Go na content

Go na table of contents

STUDIE-ARTIKEL 20

Suma na „a kownu fu noordsei” na ini a ten disi?

Suma na „a kownu fu noordsei” na ini a ten disi?

„A o abi fu kon na wan kaba krinkrin èn nowan sma o de fu yepi en.”​—DAN. 11:45.

SINGI 95 A leti e skèin moro krin

SAN WI O LERI *

1-2. San wi o luku na ini na artikel disi?

NOW wi abi moro buweisi taki wi e libi na a kaba pisi fu den lasti dei fu a grontapu disi. Heri esi Yehovah nanga Yesus Krestes o pori ala den regering di e gens a Kownukondre. Fosi dati pasa, a kownu fu noordsei nanga a kownu fu zuidsei o tan feti nanga makandra èn nanga Gado pipel.

2 Na ini na artikel disi wi o taki fu a profeititori di skrifi na ini Danièl 11:40–12:1. Wi o si suma na a kownu fu noordsei na ini a ten disi èn fu san ede wi no abi fu frede den tesi di wi o kisi na ini a ten di e kon.

WAN NYUN KOWNU FU NOORDSEI OPO KON

3-4. Suma na a kownu fu noordsei na ini a ten disi? Tyari disi kon na krin.

3 Baka di a Sovyet-Unie fadon na ini 1991, den anbegiman fu Gado di e libi na ini den kondre fu a Sovyet-Unie ben de fri fu wan pisi ten. Danièl e taki dati den ben kisi „yepi” (Dan. 11:34). A sani disi meki taki den ben man preiki fri, èn fosi yu denki hondrohondro dusun sma na ini a kontren dati tron preikiman. Ma baka wan tu yari, Rosiakondre nanga den kondre di e horibaka gi en tron a kownu fu noordsei. Soleki fa wi si na ini na artikel na fesi, den regering di e tron a kownu fu noordsei noso a kownu fu zuidsei musu du den dri sani disi: (1) Den musu tiri wan kondre pe furu anbegiman fu Gado e libi noso den musu frufolgu Gado pipel. (2) Den sani di den e du musu sori taki den de feanti fu Yehovah nanga a pipel fu en. (3) Den musu strei nanga makandra.

4 Luku fu san ede wi kan taki dati Rosiakondre nanga den kondre di e horibaka gi en na a kownu fu noordsei na ini a ten disi. (1) Den e gens Gado pipel. Den tapu a preikiwroko fu den èn den frufolgu hondrohondro dusun brada nanga sisa di e libi na ini a kondre fu den. (2) Den sani disi sori taki den no lobi Yehovah nanga en pipel kwetikweti. (3) Den e feti nanga a kownu fu zuidsei, dati na a Grontapumakti fu Ingrisikondre nanga Amerkankondre. Meki wi luku san Rosiakondre nanga den kondre di e horibaka gi en du èn fa dati e sori taki den na a kownu fu noordsei na ini a ten disi.

A KOWNU FU NOORDSEI NANGA A KOWNU FU ZUIDSEI E TAN STREI NANGA MAKANDRA

5. Fu sortu ten Danièl 11:40-43 e taki, èn san pasa na ini a pisi ten dati?

5 Leisi Danièl 11:40-43. A pisi disi fu a profeititori e sori syatu san ben o pasa na a ten fu a kaba. A tekst disi e sori fa a kownu fu noordsei nanga a kownu fu zuidsei ben o strei nanga makandra. Soleki fa Danièl ben taki na fesi, dan na ini a ten fu a kaba a kownu fu zuidsei ben o „strei” nanga a kownu fu noordsei.​—Dan. 11:40.

6. Sortu buweisi de taki den tu kownu tan strei nanga makandra?

6 A kownu fu noordsei nanga a kownu fu zuidsei e tan strei nanga makandra fu de a moro makti kondre fu grontapu. Fu eksempre, baka a Di Fu Tu Grontapufeti a Sovyet-Unie nanga den kondre di ben horibaka gi en ben kon abi furu makti na ini Europa. Den sani di a kownu fu noordsei du meki taki a kownu fu zuidsei meki wan kruderi nanga tra kondre fu meki den legre fu den wroko makandra fu feti teige a kownu fu noordsei. Na organisâsi disi nen NAVO (Noord-Atlantische Verdragsorganisatie). A kownu fu noordsei nanga a kownu fu zuidsei gebroiki furu moni fu kon abi a moro tranga legre. Wan tra fasi fa a kownu fu noordsei nanga a kownu fu zuidsei ben e strei nanga makandra, na taki den horibaka gi kondre na ini Afrika, Asia nanga Latijns-Amerika di ben e feti nanga makandra. Na ini den yari di pasa, Rosiakondre nanga den kondre di e horibaka gi en kon abi moro makti na grontapu. Den e gebroiki computer tu fu du ogri nanga a kownu fu zuidsei. Ala tu kownu feni taki a trawan e gebroiki computer programa fu pori na ekonomia nanga a regering fu den. Èn soleki fa Danièl taki na fesi, a kownu fu noordsei tan feti nanga Gado pipel.​—Dan. 11:41.

A KOWNU FU NOORDSEI E BROKO GO NA INI „A MOI KONDRE”

7. San na „a Moi Kondre”?

7 Danièl 11:41 taki dati a kownu fu noordsei o broko go na ini „a Moi Kondre”. San na a kondre disi? Na ini Bijbel ten, a kondre disi ben de a kondre Israel. Bijbel e taki dati Israel „ben moi moro ala tra kondre” (Esek. 20:6). Wán reide fu san ede Israel ben prenspari so, na taki sma ben e anbegi Yehovah drape. Ma sensi a Pinksterfesa fu a yari 33, „a Moi Kondre” a no wán spesrutu kondre na grontapu, fu di a pipel fu Yehovah de na ala sei fu grontapu. Na ini a ten disi „a Moi Kondre” na a organisâsi fu Gado pe den anbegiman fu en e libi soleki fa en wani. Den e kon makandra fu anbegi en èn den e du a preikiwroko.

8. Fa a kownu fu noordsei go na ini „a Moi Kondre”?

8 Na ini den lasti dei a kownu fu noordsei go na ini „a Moi Kondre” furu leisi. Fu eksempre, di den Nazisma ben e tiri Doisrikondre, a kondre dati ben de a kownu fu noordsei. Spesrutu na a ten fu a Di Fu Tu Grontapufeti a kownu dati go na ini „a Moi Kondre” fu di a ben frufolgu èn kiri Gado pipel. Baka a Di Fu Tu Grontapufeti di a Sovyet-Unie tron a kownu fu noordsei, a kownu dati go na ini „a Moi Kondre” fu di a bigin frufolgu Gado pipel èn a dwengi den fu gowe libi den oso fu go tan na Siberia leki strafuman.

9. Fa Rosiakondre nanga den kondre di e horibaka gi en go na ini „a Moi Kondre” na ini den yari di pasa?

9 Na ini den yari di pasa Rosiakondre nanga den kondre di e horibaka gi en go tu na ini „a Moi Kondre”. Fa den du dati? Na ini 2017 Rosiakondre tapu a wroko fu Yehovah Kotoigi èn den poti son brada nanga sisa na strafu-oso. Den taki tu dati wi no ben mag gebroiki den buku fu wi moro na ini a kondre fu den, srefi a Nyun-Grontapuvertaling. Boiti dati, den teki a bijkantoro fu wi èn son kownukondre zaal nanga Kongreshal. Baka di den du den sani disi, a Tiri Skin kon si na ini 2018 taki Rosiakondre nanga den kondre di e horibaka gi en na a kownu fu noordsei. Ma awinsi a pipel fu Yehovah kisi hebi frufolgu, toku den no e feti nanga nowan regering èn den no e pruberi fu kenki a regering. Na presi fu dati, den e gi yesi na a Bijbel rai fu begi gi „ala bigiman fu kondre”, spesrutu te den musu bosroiti efu wi kan anbegi wi Gado fri.​—1 Tim. 2:1, 2.

A KOWNU FU NOORDSEI O WINI A KOWNU FU ZUIDSEI?

10. A kownu fu noordsei o wini a kownu fu zuidsei? Tyari disi kon na krin.

10 A profeititori na ini Danièl 11:40-45 e taki moro furu fu den sani di a kownu fu noordsei ben o du. Disi wani taki dati a o wini a kownu fu zuidsei? Nôno. A kownu fu zuidsei o de „libilibi” ete, noso a o de ete te Yehovah nanga Yesus o pori ala libisma regering na Armagedon (Openb. 19:20). Fu san ede wi kan de seiker fu disi? Luku san a profeititori fu Danièl nanga Openbaring e taki.

Na Armagedon Gado Kownukondre, di Bijbel e agersi nanga wan ston, o pori ala den libisma regering, di Bijbel e agersi nanga wan bigi popki (Luku paragraaf 11)

11. San Danièl 2:43-45 e sori? (Luku a fowtow tapu a kafti.)

11 Leisi Danièl 2:43-45. A profeiti Danièl e taki fu wan tu libisma regering di ben frufolgu Gado pipel. A agersi den nanga difrenti pisi fu wan bigi popki. A lasti regering a agersi nanga den futu di meki fu isri di moksi nanga klèidoti. Den futu na a Grontapumakti fu Ingrisikondre nanga Amerkankondre. A profeititori e sori taki a grontapumakti disi o de ete te Gado Kownukondre o pori ala den libisma regering.

12. Suma na a di fu seibi ede fu na ogri meti èn fu san ede a prenspari fu sabi dati?

12 Na apostel Yohanes e taki tu fu wan tu regering di ben e tiri kondre pe furu anbegiman fu Yehovah ben e libi. Yohanes e agersi den regering disi nanga wan ogri meti di abi seibi ede. A di fu seibi ede na a Grontapumakti fu Ingrisikondre nanga Amerkankondre. A prenspari fu sabi disi fu di baka a di fu seibi ede, a meti no e kisi wan tra ede. A di fu seibi ede o tiri ete te Krestes nanga en hemel legre o pori en nanga ala tra regering. *​—Openb. 13:1, 2; 17:13, 14.

SAN A KOWNU FU NOORDSEI O DU HERI ESI?

13-14. Suma na „Gok fu a kondre Magok” èn san kan meki taki a kon feti nanga Gado pipel?

13 A profeititori di skrifi na Esekièl 38:10-23 e sori san kan pasa fosi a kownu fu noordsei nanga a kownu fu zuidsei kisi pori. A sori leki a profeititori disi fu Esekièl, a wan na ini Danièl 2:43-45, 11:44–12:1, nanga Openbaring 16:13-16, 21 e taki fu a srefi pisi ten èn fu den srefi sani. Efu dati de so, dan a kan taki den sani di wi o taki fu den now, o pasa na ini a ten di e kon.

14 Wan pisi ten baka te a bigi banawtu bigin, „ala den kownu na heri grontapu” o bondru kon na wán fu du wan sani (Openb. 16:13, 14; 19:19). Te den o du a sani disi, dan den o tron „Gok fu a kondre Magok” (Esek. 38:2). Den kondre dati o go feti nanga Gado pipel èn den o pruberi fu pori den. San o meki den du dati? Na ini wan profeititori di e taki fu a ten disi, na apostel Yohanes si bigi pisi ijs e fadon na tapu den feanti fu Gado. A kan taki den bigi pisi ijs di e fadon komoto fu hemel e agersi wan krutuboskopu di Yehovah pipel o preiki. A kan taki a boskopu disi o meki taki Gok fu Magok kon feti nanga Gado pipel fu kiri den alamala.​—Openb. 16:21.

15-16. (a) Fu sortu sani Danièl 11:44, 45 e taki kande? (b) San o pasa nanga Gok fu Magok?

15 Leisi Danièl 11:44, 45. A kan taki a tekst disi e taki tu fu a krutuboskopu di Gado pipel o preiki èn fu a feti di den feanti o kon feti nanga Gado pipel. Danièl e taki dati a kownu fu noordsei „o yere nyunsu komoto fu a sei pe son e opo èn fu noordsei”. A nyunsu dati o bruya en èn a o kisi „bigi atibron”. A kownu fu noordsei o wani „puru furu sma na pasi”. A sori leki den „furu” sma disi na a pipel fu Yehovah. * A kan taki Danièl e taki dyaso fu a ten te feanti o kon feti nanga Gado pipel fu pori den.

16 Te a kownu fu noordsei nanga den tra regering fu grontapu o kon feti nanga Gado pipel, dan den o meki na Almakti Gado atibron srefisrefi, èn a feti fu Armagedon o bigin (Openb. 16:14, 16). Na a ten dati Gok fu Magok, dati na a kownu fu noordsei nanga ala den tra kondre di bondru kon na wán, o kisi pori èn „nowan sma o de fu yepi en”.​—Dan. 11:45.

Na a feti fu Armagedon, Yesus Krestes nanga en hemel legre o pori na ogri grontapu fu Satan èn den o frulusu a pipel fu Gado (Luku paragraaf 17)

17. (a) Suma na Mikael „a bigi granman” di kari na Danièl 12:1? (b) San a e du now èn san a o du na ini a ten di e kon?

17 Leisi Danièl 12:1. A tekst disi e fruteri moro fini fa a kownu fu noordsei nanga den tra kondre o kisi pori èn suma o kisi frulusu. San a tekst disi wani taki? Mikael na wan tra nen gi Krestes Yesus di e tiri leki Kownu. Sensi di a Kownukondre fu en seti na hemel na ini 1914, a „opo du sani fu yepi” Gado pipel. Heri esi, a o „opo du sani” na a feti fu Armagedon. A feti dati na a lasti sani di o pasa na ini a moro muilek ten di o miti libisma. Danièl e kari a pisi ten dati „wan ten fu banawtu”. A profeititori di Yohanes skrifi na Openbaring e kari a srefi pisi ten disi „a bigi banawtu”.​—Openb. 6:2; 7:14.

YU NEN O „SKRIFI NA INI A BUKU”?

18. Fu san ede wi no abi fu frede san o pasa na ini a ten di kon?

18 Wi no abi fu frede san o pasa na ini a ten di e kon fu di Danièl nanga Yohanes e sori taki den sma di e gi yesi na Yehovah nanga Yesus o kisi frulusu na a ten fu a bigi banawtu. Danièl e taki dati a nen fu den sma di o tan na libi o „skrifi na ini a buku” (Dan. 12:1). San wi musu du efu wi wani taki wi nen skrifi na ini a buku dati? Wi musu sori krin taki wi e bribi na ini Yesus, a Pikin Skapu fu Gado (Yoh. 1:29). Wi musu gi wisrefi abra na Gado èn wi musu dopu (1 Petr. 3:21). Èn wi musu horibaka gi Gado Kownukondre. Wi e du disi te wi e du ala san wi man fu yepi tra sma fu kon sabi Yehovah.

19. San wi musu du now èn fu san ede?

19 Now na a ten fu frutrow moro tapu Yehovah nanga na organisâsi fu en. Now na a ten fu horibaka gi Gado Kownukondre. Efu wi e du den sani disi, dan wi o kisi frulusu te Gado Kownukondre o pori a kownu fu noordsei nanga a kownu fu zuidsei.

SINGI 149 Singi gi Yehovah di wini a strei!

^ paragraaf 5 Suma na „a kownu fu noordsei” na ini a ten disi èn fa a o kisi pori? A piki tapu den aksi disi o tranga wi bribi èn a o yepi wi fu de srekasreka gi den tesi di wi o kisi te a bigi banawtu bigin.