rev. 16:21.

15-16. (a) Lor ki levennman Daniel 11:44, 45 kitfwa pe koze? (b) Ki pou ariv lerwa dinor ek bann nasion ki form parti Gog ki sorti pei Magog?

15 Bann levennman ki ena dan Daniel 11:44, 45 (Lir. *) kitfwa ena enn lien ar sa mesaz zizman la ek dernie latak bann lennmi Bondie. Dan sa bann verse-la, Daniel dir ki “bann nouvel ki sorti dan les ek dan lenor” pou fer lerwa dinor gagn per, ek li pou sorti avek “enn gran koler.” Lerwa dinor pou anvi “detrir boukou.” Sa mo “boukou” la kitfwa fer referans ar pep Zeova. * Alor, li posib ki Daniel pe dekrir sa dernie gran latak ki pou ena lor pep Bondie la.

16 Kan lerwa dinor ek bann lezot gouvernman pou atak pep Bondie, sa pou fer Bondie bien ankoler ek lager Armagedon pou koumanse. (Rev. 16:14, 16) Lerla, lerwa dinor ek bann nasion ki form parti dan Gog ki sorti pei Magog pou detrir, “pa pou ena personn pou ed li”.​—Dan. 11:45.

Pandan lager Armagedon, Zezi Kris ek so bann larme dan lesiel pou detrir move lemond Satan ek pou sov pep Bondie (Get paragraf 17)

17. Kisannla “gran prins” Mikael ki mansione dan Daniel 12:1? Ki li pe fer asterla ek ki li pou fer dan lavenir?

17 Dan prosin verse, Daniel donn pli boukou linformasion lor destriksion lerwa dinor ek so bann alie, ek lor kouma nou pou gagn lavi sov. (Lir Daniel 12:1. *) Ki sa verse-la pe rod dir? Mikael se enn lot nom ki nou Lerwa Zezi Kris ena. Depi 1914, so Rwayom inn etabli dan lesiel ek li “pe debout an faver” pep Bondie. Biento, li pou “leve,” setadir li pou detrir so bann lennmi pandan lager Armagedon. Sa lager-la pou dernie levennman ki pou arive dan seki Daniel dekrir kouma pli gran “lepok detres” dan listwar. Dan so profesi ki trouv dan liv Revelasion, Zan apel sa peryod zis avan lager Armagedon la, “gran detres.”​—Rev. 6:2; 7:14.

ESKI TO NOM POU “EKRIR DAN LIV-LA”?

18. Kifer nou kapav gard nou kalm ninport ki arive?

18 Daniel ek Zan toulede ti dir ki Zeova ek Zezi pou sap zot bann serviter pandan gran detres. Alor, nou kapav gard nou kalm ninport ki arive. Daniel dir ki bann dimounn ki pou sape, zot nom pou “ekrir dan liv-la.” (Dan. 12:1) Ki nou bizin fer pou ki nou nom ekrir dan sa liv-la? Nou bizin montre dan enn fason kler ki nou ena lafwa dan Zezi, “Annyo Bondie.” (Zan 1:29) Nou bizin vwe nou lavi ar Zeova ek pran batem. (1 Pier 3:21) Ek nou bizin soutenir Rwayom Bondie kan nou fer tou seki nou kapav pou ed lezot aprann konn Zeova.

19. Ki nou bizin fer depi asterla mem, ek kifer?

19 Se asterla ki nou bizin ogmant nou konfians an Zeova ek so lorganizasion. Se asterla ki nou bizin soutenir Rwayom Bondie. Si nou fer sa bann kitsoz-la, nou kapav sir ki nou pou gagn lavi sov kan Rwayom Bondie pou detrir lerwa dinor ek lerwa disid!

KANTIK 149 Kantik Laviktwar

^ par. 5 Kisannla “lerwa dinor” azordi, ek kouma so destriksion pou arive? Repons pou sa bann kestion-la kapav fer nou lafwa vinn pli for ek prepar nou pou seki pou arive biento pandan gran detres.

^ par. 5 Daniel 11:40-43: 40 Dan lepok lafin lerwa disid pou koumans opoz ar li, ek lerwa dinor pou atak li avek so bann kales, so bann kavalie ek avek boukou bato; ek li pou rant dan bann pei ek li pou nway zot koumadir deliz. 41 Li pou osi rant dan Zoli pei, ek boukou pei pou tonbe. Me sa bannla pou reisi sap dan so lame: Edom, Moab, ek parti prinsipal dan pei bann Amonit. 42 Ek li pou kontign avoy so lame pou atak bann pei; ek konsernan pei Lezip, li pa pou sape. 43 Ek li pou dominn lor bann trezor ki’nn kasiet, lor lor ek larzan, ek lor tou bann kitsoz ki ena valer dan Lezip. Bann Libien ek bann Etiopien pou swiv li.”

^ par. 11 Daniel 2:43-45: 43 Parey kouma to’nn trouv enn melanz feray avek larzil ki mou, dan mem fason zot pou melanz zot avek bann dimounn; me zot pa pou atas zot ar zot kamarad, parey kouma feray pa melanz ar larzil. 44 ‘Dan lepok sa bann lerwa-la, Bondie ki dan lesiel pou etabli enn rwayom ki zame pa pou detrir. Ek sa rwayom-la pa pou vinn pou okenn lot pep. Li pou kraz tou sa bann rwayom-la ek li pou fini zot, ek limem ki pou regne pou touletan. 45 Tousala pou arive parski to’nn trouv enn ros ki’nn detas depi lor montagn, me pa lame dimounn ki’nn fer sa, ek li’nn kraz feray-la, kwiv-la, larzil-la, larzan-la, ek lor-la. Bondie ki bien Gran finn fer lerwa-la kone ki pou arive dan lavenir. Sa rev-la li vre, ek to kapav ena konfians dan so lexplikasion.’”

^ par. 12 Pou gagn plis ransegnman lor Daniel 2:36-45 ek Revelasion 13:1, 2, get Latour Degard 1Zin 2012, paz 9-20 ek Latour Degard 15 Zin 2012, an Franse, paz 19.

^ par. 15 Daniel 11:44, 45: “‘44 Bann nouvel ki sorti dan les ek dan lenor pou fer li gagn per, ek li pou sorti avek enn gran koler pou masakre ek pou detrir boukou. 45 Li pou pik so bann latant rwayal ant gran lamer ek lor montagn sakre ki dan Zoli pei. Lerla, so destriksion pou arive, ek pa pou ena personn pou ed li.’”

^ par. 15 Pou gagn plis linformasion, get Latour Degard 15 Me 2015, paz 29-30.

^ par. 17 Daniel 12:1: “Pandan sa lepok-la, Mikael pou leve, sa gran prins ki pe debout an faver to pep la. Ek pou ena enn lepok detres kouma zame finn ena depi ki enn nasion inn existe ziska sa lepok-la. Ek dan sa lepok-la, to pep pou sape, tou bann ki ena zot nom ekrir dan liv-la.”