Skip to content

Skip to table of contents

LISAUN ESTUDU 20

Ohin loron, sé mak “liurai norte”?

Ohin loron, sé mak “liurai norte”?

“Nia sei toʼo ninia rohan, no sei la iha ajuda-naʼin ida ba nia.”—DAN 11:45.

KNANANUK 95 Lia-loos sai naroman liután

IHA LISAUN NEʼE *

1-2. Iha lisaun neʼe, ita sei aprende kona-ba saida?

OHIN loron, iha evidénsia barak liután neʼebé hatudu katak ita moris iha loron ikus sira-nia rohan husi sistema aat neʼe. Lakleur tan, Jeová no Jesus sei halakon governu hotu neʼebé kontra Maromak nia Ukun. Antes ida-neʼe akontese, liurai norte no liurai súl sei kontinua kontra malu no kontra Maromak nia povu.

2 Iha lisaun neʼe, ita sei aprende profesia neʼebé hakerek iha Daniel 11:40–12:1. Ita sei buka-hatene sé mak liurai norte iha ita-nia tempu no tanbasá ita bele nafatin kalma no iha konfiansa katak Jeová sei salva ita husi buat naran deʼit neʼebé sei akontese iha futuru.

LIURAI NORTE NEʼEBÉ FOUN

3-4. Sé mak sai liurai norte? Esplika toʼok.

3 Depois Uniaun Soviétika monu iha tinan 1991, Maromak nia povu iha rai sira neʼebé uluk Uniaun Soviétika mak ukun, hetan “ajuda uitoan”, katak hetan liberdade ba tempu uitoan. (Dan 11:34) Rezultadu mak sira bele haklaken ho livre no lakleur deʼit haklaken-naʼin aumenta sai rihun ba rihun iha nasaun sira-neʼe. Maibé liutiha tinan barak, Rúsia no nasaun sira neʼebé apoia nia sai nuʼudar liurai norte. Hanesan ita aprende ona iha lisaun antes neʼe, atu nasaun ida bele sai nuʼudar liurai norte ka liurai súl, nasaun neʼe tenke kumpre buat tolu: (1) Liurai sira-neʼe ukun rai neʼebé Maromak nia povu barak hela bá ka ataka Maromak nia povu. (2) Dalan neʼebé sira trata Maromak nia povu hatudu katak sira odi Maromak loos Jeová. (3) Liurai rua neʼe kompete malu.

4 Tuirmai mak razaun tanbasá ita bele dehan katak ohin loron Rúsia no nasaun sira neʼebé apoia nia mak liurai norte. (1) Sira kontra Maromak nia povu hodi bandu serbisu haklaken no fó-terus ba irmaun-irmán rihun ba rihun neʼebé hela iha rai neʼebé sira ukun. (2) Sira-nia hahalok neʼe hatudu katak sira odi Jeová no ninia povu. (3) Sira kompete ho liurai súl, katak Bretaña no Estadus Unidus. Mai ita haree buat neʼebé Rúsia no nasaun sira neʼebé apoia nia halo ona no tanbasá ida-neʼe hatudu katak sira mak liurai norte.

LIURAI NORTE NO LIURAI SÚL KONTINUA KOMPETE MALU

5. Daniel 11:40-43 koʼalia kona-ba tempu saida? Saida mak akontese durante tempu neʼe?

5 Lee Daniel 11:40-43. Eskritura sira-neʼe koʼalia kona-ba tempu nia rohan. No esplika oinsá liurai norte no liurai súl kompete malu. Daniel fó-hatene nanis katak iha tempu nia rohan, liurai súl no liurai norte sei “dudu malu”, ka liurai súl nia “dikur sei kaʼit malu ho” liurai norte.—Dan 11:40; nota.

6. Evidénsia saida mak hatudu katak liurai sira-neʼe kompete malu?

6 Liurai norte no liurai súl kontinua kompete malu atu domina mundu. Porezemplu, hanoin toʼok buat neʼebé akontese depois Funu Mundiál Segundu bainhira Uniaun Soviétika no nasaun sira neʼebé apoia nia, domina área barak iha Europa. Liurai súl halo aliansa militár ho nasaun sira seluk atu kontra liurai norte. Organizasaun aliansa militár neʼebé sira harii mak NATO (Organização do Tratado do Atlântico Norte). Liurai Norte kontinua kompete ho liurai súl hodi gasta osan barak atu halo armas neʼebé forsa boot. Liurai norte mós kontra liurai súl liuhusi apoia liurai súl nia inimigu sira iha funu, no liurai norte halo nuneʼe iha Áfrika, Ázia, no Amérika Latina. Agora Rúsia no nasaun sira neʼebé apoia nia sai kbiit boot iha mundu tomak. Liurai norte mós funu hasoru liurai súl hodi uza komputadór. Liurai sira-neʼe duun malu katak sira uza programa komputadór neʼebé estraga sira-nia sistema ekonomia no polítika. No hanesan Daniel fó-hatene nanis ona, liurai norte kontinua ataka Maromak nia povu.—Dan 11:41.

LIURAI NORTE TAMA BA “RAI NEʼEBÉ FURAK”

7. Saida mak “Rai neʼebé Furak”?

7 Daniel 11:41 hatete katak liurai norte sei tama ba “Rai neʼebé Furak”. Neʼe katak sá? Iha tempu antigu, neʼe mak rai-Izraél. Izraél sai nuʼudar ‘rai neʼebé furak liu rai sira seluk hotu’. (Eze 20:6) Rai neʼe furak liu tanba neʼe mak fatin atu halaʼo adorasaun loos. Hahú husi Pentekostes 33 EC, “rai” neʼe laʼós fatin ida tanba Jeová nia povu hela iha rai oioin iha mundu tomak. Ohin loron, “Rai neʼebé Furak” mak Jeová nia povu nia dalan moris, neʼe inklui atividade neʼebé sira halo atu adora Jeová hanesan reuniaun no haklaken.

8. Oinsá liurai norte tama ba “Rai neʼebé Furak”?

8 Durante loron ikus sira, liurai norte tama beibeik ba “Rai neʼebé Furak”. Porezemplu, bainhira Nazi iha Alemaña sai nuʼudar liurai norte, nia tama ba “Rai neʼebé Furak” hodi fó-terus no oho Maromak nia povu, liuliu durante Funu Mundiál Segundu. Depois Funu Mundiál Segundu remata, Uniaun Soviétika mak sai liurai norte. Nia tama ba “Rai neʼebé Furak” hodi fó-terus ba Maromak nia povu no obriga sira atu muda ba fatin dook.

9. Foin lalais, oinsá mak Rúsia no nasaun sira neʼebé apoia nia tama ba “Rai neʼebé Furak”?

9 Foin lalais neʼe, Rúsia no nasaun sira neʼebé apoia nia tama ba “Rai neʼebé Furak”. Oinsá? Iha tinan 2017, liurai norte neʼe bandu Jeová nia povu nia serbisu no hatama irmaun-irmán balu ba komarka. Nia mós bandu ita-nia publikasaun sira inklui Bíblia Tradusaun Mundu Foun. Liután neʼe, nia mós hadau ita-nia sukursál, Reuniaun-Fatin sira, no mós Fatin ba Reuniaun Boot iha Rúsia. Tan neʼe, iha tinan 2018, Grupu Administradór fó sai katak Rúsia no nasaun sira neʼebé apoia nia mak liurai norte. Maski governu kontra makaʼas Jeová nia povu, maibé Jeová nia povu la kontra hasoru governu sira ka koko atu troka governu. Jeová nia povu halo tuir Bíblia nia konsellu atu halo orasaun ba “sira hotu neʼebé iha pozisaun aas”, liuliu bainhira governu presiza halo desizaun neʼebé bele kona ema nia liberdade atu adora Maromak.—1 Tim 2:1, 2.

LIURAI NORTE SEI HALAKON LIURAI SÚL KA LAE?

10. Liurai norte sei halakon liurai súl ka lae? Esplika toʼok.

10 Profesia iha Daniel 11:40-45 tau fokus liu ba liurai norte nia atividade. Neʼe katak nia sei halakon liurai súl ka lae? Lae. Liurai súl sei “moris” hela bainhira Jeová no Jesus halakon ema nia governu hotu iha funu Armagedon. (Apok 19:20) Tanbasá ita bele fiar ida-neʼe? Haree toʼok profesia iha Daniel no Apokalipse.

Iha funu Armagedon, Maromak nia Ukun sei halakon ema nia governu sira. Bíblia kompara Maromak nia Ukun ho fatuk ida no estátua boot reprezenta ema nia governu sira (Haree parágrafu 11)

11. Daniel 2:43-45 hatudu saida? (Haree dezeñu iha livru oin.)

11 Lee Daniel 2:43-45. Profeta Daniel esplika kona-ba estátua boot ida neʼebé ninia isin halo husi buat oioin. Parte ida-idak reprezenta governu neʼebé kontra Maromak nia povu. Governu sira-neʼe ukun iha tempu neʼebé la hanesan. Estátua nia ain parte kraik halo husi besi kahur ho rai-mean. Neʼe reprezenta governu ikus, katak Bretaña no Estadus Unidus. Profesia neʼe hatudu katak Bretaña no Estadus Unidus sei ukun hela bainhira Maromak nia Ukun halakon ema nia governu hotu.

12. Ulun númeru hitu reprezenta saida? Tanbasá neʼe importante?

12 Apóstolu João mós fó sai kona-ba governu sira neʼebé ukun rai neʼebé Maromak nia povu barak hela bá. Iha João nia profesia, animál fuik neʼebé iha ulun hitu reprezenta governu sira-neʼe. Ulun númeru hitu reprezenta Bretaña no Estadus Unidus nia ukun. Neʼe importante tanba la iha tan ulun seluk. Ulun númeru hitu neʼe sei ukun daudaun bainhira Kristu no ninia tropa husi lalehan halakon ulun neʼe hamutuk ho parte seluk husi animál fuik neʼe. *Apok 13:1, 2; 17:13, 14.

SAIDA MAK LIURAI NORTE SEI HALO IHA FUTURU?

13-14. Sé mak “Gog husi rai-Magog? Saida mak book nia atu ataka Maromak nia povu?

13 Ezequiel hakerek profesia ida neʼebé ajuda ita komprende buat neʼebé karik bele akontese antes liurai norte no liurai súl lakon. Karik profesia sira iha Ezequiel 38:10-23, Daniel 2:43-45; 11:44–12:1, no Apokalipse 16:13-16, 21 koʼalia kona-ba tempu no akontesimentu neʼebé hanesan. Se neʼe loos, entaun buat tuirmai neʼe sei akontese.

14 Tempu balu depois terus boot komesa, “liurai sira iha mundu tomak” sei serbisu hamutuk hodi forma grupu nasaun sira. (Apok 16:13, 14; 19:19) Bíblia bolu grupu nasaun sira-neʼe nuʼudar “Gog husi rai-Magog”. (Eze 38:2) Grupu neʼe sei ataka Maromak nia povu hotu no koko atu halakon sira. Tanbasá sira ataka? Apóstolu João esplika kona-ba tempu neʼe hodi dehan katak udan jelu-fatuk boot sei monu tun ba Maromak nia inimigu. Udan jelu-fatuk neʼe karik refere ba mensajen tesi-lia nian neʼebé Jeová nia povu fó sai. Karik mensajen neʼe mak book Gog husi rai-Magog atu ataka Maromak nia povu tanba hakarak halakon hotu sira husi rai.—Apok 16:21.

15-16. (a) Karik Daniel 11:44, 45 refere ba akontesimentu saida? (b) Saida mak sei akontese ba liurai norte no nasaun sira seluk neʼebé sai parte ba Gog husi rai-Magog?

15 Mensajen tesi-lia nian neʼe no mós Gog husi rai-Magog nia ataka ba Maromak nia povu mak karik hanesan ho akontesimentu neʼebé temi iha Daniel 11:44, 45. (Lee.) Iha eskritura neʼe, Daniel dehan katak “lia-menon husi parte leste no parte norte” halo liurai norte hirus no nia sei bá “ho laran-nakali makaʼas”. Liurai norte hakarak atu “halakon no harahun ema barak”. Liafuan “ema barak” karik refere ba Jeová nia povu. * Karik Daniel koʼalia kona-ba ataka ikus ba Maromak nia povu.

16 Bainhira liurai norte no mós governu sira seluk ataka Maromak nia povu, neʼe sei halo Maromak Kbiit Boot Liu Hotu sai hirus tebes no tuirmai funu Armagedon sei hahú. (Apok 16:14, 16) Iha tempu neʼebá, liurai norte hamutuk ho nasaun sira seluk neʼebé sai parte ba Gog husi rai-Magog sei lakon, no “la iha ajuda-naʼin ida ba nia”.—Dan 11:45.

Iha funu Armagedon, Jesus Kristu no ninia tropa husi lalehan sei halakon Satanás nia mundu neʼebé aat no salva Maromak nia povu (Haree parágrafu 17)

17. Sé mak Miguel “ulun-naʼin boot” neʼebé temi iha Daniel 12:1? Nia halo saida agora daudaun no nia sei halo saida iha futuru?

17 Lee Daniel 12:1. Profesia neʼe ajuda ita komprende oinsá liurai norte no nasaun sira neʼebé apoia nia sei lakon no oinsá ita sei hetan salvasaun. Eskritura neʼe signifika saida? Miguel mak naran seluk husi Liurai Kristu Jesus neʼebé ukun daudaun. Nia “hamriik daudaun hodi apoia” Maromak nia povu hahú husi tinan 1914 bainhira ninia Ukun harii iha lalehan. Lakleur tan, nia “sei hamriik” ka halakon ninia inimigu iha funu Armagedon. Tempu neʼebé Daniel bolu nuʼudar “tempu susar” liu iha ema nia istória sei remata ho funu neʼe. João nia profesia neʼebé hakerek iha livru Apokalipse bolu tempu neʼe nuʼudar “terus boot”.—Apok 6:2; 7:14.

ITA-NIA NARAN SEI HAKEREK IHA “MAROMAK NIA LIVRU” KA LAE?

18. Tanbasá ita bele kalma nafatin kona-ba futuru?

18 Ita bele kalma nafatin kona-ba futuru tanba Daniel no João hatete katak Jeová no Jesus sei salva sira-nia atan durante terus boot. Daniel hatete katak ema sira neʼebé sei hetan salvasaun mak ema neʼebé sira-nia naran hakerek ona iha “Maromak nia livru”. (Dan 12:1) Saida mak ita bele halo atu ita-nia naran hakerek iha livru neʼe? Ita presiza hatudu ho klaru katak ita tau fiar ba Jesus, Maromak nia Bibi-Oan. (João 1:29) Ita presiza dedika an ba Jeová no hetan batizmu. (1 Ped 3:21) No ita presiza apoia Maromak nia Ukun liuhusi ajuda ema seluk aprende kona-ba Jeová.

19. Agora ita presiza halo saida, no tanbasá?

19 Agora mak tempu atu hametin ita-nia fiar ba Jeová no ninia organizasaun no mós apoia Maromak nia Ukun. Se ita halo nuneʼe, ita sei hetan salvasaun bainhira Maromak nia Ukun halakon liurai norte no liurai súl.

KNANANUK 149 Jeová manán funu

^ par. 5 Ohin loron, sé mak “liurai norte”, no oinsá nia sei toʼo ninia rohan? Hodi hatene resposta ba pergunta sira-neʼe sei hametin ita-nia fiar no ajuda ita atu prepara an ba susar neʼebé lakleur tan ita sei hasoru durante terus boot.

^ par. 15 Atu hetan informasaun liután, haree Livru Haklaken 15 Maiu 2015, pájina 29-30.