Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

ONTHELE YOKULILONGESWA 20

Hono, Olie “Ohamba yo Kokulio Kuekumbi?”

Hono, Olie “Ohamba yo Kokulio Kuekumbi?”

“Omuvo wae wokuhanyua-ko mauhiki-po, petupu ou memuamena.” — DAN. 11:45.

OTYIIMBO 95 Otyitei Tyitualako Okuyandyuluka

ETYI MATULILONGESA *

1-2. Oityi matulilongesa monthele ei?

PAHE tyimoneka vali nawa okuti tukahi kononthiki mbahulilila mbouye uno. Apa katutu, Siovaa na Sesusi Kilisitu maveya okumanako omautumini aeho ehole okuluisa Ouhamba wa Huku. Tyina onthiki oyo ihenehikepo, tutyii okuti ohamba yo kokulio kuekumbi nohamba yo kokumbili kuekumbi mavatualako okulinana-nana, nokumonesa ononkhumbi ovaumbili va Huku.

2 Monthele ei, matulilongesa eulo livahiwa mu Daniel 11:40–12:1. Matutale olie ohamba yo kokulio kuekumbi hono. Konyima, atulilongesa oityi tyitukalesa nonthumbi yokuti Siovaa metuamena movitateka matukamona apa katutu.

OHAMBA OMPHE YO KOKULIO KUEKUMBI

3-4. Olie ohamba yo kokulio kuekumbi hono? Hangununa.

3 Etyi otyilongo tyo Uniau Sovietika tyeliyapuka mo 1991, ovaumbili va Huku ankho vakala motyilongo otyo otyinene, avafimi-po katutu. Daniel wapopile omuvo oo okuti omuvo “wokukuatesuako kapii.” (Dan. 11:34) Pahe ovakuatate vetu ankho vapondola okuivisa vala ngetyi vahanda. Ngatyo umwe valinga! Ovaivisi aveliyawisa unene movilongo ankho viakutikinyua mo Uniau Sovietika. Etyi palamba omanima amwe, o Russia novilongo viahula kuyo, avikala ohamba yo kokulio kuekumbi. Ngetyi tuelilongesa monthele yokualamba, opo otyilongo tyikale ohamba yo kokulio kuekumbi, nohamba yo kokumbili kuekumbi, tyina okulinga ovipuka evi vitatu: (1) okumonesa ononkhumbi ovanthu va Huku; (2) okulinga ovipuka vilekesa okuti tyiyele Huku, novanthu vae; (3) okulwa poyavo.

4 Omokonda yatyi tupopila okuti, hono o Russia novilongo viahula kuyo, ohamba yo kokulio kuekumbi? Omokonda (1) vekahi nokumonesa ononkhumbi ovanthu va Huku. Mongeleka, pahetyino vailika ovilinga viokuivisa iya vekahi nokulinga onya ovakuatate ovanyingi. (2) Ovipuka ovio vekahi nokulinga vilekesa nawa okuti veyele Siovaa novanthu vae. (3) O Russia ikahi nokulilola nohamba yo kokumbili kuekumbi, o Anglo-Amelikana. Pahe tutalei etyi o Russia novilongo viahula kuyo vihole okulinga, viyandyulula nawa okuti tyotyili ohamba yo kokulio kuekumbi umwe.

MBUTUALAKO OKULINANA-NANA

5. Daniel 11:40-43 ipopia omuvo patyi, iya oityi tyihole okumonekapo momuvo oo?

5 Tanga Daniel 11:40-43. Ono velesikulu ombo mbupopia omuvo wonthyulilo. Mbupopia oñgeni ohamba yo kokulio kuekumbi nohamba yo kokumbili kuekumbi mavelinana-nana. Daniel waulile okuti onohamba ombo onombali ankho “mambuliyahe” mononthiki mbahulilila. — Dan. 11:40; okatoi.

6. Oityi tyilekesa okuti onohamba onombali mbukahi nokulinana-nana?

6 Ohamba yo kokulio kuekumbi nohamba yo kokumbili kuekumbi mbukalela vala okulwa mokonda mbuhanda okutumina ouye. Mongeleka, konyima Yovilwa Vya Vali Viouye Auho, ovilongo ovinyingi vyo Europa avihulu ko Uniau Sovietika. Otyo atyilundu ohamba yo kokumbili kuekumbi okuhinda eongano litiwa Organização do Tratado do Atlântico Norte [OTAN]. Onohamba ombo mbutualako okumanena onombongo mokupangiya omauta omanyingi aipaa ovanthu ovanyingi. Tupu mbaluile poyambo etyi mbahongilinyine ovilwa viaendele ko Afrika no ko Asia no ko Amelika Latina. O Russia novilongo viahula kuyo, viankhimana unene momanima ano. Ohamba yo kokulio kuekumbi nohamba yo kokumbili kuekumbi vehole okuluila mono komputadole. Mbuhole okulitendeleya poyavo okuti mukuavo ukahi nokulinga ovipuka vihekahi nawa opo anyone otyilongo tyae. Daniel tupu wapopile okuti ohamba yo kokulio kuekumbi maimonesa ononkhumbi ovanthu va Huku. Ngwe otyo umwe ikahi nokulinga. — Dan. 11:41.

OHAMBA YO KOKULIO KUEKUMBI INYINGILA ‘MOTYILONGO TYEHIWA NAWA’

7. Oityi “otyilongo Tyehiwa nawa”?

7 Daniel 11:41 ipopia okuti ohamba yo kokulio kuekumbi mainyingila ‘motyilongo Tyehiwa nawa.’ Otyipi otyilongo otyo? Kohale, otyilongo tyo Isilayeli ankho otyo “otyiwa vali kovilongo aviho.” (Eze. 20:6) O Isilayeli ankho otyilongo otyiwa mokonda omo vala ankho muna ovanthu vafenda Siovaa ngetyi ahanda. Mahi tunde mo Pendekoste yenima 33, ondaka “otyilongo” kaipopi vali omphangu pano pohi mokonda ovaumbili va Huku vavasiwa mouye auho. Opo muaina ondaka oyo ipopia-tyi hono? Ipopia ovipuka Onombangi mba Siovaa valinga vielikuata nefendelo liavo, ngetyi okuenda komaliongiyo no movilinga viokuivisa.

8. Oñgeni ohamba yo kokulio kuekumbi yanyingilile ‘motyilongo Tyehiwa nawa’?

8 Tunde apa ononthiki mbonthyulilo mbahimbika, ohamba yo kokulio kuekumbi ihole okunyingaila ‘motyilongo Tyehiwa nawa.’ Mongeleka, etyi o Alemanha ankho ohamba yo kokulio kuekumbi pomuvo wo Nazi, yanyingilile motyilongo otyo. Haunene movilwa vya vali viouye auho, o Alemanha aimonesa ononkhumbi ovakuatate vetu, nokuveipaa. Pahe etyi ovilwa viapwa, o Uniau Sovietika aikala ohamba yo kokulio kuekumbi. Nayo yanyingilile ‘motyilongo Tyehiwa nawa’ etyi yamonesa ononkhumbi ovanthu va Huku, aivetumu kotyilongo tyikala kokule tyitiwa o Siberia.

9. Momanima ano, oñgeni o Russia novilongo viahula kuyo, vanyingila ‘motyilongo Tyehiwa nawa’?

9 Momanima ano, ohamba yo kokulio kuekumbi, o Russia novilongo viahula kuyo, nayo yanyingila ‘motyilongo Tyehiwa nawa.’ Oñgeni yanyingila-mo? Mo 2017, yailika efendelo lyo Onombangi mba Siovaa, aipake vamwe povakuatate vetu no nomphange mokaleya. Tupu yailika omikanda vietu; atee umwe Ombimbiliya yetu nayo yailikwa. Tyihe-otyo vala, yapunda Ombetele yetu ko Russia no nondyuo mbo Maliongiyo no Mbovionge. Pahe okutalela kovipuka ovio, mo 2018, Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Siovaa vapopia okuti, o Russia novilongo viahula kuyo, ovio ohamba yo kokulio kuekumbi. Mahi alo umwe tyina Onombangi mba Siovaa vamoneswa ononkhumbi novatumini, kavalingi ovipuka opo vevetokesise. Vaendela monondongwa mbo Mbimbiliya mbupopia okuitilako “onohamba novatumini aveho,” haunene tyina valinga ovipuka vityika efendelo lietu. — 1 Tim. 2:1, 2.

OKUTI OHAMBA YO KOKULIO KUEKUMBI MAITILISA OHAMBA YO KOKUMBILI KUEKUMBI?

10. Okuti ohamba yo kokulio kuekumbi maikatilisa ohamba yo kokumbili kuekumbi? Hangununa.

10 Eulo livasiwa mu Daniel 11:40-45, haunene lipopia ohamba yo kokulio kuekumbi. Okuti otyo tyilekesa okuti ohamba yo kokulio kuekumbi maitilisa ohamba yo kokumbili kuekumbi? Au. Tupopia ngotyo mokonda ohamba yo kokumbili kuekumbi maivasiwa tyina Siovaa na Sesusi vameya okumanako omautumini aeho movilwa vyo Alumagedom. (Ehol. 19:20) Omokonda yatyi tuna onthumbi oyo? Mokonda otyo tyapopiwa momukanda wa Daniel no we Eholololo.

Mo Alumagedom, emanya, Ouhamba wa Huku, malikahanyako otyilolo – omautumini aeho ovanthu (Tala opalagrafu 11)

11. Oityi eulo lya Daniel 2:43-45 lihangununa? (Tala olutalatu lwo kondye.)

11 Tanga Daniel 2:43-45. Mono velesikulu ombo, omuuli Daniel wapopia omautumini aluisile ovanthu va Huku. Daniel weepopia ngatyina ononthele mbelikalela mbotyilolo tyalingwa novipuka vielikalaila. Onthele yahulililako yotyilolo otyo, onomphai mbotyivela mbahonya nonthata. Onomphai ombo mbulekesa o Anglo-Amelikana, outumini mauhulilila-ko. Eulo olio lihangununa okuti o Anglo-Amelikana [o Gra-Bretanha no Estados Unidos] maivasiwa Nouhamba wa Huku tyina wameya okuhanya-ko omautumini aeho pano pohi.

12. Omutwe wa pandu-vali ulekesa-tyi, iya omokonda yatyi tyakolela okutyinoñgonoka?

12 Apositolu Suau tupu wapopile omautumini amonesile ononkhumbi ovanthu va Huku. Suau waeleka omautumini oo nenyama lina omitwe epandu-vali. Omutwe wa pandu-vali ulekesa o Anglo-Amelikana. Otyo otyipuka tyakolela unene mokonda petupu vali omutwe omukuavo ukuama kwo. Omutwe wa pandu-vali mauvasiwa koutumini tyina Sesusi no noandyu vameya okuuhanyako, kumwe nenyama liatyo. *Ehol. 13:1, 2; 17:13, 14.

OITYI OHAMBA YO KOKULIO KUEKUMBI MAIKALINGA APA KATUTU?

13-14. Olie “Goge yotyilongo tya Magoge”? Omokonda yatyi mahandela okuhanya-ko ovanthu va Huku?

13 Eulo limwe livasiwa mu Ezequiel, litunoñgonokesa etyi matyikaenda-po tyina onohamba ombo onombali mbuhenehanyue-ko. Omaulo avasiwa mu Ezequiel 38:10-23 no mu Daniel 2:43-45, 11:44–12:1 no mu Eholololo 16:13-16, 21, ngoti apopia vala omuvo wike. Inkha ongotyo, opo muaina ovipuka mavimoneka apa katutu ovievi:

14 Tyina ononkhumbi ononene mbamehimbika, mapakala vala katutu, ‘onohamba mbo kombanda yohi aiho’ ambulikuate kumwe. (Ehol. 16:13, 14; 19:19) Oupanga oo, Ombimbiliya iwihana okuti o “Goge yotyilongo tya Magoge.” (Eze. 38:2) Mavautukila ovaumbili va Huku opo vevehanye-ko. Apositolu Suau wapopia etyi matyivelundu okuveutukila. Oityi? Wamona omamanya omanene ongandavila atokela konondyale mba Huku. Omamanya oo, tyafuile alekesa onondaka mbekoyeso mambukaiviswa novanthu va Huku pomuvo opo. Onondaka ombo mambukanumanesa Goge ya Magoge, ahande okuhanyako ovaumbili va Huku kombanda yohi aiho. — Ehol. 16:21.

15-16. (a) Oityi omukanda wa Daniel 11:44, 45 upopia? (b) Oityi matyikamonekela ohamba yo kokulio kuekumbi, novatumini ovakuavo valinga onthele ya Goge ya Magoge?

15 Tanga Daniel 11:44, 45. Onondaka mbekoyeso matukaivisa, netyi Goge ya Magoge metuutukila, ngoti tyelikuata kumwe netyi tyapopia ono velesikulu ombo. Ñgeni ngotyo? Daniel wapopia okuti ‘onondaka mbatunda koutundilo, no kokulio kuekumbi, mambukanumanesa unene’ ohamba yo kokulio kuekumbi. Pahe ohamba oyo aihande “okuipaa ovanthu ovanyingi.” “Ovanyingi” ovo Daniel apopia, ngoti ovanthu va Siovaa. * Apa Daniel ngoti ankho ukahi nokupopia omuvo Onombangi mba Siovaa mavautukilwa na Goge.

16 Tyina ohamba yo kokulio kuekumbi kumwe novatumini ovakuavo vameya okutuutukila, Siovaa mevenumanena, evehanye-ko movilwa vyo Alumagedom, mokonda utupu etyi tyimupona. (Ehol. 16:14, 16) Pahe kamakukakala vali ohamba yo kokulio kuekumbi, novatumini ovakuavo valinga onthele ya Goge ya Magoge. Aveho mavahanyuako, “avehena ou uvekuatesako.” — Dan. 11:45.

Mo Alumagedom, Sesusi no noandyu mavahanyeko ouye wa Satanasi, avayovola ovanthu va Huku (Tala opalagrafu 17)

17. Olie omona wohamba utiwa o Mingeli wapopiwa mu Daniel 12:1? Oityi alinga?

17 Daniel 12:1 ipopia nawa-nawa oñgeni ohamba yo kokulio kuekumbi novatumini ovakuavo mavakahanyuako, no ñgeni onthue matukayovolwa. (Tanga.) Oityi ovelesikulu oyo ihanda okupopia? Mingeli, enyina ekuavo lyo Hamba yetu Sesusi Kilisitu. Tunde apa Sesusi akala ohamba mo 1914, “utai opo aamene” ovanthu va Huku. Apa katutu “makatuka” opo ahanyeko onondyale mbae mo Alumagedom. Daniel wapopia ovilwa ovio okuti “omuvo upuiya vali” tunde apa ovanthu vatungwa. Iya Suau wapopia okuti tyina o Alumagedom iheneye nkhele makukala ‘ononkhumbi ononene.’ — Ehol. 6:2; 7:14.

OKUTI ENYINA LIOVE ‘MALIKAHONEKWA MOMUKANDA’?

18. Omokonda yatyi tuhapondola okutila owoma ovipuka mavimoneka apa katutu?

18 Tuhatilei owoma mokonda tyilinge Daniel tyilinge Suau, aveho vapopia okuti Siovaa na Sesusi mavaamena ovanthu vavo mononkhumbi ononene. Daniel wapopia okuti vana mavakahupa, omanyina avo “maahonekwa momukanda.” (Dan. 12:1) Oityi tuesukisa okulinga opo omanyina etu ahonekwe momukanda oo? Tuesukisa okulinga ovipuka vilekesa okuti tuna ekolelo Mondyona ya Huku, Sesusi Kilisitu. (Suau 1:29) Tuesukisa okulipakula ku Siovaa, atumbatisalwa. (1 Pet. 3:21) Tupu tuesukisa okukuatesako Ouhamba wa Huku, mokulongesa ovanthu konthele ya Siovaa.

19. Oityi tuesukisa okulinga pahetyino iya omokonda yatyi?

19 Pahe ou omuvo wokupameka onthumbi yetu mu Siovaa, no meongano liae. Omuvo wokuhula Kouhamba wa Huku. Inkha tulinga ngotyo, matuhupu tyina ohamba yo kokulio kuekumbi nohamba yo kokumbili kuekumbi mbameya okuhanyuako Nouhamba wa Huku.

OTYIIMBO 149 Otyiimbo Tyokufinda

^ pal. 5 Hono, olie “ohamba yo kokulio kuekumbi?” Oñgeni maiya okuhanyuako? Okunoñgonoka omakumbululo omapulo oo, tyipondola okupameka ekolelo lietu, tupu matyitufuika opo tukoleleye mononkhumbi ononene mambuya apa katutu.

^ pal. 12 Opo unoñgonoke vali nawa eulo lya Daniel 2:36-45 neulo livasiwa mu Eholololo 13:1, 2, tanga Omutala Womulavi 15 ya Junho yo 2012, pomafo 7-19.

^ pal. 15 Opo unoñgonoke vali, tanga Omutala Womulavi 15 ya Maio yo 2015, pomafo 29-30.