1-2. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

O VWO ekwakwa buebun ri djerie phia ọke ọnana taghene ọwan e nyerẹn uvuẹn oba ẹdẹ ri koba ọrẹ enyerakpọ ọnana. Phẹrẹkpẹ, Jehova ọrhẹ Jesu Kristi ina ghwọghọ ọsoso igọmẹti ra kparahasuẹ Uvie na. Bọmọke ọrana ọnọ ki phia, orodje obọrẹ o rierun ọrhẹ orodje obọrẹ o riotọre na ina rha wọnrọn omoma aye ji hasuẹ ihworho Osolobrugwẹ.

² Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen aruẹmẹrẹn rọ ha uvuẹn Daniel 11:40–12:1. Ene yono kpahen orodje obọrẹ o rierun na inyenana, ọrhẹ oborẹ ọnọ ha userhumu rẹn ọwan dẹrughwaroghwẹ ebẹnbẹn ra sa obaro na rhẹ uduefigbere.

3-4. Ọrọmo yẹ orodje obọrẹ o rierun na inyenana? Dje yi fiotọre.

³ Ọke i Soviet Union o se uvuẹn ẹgbukpe 1991, ihworho Osolobrugwẹ uvuẹn akpọ na ephian ni rhiẹromẹrẹn ibiẹ ugbomọphẹ. (Dan. 11:34) Fọkiẹ ọnana, aye ni sabu ghwoghwo rhẹ ugbomọphẹ, o jiri-i, uchunu ighwoghwẹmro ri ha uvuẹn ẹkwotọre ri Soviet Union o suẹn ni bunrhọ. Bibiesuọn bibiesuọn, ẹkwotọre i Russia ọrhẹ ẹkwotọre erọrọ ra hobọtua ye ni rhiẹ orodje obọrẹ o rierun na. Jerẹ oborẹ e yonorin uvuẹn urhomu-ẹmro rọ vrẹnren, nẹ igọmẹti ọ sabu ruẹ ẹrhẹ orodje obọrẹ o rierun na yanghene obọrẹ o riotọre na, ono vi ruẹ ekwakwa esa: (1) ono suẹn ẹkwotọre ihworho Osolobrugwẹ e rhirhiẹ, (2) ono djephia nyoma irueruo yi taghene ọye ọvwreghrẹn i Jehova ọrhẹ ihworho yi, ọrhẹ (3) irodje eva na ina kparehaso omoma aye.

⁴ Djokarhọ oborẹ ọsoriẹ o mwu ọwan ẹro taghene Russia  ọrhẹ era hobọtua ye yẹ orodje obọrẹ o rierun na. (1) Aye e suẹn ẹkwotọre ihworho Osolobrugwẹ e rhirhiẹ, aye i dobọ owian aghwoghwo na ji, jeghwai kparahasuẹ imizu buebun re rhirhiẹ ẹkwotọre ro suẹn. (2) Irueruo erana i djephia taghene aye i vwo utuoma kpahen Jehova ọrhẹ ihworho yi. (3) Aye ọrhẹ orodje obọrẹ o riotọre na ro rhiẹ Omẹgbanhon Akpọ Ephian ọrẹ Anglo-America a kparahasuẹ omoma aye. Jene yono kpahen oborẹ Russia ọrhẹ era hobọtua ye i ru rhiẹ orodje obọrẹ o rierun na inyenana.

5. Uvwre ọke ọgo ya ta kpahen uvuẹn Daniel 11:40-43, me yọ phiare ọke ọrana?

⁵ Se Daniel 11:40-43. Ekete ọnana uvuẹn aruẹmẹrẹn na o dje oborẹ ekwakwa ine rhirhiẹ uvwre ọke oba na. Oghwẹmro na ọ ta kpahen eghrẹn rọ nọ homaphia uvwre irodje eva na. Daniel ọ mẹraruiẹ rhotọre taghene uvuẹn ọke oba na, orodje obọrẹ o riotọre na ‘nọ nọ kparehaso orodje obọrẹ o rierun na.’—Dan. 11:40.

6. Me yo djerie phia taghene irodje eva na a kparehaso omoma aye?

⁶ Orodje obọrẹ o rierun ọrhẹ orodje obọrẹ o riotọre na, na wọnrọn omoma aye fọkime aye owuowu i guọlọ rhiẹ usun igọmẹti rọ mai gbanhonma uvuẹn akpọ na. Jerẹ udje, roro kpahen oborẹ ọ phiare ọke re fiuvweri akpọ ephian ọreva hin, ọke i Soviet Union ọrhẹ era hobọtua ye e vwo omẹgbanhon omamọ uvuẹn ọsoso ẹkwotọre i Europe. Irueruo orodje obọrẹ o rierun na nọ lẹrhẹ orodje obọrẹ o riotọre na ha okugbe ẹko egba uvweri mwu uvuẹn ọsoso akpọ na re se NATO. Orodje obọrẹ o rierun na ọ ji wọnrọn hasuẹ orodje obọrẹ o riotọre na, nyoma rọ bọn ekwakwa owọnren egbogbanhon buebun. Irodje eva na ni wọnrọn hasuẹ owuowọnwan, nyoma aye a hobọtua ẹkwotọre erọrọ ri vwo utuoma kpahen omoma aye uvuẹn ẹkwotọre Africa, Asia, ọrhẹ Latin America. Uvuẹn ẹgbukpe ezẹko ri vrẹnren na, ẹkwotọre i Russia ọrhẹ era hobọtua ye i me vwo omẹgbanhon uvuẹn ọsoso akpọ na ne. Aye e ji lele orodje obọrẹ o riotọre na fiuvweri nyoma itanẹti. Irodje eva na i tẹmro hasuẹ owuowọnwan taghene aye a guọlọ ha ekwakwa itanẹti ruie nẹ aye i je vwo igho ji ghwọghọ usun igọmẹti aye. Jerẹ oborẹ i Daniel ọ ji mẹraruiẹ rhotọre, orodje obọrẹ o rierun na ọ ji kparahasuẹ ihworho Osolobrugwẹ.—Dan. 11:41.

7. Me yẹ “otọre ro vwo Erhumu na”?

⁷ Daniel 11:41 ọ tare taghene orodje obọrẹ o rierun na ọnọ ruẹ “otọre ro vwo Erhumu na.” Me yẹ otọre ọrana? Uvuẹn ọke ahwanren, ẹkwotọre Israel yọ “mai rhomu usuẹn ọsoso etọre na.” (Ezek. 20:6) Ọrẹn, ogame urhomẹmro ra haphia rẹn Jehova uvuẹn otọre ọrana yọ lẹrheriẹ ghanren omamọ. Avwẹ Pentecost 33 C.E., “otọre” ọrana ọrhọ ha ekete owu ọvo-o; fọkime ihworho i Jehova i vuọn ekete ephian uvuẹn otọrakpọ na. Omarana, “otọre ro vwo Erhumu” inyenana yẹ ekete rẹ ihworho i Jehova a ga ogame urhomẹmro, jerẹ uyono ukoko ọrhẹ aghwoghwo.

8. Marhẹ orodje obọrẹ o rierun na o ru ruẹ “otọre ro vwo Erhumu na” ne?

⁸ Uvuẹn ẹdẹ ri koba na, orodje obọrẹ o rierun na ọ ruẹ “otọre ro vwo Erhumu na” ọgbọ buebun ne. Jerẹ udje, ọke Nazi Germany o rhiẹ orodje obọrẹ o rierun  na, maido uvwre ọke re fiuvweri akpọ ephian ọreva, orodje ọrana nọ ruẹ “otọre ro vwo Erhumu na” nyoma rọ kparehaso ihworho i Jehova ji kpe aye hwu. Ọke re fiuvweri akpọ ephian ọreva hin, Soviet Union no rhiẹ orodje obọrẹ o rierun na, ọye nọ ji ruẹ “otọre ro vwo Erhumu na” nyoma rọ kparehaso ihworho i Jehova ji mwu aye riẹ erhirhiẹ evrẹn.

9. Ro vwo jijiri na, marhẹ i Russia ọrhẹ era hobọtua ye i ru ruẹ “otọre ro vwo Erhumu na”?

⁹ Ro vwo jijiri na, Russia ọrhẹ era hobọtua ye i ji ruẹ “otọre ro vwo Erhumu na.” Izede ọgo? Uvuẹn ẹgbukpe 2017, ẹkwotọre i Russia nọ dobọ owian Iseri Jehova ji, jeghwai mwu Iseri Jehova buebun rhẹ ekanron. Ọ ji dobọ ẹbe ukoko na ọrhẹ Baibol ọrẹ New World Translation ẹ ha ruiruo ji. Riobaro rhọ, no ji ken oghọn ukoko, Aghwẹlẹ Uvie ọrhẹ Aghwẹlẹ Emẹvwa ri ha uvuẹn Russia ha. Ọke ro ruẹ ekwakwa enana hin, uvuẹn ẹgbukpe 2018 Ugboma Usuon na ni mẹrẹnvwrurhe taghene ẹkwotọre i Russia ọrhẹ era hobọtua ye yẹ orodje obọrẹ o rierun na. Ọrẹn, udabọ ẹkparehaso rẹ ihworho i Jehova a dẹrughwaroghwẹ, aye e kwe wọnrọn hasuẹ igọmẹti yanghene ruẹ emru owuorowu rọ kparehaso usu-un. Ukpomaran, aye na nyalele urhebro i Baibol rọ tare taghene aye i nẹrhomo rẹn “ihworho ri ha ẹrhẹ eduado,” maido orhianẹ igọmẹti a guọlọ brorhiẹn rọ nọ hobọte ugbomọphẹ ẹga.—1 Tim. 2:1, 2.

10. Orodje obọrẹ o rierun na ọnọ ghwọghọ orodje obọrẹ o riotọre na? Dje yi fiotọre.

¹⁰ Irueruo orodje obọrẹ o rierun na yẹ aruẹmẹrẹn rọ ha uvuẹn Daniel 11:40-45 ọ mai tẹnrovi. Ọnana no mevirhọ taghene ọnọ ghwọghọ orodje obọrẹ o riotọre na? Ẹjo. Orodje obọrẹ o riotọre na ono rho ji “nyerẹn” ọke i Jehova ọrhẹ Jesu ina ghwọghọ igọmẹti ituakpọ ephian uvuẹn uvweri Armageddon. (Rev. 19:20) Mesoriẹ o mwu ọwan ẹro? Roro kpahen oborẹ aruẹmẹrẹn ri ha Daniel ọrhẹ Revelation i mevirhọ.

11. Me yi Daniel 2:43-45 ọ mai ta kpahen? (Ni ifoto obaro ọbe na.)

¹¹ Se Daniel 2:43-45. Ọmẹraro Daniel no dje kpahen igọmẹti ituakpọ sansan ri hobọte ihworho Osolobrugwẹ. A hare aye dje ekete sansan uvuẹn oma ọduado owu ra ha iteru ru. A ha aghwẹ oma na, ra ha iteru ọrhẹ ọphiẹ ru na, dje igọmẹti rọ kẹta usuẹn igọmẹti enana. Aghwẹ na o mevirhọ Omẹgbanhon Akpọ Ephian ọrẹ Anglo-America. Aruẹmẹrẹn ọrana o djephia taghene Omẹgbanhon Akpọ Ephian ọrẹ Anglo-America ọnọ ji ha ẹrhẹ ọke Uvie Osolobrugwẹ ọnọ rhiọ, ji ghwọghọ igọmẹti ituakpọ nie.

12. Me yẹ urhomu ọrẹ irhiruẹ ọrẹ aranmo rọ djoma na o mevirhọ, mesoriẹ ọ ghanren ne rhe ọnana?

¹² Ọnyikọ John ọ ji ta kpahen omẹgbanhon usun sansan ri hobọte ihworho Osolobrugwẹ ne. John nọ ha igọmẹti enana dje aranmo rọ djoma ro vwo urhomu irhiruẹ. Urhomu ọrẹ irhiruẹ ọrẹ aranmo ọrana o mevirhọ Omẹgbanhon Akpọ Ephian ọrẹ Anglo-America. Ọnana ọ ghanranren, fọkime irhomu erọrọ a homaphia ọke ra mẹrẹn ọnana hi-in. Urhomu ọrẹ irhiruẹ na yo no ji rhirhiẹ ẹrhẹ ọke i Kristi ọrhẹ emakashe yi ina ghwọghọ urhomu rọ kẹta na, kugbe aranmo na. *—Rev. 13:1, 2; 17:13, 14.

13-14. Ọrọmo yi “Gog rọ ha otọre i Magog,” me yọ nọ lẹrhiẹ kparehaso ihworho Osolobrugwẹ?

¹³ Aruẹmẹrẹn owu rọ ha uvuẹn ọbe Ezekiel ọ ta kpahen oborẹ ọnọ sabu phia uvwre ẹdẹ ri koba ọrẹ orodje obọrẹ o rierun ọrhẹ orodje obọrẹ o riotọre na. Ọ họhọre taghene aruẹmẹrẹn ri ha uvuẹn Ezekiel 38:10-23; Daniel 2:43-45; 11:44–12:1; ọrhẹ Revelation 16:13-16, 21 a ta kpahen ọke ọrhẹ aruẹ ekwakwa owu, ọnana orho rhiẹ urhomẹmro ana sabu fiẹrorhọ taghene ekwakwa enana ina phia.

¹⁴ Ukpokpogho rode na ọrhọ tonrhọ hin, o jirẹ-ẹ, “irodje akpọ na ephian” ni ne kwomakugbe rhiẹ ẹko owu. (Rev. 16:13, 14; 19:19) Okugbe ọnana yo no rhiẹ oborẹ i Baibol na o seri “Gog rọ ha otọre i Magog.” (Ezek. 38:2) Okugbe egbamwa ọnana yọ nọ ha ẹkparehaso rọ kẹta hasuẹ ihworho Osolobrugwẹ. Me yo no lele fi ẹkparehaso ọnana? Sekpahen ọke ọnana, ọnyikọ John nọ tare taghene oso atita ọgbogbanhon ọnọ ghwọghọ evwreghrẹn Osolobrugwẹ. Oso atita ọnana ọnọ sabu rhe jerẹ aghwoghwo ẹzenguon rẹ ihworho i Jehova ine ghwoghwo. Ọnọ sabu họhọ taghene aghwoghwo ọnana yọ nọ lẹrhẹ i Gog ọrẹ Magog kparehaso ihworho Osolobrugwẹ rhẹ ẹhẹn rọ nọ ghwọghọ aye nẹ akpọ na.—Rev. 16:21.

15-16. (a) Me yi Daniel 11:44, 45 ọnọ sabu rhe dje kpahan? (b) Me yọ nọ phia rẹn orodje obọrẹ o rierun na ọrhẹ eri hẹrhẹre usuẹn Gog ọrẹ Magog?

¹⁵ Aghwoghwo ẹzenguon ọnana ọrhẹ ẹkparehaso rọ kẹta ro no nẹ abọ evwreghrẹn Osolobrugwẹ rhe, yọ nọ ji sabu rhiẹ oborẹ a tẹmro kpahen uvuẹn Daniel 11:44, 45. (Seyi.) Daniel nọ tare taghene “iyẹnrẹn ri nẹ obọrẹ ọren ọ va nẹ sa ọrhẹ obọrẹ o rierun na rhe,” ono kpokpo orodje obọrẹ o rierun na, ọye nọ nọ nyarhẹn “rhẹ ekwẹre ọgbogbanhon.” Orodje obọrẹ o rierun na o vwo ẹhẹn rọ nọ “ghwọghọ ihworho buebun.” Ọ họhọre taghene “ihworho buebun” ra tẹmro kpahen na, ihworho i Jehova. * Ọkezẹko, Daniel o dje kpahen ẹkparehaso rọ kẹta rẹ ihworho i Jehova ine rhiẹromẹrẹn.

 ¹⁶ Ẹkparehaso ọnana ro nẹ obẹ orodje obọrẹ o rierun na ọrhẹ ọsoso igọmẹti akpọ na rhe, yọ nọ lẹrhẹ Osolobrugwẹ Rọmaigbanhon na tuẹn uvweri Armageddon rhọ. (Rev. 16:14, 16) Ọke ọrana, orodje obọrẹ o rierun na ọrhẹ egbamwa na ephian ri ha usuẹn Gog ọrẹ Magog, ni na ghwọghọ, “o vwo ọrẹ ọnọ ha userhumu riẹ-ẹn.”—Dan. 11:45.

17. Ọrọmo yi Michael ro rhiẹ “ọmọ orodje ọduado” ra hunute uvuẹn Daniel 12:1, me yo no ruo?

¹⁷ Oghwẹmro rọ ha kpahiẹn uvuẹn ọbe i Daniel na, no dje iyẹnrẹn erọrọ kpahen oborẹ orodje obọrẹ o rierun na ọrhẹ era hobọtua ye ine ru ghwọghọ, ọrhẹ oborẹ idibo Osolobrugwẹ ine ru simirhọ. (Se Daniel 12:1.) Me yẹ oghwẹmro ọnana o mevirhọ? Michael yẹ odẹ ọrọrọ re se Orodje ọwan ro suẹn vwana, Jesu Kristi. Ọye ‘o meviẹ’ chochọn ihworho Osolobrugwẹ avwọke ra ha Uvie yi mwu obẹ odjuwu uvuẹn ẹgbukpe 1914. Obaro na, “ono mevi” yanghene ghwọghọ evwreghrẹn Osolobrugwẹ uvuẹn uvweri Armageddon. Uvweri ọnana yo no rhiẹ irueruo rọ kẹta ri Daniel o seri “ọke obẹnbẹn” rọ mai gbanhon uvuẹn ikuegbe ituakpọ. Aruẹmẹrẹn i John rọ ha uvuẹn ọbe i Revelation, ọ tare taghene oborẹ ono lele fi uvweri ọnana yẹ “ukpokpogho rode na.”—Rev. 6:2; 7:14.

18. Mesoriẹ ana sabu dẹrughwaroghwu obaro na rhẹ uduefigbere?

¹⁸ Ana sabu dẹrughwaroghwu obaro na rhẹ uduefigbere fọkime ọbe i Daniel ọrhẹ John i tare taghene Jehova ọrhẹ Jesu, ine simi idibo aye uvwre ọke ukpokpogho ọgbogbanhon na. Daniel ọ tare taghene ana ya edẹ ihworho ri simirhọ “rhẹ uvuẹn ọbe na.” (Dan. 12:1) Me ye ne ruo na sabu ya edẹ ọwan rhẹ uvuẹn ọbe na? Ene vi djephia taghene e vwo esegburhomẹmro kpahen i Jesu, ro rhiẹ Ọmogegede Osolobrugwẹ. (John 1:29) O fori na homakpahontọre rẹn Jehova ji bromarhame. (1 Pet. 3:21) Habaye, ene vi djephia taghene a hobọtua Uvie Osolobrugwẹ nyoma ra na ha ọsoso omẹgbanhon ọwan ha userhumu rẹn awọrọ yono kpahen Jehova.

19. Me yo fori ne ru vwana, mesoriẹ?

¹⁹ Ọnana yẹ ọke ra na bọn ẹruẹhaso re vwori kpahen Jehova ọrhẹ ukoko yi gbanhon. Ọnana yẹ ọke ra na hobọtua Uvie i Jehova. Erhe ruẹ omaran, ene simirhọ ọke Uvie Osolobrugwẹ ọnọ ghwọghọ orodje obọrẹ o rierun ọrhẹ orodje obọrẹ o riotọre na.