Pular para conteúdo

Pular para sumário

MWAHA WOOSOMIYA 20

Tipani khanle “mwene ooculu ilapo” ilelo?

Tipani khanle “mwene ooculu ilapo” ilelo?

“[Uyo naahala] umalamala, ni khanhala ukhala ntthu onkavihera.”—DAN. 11:45.

NCIPO 95 “A Luz Clareia Mais e Mais”

NINHALA WIITTHUCANI? *

1-2. Ninhala wiitthucani nhina ula mwahoola?

ILELO, khacimala citthu cinnithoonyera wiira ninkhala mahuku ookhicera o ila ituninyeela. Woohipica, Yehova ni Yesu Kristu anaahala umalamaliha ikuvernu cotheene cinrukunuwela Umwene wa Nluku. Masi ihinaaya ukhumelela iyo, mwene ooculu ilapo ni mwene oohitto ilapo khanhala uhiya ukakhanaca ni khanhala uhiya waalupattha a poovu a Nluku.

2 Nhina ula mwahoola, ninaahala woona inatiri iri nhina Daniele 11:40–12:1. Ninaahala woona tipani khanle mwene ooculu ilapo ilelo. Ciicammo ninaahala woona nlattuni ninlamuliyeehu uhoova ni ukhuluvela wiira Yehova naahala unoopola, hataa ikhumelelaka isiyani!

NAAKHUMELELA MWENE OOCULU ILAPO NKIINA

3-4. Tipani khanle mwene ooculu ilapo ilelo? Utaphulele.

3 Umalamalihiya waya ikuvernu yo União Soviética mwaakha wo 1991, apoovu a Nluku yaakhala ule ncokoole ‘yahokaviheriya vakaani’—awula yahositaphuwa. (Dan. 11:34) Ayo yaanaalalyeera woohisuphiya ni uhinavira ukati mwinci, ncoko waahooleliya niikuvernu yo União Soviética anamalalyeera yahophiya imiliyawu cene. Masi vakaani-vakaani, Rússia wamoca ni ilapo cikhwaawe cinonkavihera hokhala mwene ooculu ilapo. Toko coonaleehu nhina mwaha uvinre, wiira ikuvernu ikhale mwene ooculu ilapo awula mwene oohitto ilapo, iyo ihaana ipankaka citthu tthaaru: (1) iyo ihaana ilamulelaka mapuro unkhalaaya atthu enci anonswalela Nluku ni ihaana yaalupatthaka, (2) iyo ikuvernwiiyo ihaana ipankaka citthu cinthoonyera wiira inanthanya Yehova ni inawaathanya apoovwaawe ni (3) iyo ihaana yaanihanaka ni mwene nonrusananaaya.

4 Woone nlattuni nineereehu wiira Rússia ni ilapo cinonkavihera phikhanle mwene ooculu ilapo ilelo. (1) Ikuvernu yo Rússia inaakhottiha nteko woolalyeera ni inawaalupattha mayamunneehu ni asirokorihu enci ankhala mapuro unhoolelaaya. (2) Inanna cinaalupatthaaya, iyo ikuvernwiiyo inthoonyera wiira inanthanya Yehova ni inawaathanya apoovwaawe. (3) Iyo inawaanihana ni mwene oohitto ilapo, khanle ikuvernu yo Grã-Bretanha ni yo Estados Unidos. Ninaahala woona citthu cinthoonyera wiira ikuvernu yo Rússia ni ilapo cinonkavihera phikhanle mwene ooculu ilapo.

MWENE OOCULU ILAPO NI MWENE OOHITTO ILAPO NANLELO ANAAKAKHANACA

5. Inatiri ya Daniel 11:40-43 inooluma uwakatini, ni isiyani inkhumelela uyo uwakatyuuyo?

5 Usome Daniele 11:40-43. * Ula mphantte wonatiryuula unooluma ukati wo mahuku ookhicera. Nnya iveerusunnya cinaahimyaca inanna cinaanihanaawe mwene ooculu ilapo ni mwene oohitto ilapo. Toko Daniele cihimyalyaawe, ukati wo mahuku ookhicera, mwene oohittto ilapo ni mwene ooculu ilapo anaahala “ukakhanaca,” awula “uhomakana niinyaka.”—Dan. 11:40; niwehero.

6. Citthuni cinnithoonyera wiira mwene ooculu ilapo ni mwene oohitto ilapo nanlelo ari mookakhanaca?

6 Mwene ooculu ilapo ni mwene oohitto ilapo khanhiya ukakhanaca, kontha ampheela ukhala ikuvernu yootepa uverihela wuunuwa ni ulipa ntuninyani. Wootakihera, uwakati waamanlyaaya Ikhotto Yonayeeli yo ntuninyani, ikuvernu yo União Soviética ni ilapo cikhwaawe caakavihera iyo ikuvernwiiyo cahancera uhoolela ilapo cinci co Europa. Phimaana mwene oohitto ilapo aholeehana niilapo cikhwaawe, ni wamoca ni nnyo ilaponnyo, uyo ahaatthenkaca anatoropa wiira amwaanane mwene ooculu ilapo. Ni nleehano naapankalyaawe ni nnyo ilaponnyo nineehaniya OTAN (Organização do Tratado do Atlântico Norte). Mwene ooculu ilapo ni mwene oohitto ilapo ciicammo anaarihakaca nsurukhu mwinci wiira yaatthenkace anatoropa okuru cinene. Ukati nkhwaawe, mwene ooculu ilapo naakavihera ikhotto colapo cinonwanana mwene oohitto ilapo. Ni mwene oohitto ilapo ciicammo naapankaka iyo, toko ciirannyaalyaaya u África, u Ásia ni u América Latina. Myaakha vakaani civinrennya va, ikuvernu yo Rússia ni ilapo cikhwaawe cinkavihera iyo ikuvernwiiyo cihokhala ilapo cuulupale co ntuninyani. Rússia ni ilapo cikhwaawe cinonkavihera naamwaattakanana mwene oohitto ilapo avarelaka nteko ikomputatoore. Mwene ooculu ilapo ni mwene oohitto ilapo anawootherihana uvarela nteko iporokaraama co nkomputatooreni cowoopiha wiira antankanye nakoso ni isiyaaya caakhwaaya. Toko cihimyalyaawe Daniele, mwene ooculu ilapo nanlelo nawaalupattha apoovu a Nluku.—Dan. 11:41.

MWENE OOCULU ILAPO NAAKELA “ILAPO YOOREERA”

7. “Ilapo Yooreera” ikhanle isiyani?

7 Daniele 11:41 inhimya wiira mwene ooculu ilapo naahala ukela “Ilapo Yooreera.” Inaaciya ilaponi? Khalayi, weeriyaka “Ilapo Yooreera” yaaciya ilapo yo Isarayeli. Iyo yooniya ukhala “ilapo yootepa ureera, uvikana ilapo cotheene.” (Ezek. 20:6) Iyo ilapweeyo yaatepa ukhala yooreera kontha phi ilapo atthu waarwaaya unswalela Yehova. Masi ukhuma nihuku no Pentekositi o mwaakha wo 33, “Ilapo Yooreera” ihimiye khaninaaciya-tho nipuro nimoca, kontha apoovu a Yehova ilelo anaaphwanyannya ntuninyani motheene. Vano “Ilapo Yooreera” ikhanle isiyani ilelo? Ukhanle mphwinko woothotokanihiya wa Yehova. Uyo mphwinkooyo ukhanle khampa ilapo umphwanyannyaaya atthu owiiwanana anonswalela Yehova ni anvara miteko cinkavihera uswali weekhweeli.

8. Manannani mwene ooculu ilapo caakenlyaawe “Ilapo Yooreera”?

8 Ukati wo mahuku ookhicera, mwene ooculu ilapo imaara cinci hokela “Ilapo Yooreera.” Wootakihera, uwakati waalavaniyaaya Ikhotto Yonayeeli yo ntuninyani, ikuvernu yo Alemanha niipartiitwaaya Nazi yahokhala mwene ooculu ilapo. Uyo ukatyuuyo, ikuvernu yo Alemanha yahokela “Ilapo Yooreera” kontha yahaalupattha ni yahowiiva atthu enci yanswalela Nluku. Wahoolo, ukati ikuvernu yo União Soviética waakhanlyaaya mwene ooculu ilapo, iyo ciicammo yahokela “Ilapo Yooreera” kontha yahaalupattha apoovu a Nluku ni yahaatthukela nkhattya mayamuneehu enci.

9. Myaakha vakaani civinre, inannani ikuvernu yo Rússia ni ilapo cinkavihera iyo ikuvernwiiyo cikenlyaaya “Ilapo Yooreera”?

9 Myaakha vakaani civinre, ikuvernu yo Rússia ni ilapo cinkavihera iyo ikuvernwiiyo ciicammo cihokela “Ilapo Yooreera.” Cikenle cani? Mwaakha wo 2017, uyo mwene ooculu ilapooyo hokhottiha nteko waapoovu a Yehova ni haatthuka mayamunneehu ni asirokorihu enci. Uyo ciicammo hokhottiha ilivuru cihu ni hokhottiha Ibiiblya Tradução do Novo Mundo. Uhiya iyo, uyo hocisa iPeteli yo Rússia, Isalau co Umwene ni Isalau cinci co Mithukumano Cuulupale. Wiirannyaa waya citthu cotheene nnya, Mphwinko wo Mahumu Unhoolela uhohimyeeha mwaakha wo 2018 wiira ikuvernu yo Rússia ni ilapo cinkavihera iyo ikuvernwiiyo phikhanle mwene ooculu ilapo. Masi apoovu a Yehova hataa alupatthiyaka cinene, ayo khanonrukunuwela kuvernu ni khammananiha upanka itthu wiira iyo ikuvernwiiyo ihiye ulamulela. Uhiya commo, apoovu a Nluku anaatthara ikano yo mbiiblyani inruma wiira ahaana yaalompelaka “otheene ale arina ukhulupale,” venci-venci ukati ayo umpheelaaya ulakela unihiiha awula unitthunihera unswalela Yehova.—1 Tim. 2:1, 2.

NIIREKE MWENE OOCULU ILAPO NAAHALA UMMALAMALIHA MWENE OOHITTO ILAPO?

10. Niireke mwene ooculu ilapo naahala ummalamaliha mwene oohitto ilapo? Utaphulele.

10 Inatiri imphwanyannya nhina Daniele 11:40-45, intepa umuuluma mwene ooculu ilapo ni citthu cimpankaawe. Niireke iyo maanaaya wiira mwene ooculu ilapo naahala ummalamaliha mwene oohitto ilapo? Mena. Mwene oohitto ilapo nanlelo nohala ukhala ‘nkumi’ ukhottoni yo Harmacetom, ukati Yehova ni Yesu unhalaaya umalamaliha ikuvernu caapinaatamu cotheene. (Apoka. 19:20) Nlattuni ninlamuliyeehu ukupali iyo? Woone citthu cinthoonyeraaya inatiri ciri nlivuruni ya Daniele ni Apokalipise.

Nluku ninkhuma umwaakoni nintaphulela umwene wa Nluku, ni ttontto muulupale ntaphulela ikuvernu caapinaatamu cinhala umalamalihiya ni Umwene wa Nluku ukhottoni yo Harmacetom (Uwehe iparaagarafu 11)

11. Inatiri iri nlivuruni ya Daniele 2:43-45 inthoonyera isiyani? (Uwehe ilatarato iri wakaapani.)

11 Usome Daniele 2:43-45. * Porofeeta Daniele naamuuluma ttontto muulupale rina irutthwaawe yoopankiya niiyuuma coovirikanaca. Khula mphantte wo uyo ttonttooyo untaphulela ikuvernu inhoolela mapuro ankhalaaya atthu enci anonswalela Nluku. Nnyo ikuvernunnyo cinlamulela ukati woovirikanaca. Inyaa cawe uyo ttonttooyo caari coyuuma ni cooloko. Nnyo inyannyo cintaphulela ikuvernu yoomalela, ikhanle Grã-Bretanha wamoca ni Estados Unidos. Iyo inatiriiyo inthoonyera wiira ikuvernu yo Grã-Bretanha ni yo América nanlelo cinaahala ulamulela mpaka ukati Umwene wa Nluku unhalaaya umalamaliha ikuvernu caapinaatamu cotheene.

12. Muru wonasaapa wo nsene ikhanle ikuvernuni, ni kontha isiyani unaareera ucuwela iyo?

12 Apostolu Joau ciicammo hooluma ikuvernu cinci co ntuninyani caahala uhoolela mapuro unkhalaaya atthu enci anonswalela Yehova. Nnatirini ya Joau, nnyo ikuvernunnyo cinlattanihiya ni nsene nirina myuru saapa. Muru wonasaapa wo nno nsenenno, ikhanle ikuvernu yo Grã-Bretanha wamoca ni Estados Unidos. Unaareera ucuwela iyo, kontha muru wonasaapa phiri woomalela ni khuuvo-tho muru nkhwaawe unhala ukhumelela. Muru wonasaapa wo nno nsenenno unaahala ulamulela mpaka ukati Kristu wamoca ni malayikhaawe unhalaawe uwa ukwanyulaca uyo muruuyo ni nsene notheene. *Apoka. 13:1, 2; 17:13, 14.

MWENE OOCULU ILAPO NHALA UPANKANI WOOHIPICA?

13-14. Tipani khanle “Gogue olapo yo Magogue,” ni isiyani inhala umwiiriha upheela waatuphela apoovu a Nluku?

13 Inatiri ya Ezekiyeli inaanithoonyera citthu cinhala wiirannya hinaaya umalamalihiya mwene ooculu ilapo ni mwene oohitto ilapo. Unkhala toko wiira Ezekiyeli 38:10-23; Daniele 2:43-45; 11:44–12:1 ni Apokalipise 16:13-16, 21 cinooluma citthu cimocaaru. Wakhala wiira iyo ikhanle ikhweeli, woone citthu cinoopuweleehu wiira cinaahala ukhumelela.

14 Anancereene masakha moolupale, unaahala uphiya ukati “mamwene otheene o watuninyani” unhalaaya uthukumaniha nkupitti muulupale waatthu. (Apoka. 16:13, 14; 19:19) Ibiiblya ineehana uyo nkupittyuuyo “Gogue olapo yo Magogue.” (Ezek. 38:2) Gogue naahala waatuphela apoovu a Nluku ni naahala umananiha waamalamaliha. Isiyani inhala umpankiha waatuphela apoovu a Nluku? Joau ahokhalana iwooni yanthoonyenre citthu cinhala wiirannya uyo ukatyuuyo. Nhina iyo iwooniiyo, Joau hoona ipula yo maluku moolupale cinene ni oolemela yaamorelaka awanani a Nluku. Iyo ipula yo malukwiiyo akhanle moolumo oowerya ohukhumu anhalaaya ulalyeera apoovu a Yehova. Pooti ukhala wiira ayo moolumwaayo phinhala umwiiriha Gogue o Magogue waatuphela apoovu a Nluku ni upheela waamalamaliha.—Apoka. 16:21.

15-16. a) Daniele 11:44, 45 inooluma citthuni? b) Isiyani inhala unkhumelela mwene ooculu ilapo ni atthu otheene anhala upanka mphantte ikhurupu ya Gogue o Magogue?

15 Ayo moolumo ooweryaayo ni atakhali waatuphela apoovu a Nluku, unkhala toko phi citthu cinoolumiya nhina ilivuru ya Daniele 11:44, 45. * (Usome.) Nhina nnyo iveerusunnyo, Daniele neera wiira “ihapari cinweela mphantte unkhuma ncuwa ni mphantte wooculu ilapo” cinaahala unvirusa mwene ooculu ilapo. Phimaana mwene ooculu ilapo “naahala ukhuma narusiye cinene” wiira “aamalamalihe atthu enci.” Unkhala toko “atthu enci” ahimiye anaaciya apoovu a Yehova. * Pooti ukhala wiira nno nipuronno Daniele naaca ukati woomalela unhalaaya utupheliya apoovu a Nluku.

16 Mwene ooculu ilapo wamoca niikuvernu cikhwaawe naahala waatuphela apoovu a Nluku. Iyo inaahala unrusa cinene Nluku Nakuru-Cotheene ni ikhotto yo Harmacetom inaahala wancera. (Apoka. 16:14, 16) Uyo ukatyuuyo, mwene ooculu ilapo wamoca naatthu o watuninyani otheene anhala upanka mphantte ikhurupu ya Gogue o Magogue, anaahala umalamalihiya ni ‘khanhala ukhala ntthu owaakavihera.’—Dan. 11:45.

Ukhottoni yo Harmacetom, Yesu Kristu nkhayi naanatoropaawe o wiirimu anaahala umalamaliha ituninya yootakhala ya Sotwani ni anaahala uwoopola apoovu a Nluku (Uwehe iparaagarafu 17)

17. Tipani khanle Mikeli, “nkhulupale muulupale” himiye nhina Daniele 12:1, ni isiyani uyo impankaawe?

17 Nhina Daniele 12:1 * unaattonkaciya sana-saana mananna mwene ooculu ilapo ni atthu anonkavihera cinrwaaya umalamalihiya ni mananna hiiva cinrweehu woopoliya. (Usome.) Iyo iveeruswiiyo impheela uhimyani? Mikeli nikhanle ncina nikhwaawe na Mweneehu, Yesu Kristu. Mikeli “eemenle wiira awoopole” apoovu a Nluku ukhuma mwaakha wo 1914, mwaakha wancenryaaya Umwennyaawe ulamulela wiirimu. Woohipica, Mikeli naahala “uwa” waamalamaliha awanannyaawe otheene ukhottoni yo Harmacetom. Iyo ikhottweeyo phi itthu Daniele ineehanaawe “ukati wo masakha ahinapaca thanku ukhumelela.” Inatiri ya Joau ineera wiira ukati unhala uwa ihinancere ikhotto yo Harmacetom, uneehaniya ukati wo “masakha moolupale.”—Apoka. 6:2; 7:14.

NCINA NAA NINAAHALA “WANTIKHIYA NLIVURUNI”?

18. Kontha isiyani khaninlamuliya woova citthu cinhala unikhumelela uhoolo?

18 Khaninlamuliya woova citthu cinhala unikhumelela uhoolo. Daniele ni Joau ahothoonyera wiira atthu anonvarela nteko Yehova ni Yesu anaahala woopwa uyo ukati wo masakhooyo. Daniele neera wiira macina aatthu anhala woopwa, anaahala “wantikhiya nlivuruni.” (Dan. 12:1) Isiyani ninlamuliyeehu upanka wiira macineehu yantikhiye nhina iyo ilivurwiiyo? Nihaana nithoonyeraka wiira ninaamwaamini Yesu, Mwaakhontwaa a Nluku. (Joau 1:29) Ciicammo nihaana niivahereraka wa Nluku ni upattisiya. (1 Pet. 3:21) Ni nihaana nithoonyeraka wiira ninaakavihera Umwene wa Nluku, niikurukumicaka uwiitthuciha akhwiihu myaha ca Yehova.

19. Isiyani inlamuliyeehu upanka nenna co, ni nlattuni?

19 Ula phuukati unlamuliyeehu wiitthuca unkhuluvela Yehova ni mphwinkwaawe woothotokanihiya. Ni phuukati ninlamuliyeehu ukavihera Umwene wa Nluku. Napankaka commo, ninaahala woopoliya ukati Umwene wa Nluku unhalaaya ummalamaliha mwene ooculu ilapo ni mwene oohitto ilapo.

NCIPO 149 Um Cântico de Vitória

^ par. 5 Tipani khanle “mwene ooculu ilapo” ilelo? Ni nohala umalamalihiya cani? Waakhuliya waya ala makohwaala, unaahala ulipihaca waamini wihu ni unaahala unitthenkaca wiira nalipe ukati wo masakha moolupale anhala uwa woohipica.

^ par. 5 Daniele 11:40 Ukati wo mahuku ookhicera, mwene oohitto ilapo naahala ukakhanaca ni mwene ooculu ilapo, ni mwene ooculu ilapo naahala untuphela mwene oohitto ilapo khampa iphyoo, niikaaro cokhotto, naanakhavalu ni naapaketi enci; ni naahala ukela nlaponi ni ukhupa citthu cotheene khampa maaci. 41 Ciicammo naahala ukela Ilapo Yooreera ni atthu ankhala ilapo cinci anaahala ukakathuliya. Masi nnya phi ilapo cinhala woopwa mmatatani wawe mwene ooculu ilapo: Edom, Mowapi ni mphantte mwinci wo maamonita. 42 Uyo khanhala uhiya utaphula ntata nawe wiira aattakanane ilapo cikhwaawe; ni ilapo yo Wiciipitu khinhala woopwa. 43 Ni uyo naahala ulamulela mihakhu coovithiya cowooru ni coparaata ni citthu cofayita cotheene co Wiciipitu. Ni atthu o Líbia ni o Etiópia anaahala untthara.

^ par. 11 Daniele 2:43 Toko pwiiya coonaleenyu iyuuma yootakaniheriya uloko woothuluwa, ayo anaahala wiitakanihera naapoovu; masi ayo khanhala uvaranaca, toko uloko cihinvaranaaya niiyuuma. 44 Mahuku o yaala mamwennyaala, Nluku o wiirimu, naarwaa utikitherya umwene uhinhala utankanyiya. Ni uyo umwennyooyo khanhala uvahiya-tho apoovu akhwaawe. Unaahala waattikittha ni waamalamaliha mamwene otheene ala, ni uyo paahi phinrwaa ulamulela mpaka, 45 khampa coonaleenyu nluku nithikiliyaka umwaakoni, masi woohithikiliya ni matata, ni toko coonaleenyu nlukunno nipwesakacaka iyuuma, ikobre, uloko, iparaata ni iwooru. Nluku Nkhulupale hoothoonyerani nyuuva amwene itthu inhala ukhumelela uhoolo. Itthu ilohaleenyu ikhanle ikhweeli, ni itthu intaphulelaaya ikhanle yookhuluvelya.

^ par. 12 Wapheela ucuwela-tho inatiri ya Daniele 2:36-45 ni Apokalipise 13:1, 2, uwehe irevista Ukhalenla 15 yo Junho 2012, ipaagina 7 mpaka 19 (yeekunya.)

^ par. 15 Daniele 11:44 Masi uyo naahala wiiwa ihapari cinweela mphantte unkhuma ncuwa ni mphantte wooculu ilapo cinhala unrusiha, ni uyo naahala ukhuma narusiye cinene wiira awiive ni aamalamalihe atthu enci. 45 Naahala waakhurutula aheema oomwennyaawe nipuro niri uno ipahari yuulupale, ni uno mwaako wowaarya wolapo yooreera; vaava phinhalaawe umalamala, ni khanhala ukhala ntthu onkavihera.

^ par. 15 Wapheela ucuwela-tho, uwehe irevista Ukhalenla 15 yo Maio 2015, ipaagina 29-30 (yeekunya).

^ par. 17 Daniele 12:1 Uyo ukatyuuyo, Mikeli naahala uwa, nkhulupale muulupale eemenle wiira awoopole apoovwaa. Ni unaahala uwa ukati wo masakha ahinapaca thanku ukhumelela, ukhuma ukati wancenryaaya ukhala atthu mpaka uyo ukatyuuyo. Uyo ukatyuuyo, apoovwaa anaahala woopwa, otheene ale anhala wantikhiya nlivuruni.