Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

ARTIKULO BʼA SPAKLAJEL 20

¿Machʼa ja «mandaranum bʼa norte» ja bʼa jtyempotiki?

¿Machʼa ja «mandaranum bʼa norte» ja bʼa jtyempotiki?

«Sok oj kʼot chʼayjuk snajel, sok mi maʼ oj koltajukyuj» (DAN. 11:45).

TSʼEBʼOJ 95 Ja ijlabʼ bʼa Dyos wanxta lijpel

JA JAS OJ PAKLAXUK *

1, 2. ¿Jas oj jpaklaytik ja bʼa artikulo it?

JA BʼA jtyempotik wani xkilatik ja prebaʼik bʼa aytikxa sakʼan ja bʼa tsaʼanikxta kʼakʼu ja bʼa luʼumkʼinal it. Ja Jyoba sok ja Jesukristo ojxta xchʼake yibʼanal ja gobyernoʼik bʼa wa skontraʼane ja sGobyerno. Pe bʼajtanto yuj oj ekʼuk ja jaw, ja mandaranum bʼa norte sok ja mandaranum bʼa sur ojni tiroʼanuke bʼa yeʼnle ita sok oj skontraʼuke ja xchonabʼ ja Dyos.

2 Ja bʼa artikulo it, oj jpaklaytik ja jas yalunej oj ekʼuk ja Biblia bʼa ti wa xtaʼatik bʼa Daniel 11:40-12:1. Oj kiltik machʼa ja mandaranum bʼa norte ja bʼa jtyempotik sok jas yuj wa xbʼobʼ ajyukotik laman soka wokolik ojxta jtʼaspuntiki.

WA SJEʼA SBʼAJ JUN YAJKʼACHIL MANDARANUM BʼA NORTE

3, 4. ¿Machʼa kʼotel ja mandaranum bʼa norte, sok jas yuj wa xkalatik ja it?

3 Yajni koʼ luʼum ja Unión Soviética ja bʼa 1991, ja yaʼtijumik ja Dyos ja bʼa niwan lugar jaw «ojni koltajuke tʼusan», pe yabʼye stsamalil ja janekʼ tyempo ajyiye libre (Dan. 11:34). Yuja jaw, bʼobʼyujile xcholjel jaman lek, sok bʼa tʼusanta tyempo kʼot ajyuke mas ja jitsan milik cholumanik ja bʼa paisik yamanyuj ajyi ja Unión Soviética. Pe takal takal, ja Rusia soka matik tey bʼa sparte yeʼn kʼotye ja mandaranum bʼa norte. Jastalni kilatik ja bʼa artikulo ekʼtaʼi, bʼa jun gobyerno oj ajyukyuj ja cholal bʼa mandaranum bʼa norte ma ja mandaranum bʼa sur tʼilan oj skʼuluk ja oxe jasunuk it: bʼajtan, yixtalajel jaman lek ja xchonabʼ ja Dyos; xchabʼil, sjejel soka smodo skontraʼe ja Jyoba soka yaʼtijumiki, sok yoxil, tiroʼanel soka mandaranum skontraʼi.

4 La kiltik jas yuj wa xkalatik ja Rusia soka matik tey bʼa sparte yeʼnle kʼotele ja mandaranum bʼa norte. Bʼajtan, yujni ti chʼikane jaman lek soka xchonabʼ ja Dyos yajni wa stima ja xcholjeli sok yijel spatik jitsan mil hermanoʼik bʼa aye ja bʼa lugarik yamanyuji. Xchabʼil, yujni ja smodo wa sjeʼa wa xyilkʼujolan ja Jyoba soka xchonabʼi. Yoxil, yujni tiroʼanele soka mandaranum bʼa sur, bʼa jani ja chonabʼ mas ayip bʼa stojbʼusnej ja Gran Bretaña sok ja Estados Unidos. La kiltik jastal yaʼunej kʼot smeranil ja Rusia ja xchol yiʼoj jastal mandaranum bʼa norte.

MITO XCHʼAK JA STIRO JA MANDARANUM BʼA NORTE SOKA MANDARANUM BʼA SUR

5. ¿Jas tyempo wa staʼa tiʼal ja Daniel 11:40-43, sok jasa kʼe ekʼuk?

5 (Kʼuman ja Daniel 11:40-43). Ja bʼa xetʼan it kanel tsʼijbʼunubʼali wa sjeʼa ja jas oj ekʼuk ja bʼa stikʼanil ja tyempo. Ja bersikuloʼik it wa sjeʼa ja stiroʼanel yiʼoje ja mandaranum bʼa norte soka mandaranum bʼa sur. Ja Daniel yala oj ekʼuk: «Ja bʼa stikʼanil ja tyempo, ja mandaranum bʼa sur oj xchʼik sbʼaj bʼa jun tiroʼanel soka [...] mandaranum bʼa norte» ma «oj stʼaspun sbʼaj ja skachoʼe» (Dan. 11:40; nota).

6. ¿Jastik preba kiʼonejtik bʼa kongana wane tiro ja mandaranumik it?

6 Ja mandaranum bʼa norte sok ja mandaranum bʼa sur wane tiro bʼa jachuk june bʼa yeʼnle oj syamkan ja mandaraneli. Jun sjejel, la kiltik ja jas ekʼ yajni chʼak ja xchabʼil guerra ekʼ bʼa spetsanil ja luʼumi, yajni ja Unión Soviética soka matik tey bʼa sparte kʼe yaʼe mandar tʼusan mi spetsanil ja lugarik bʼa Europa. Ja it tʼenji ja mandaranum bʼa sur bʼa oj och akwerdo sok tuk paisik bʼa jun tiroʼanel bʼa naʼubʼal sbʼaj jastal OTAN. Xchabʼil mandaranumik wane tiro bʼa slajel sbʼaje bʼay ja mas ayiʼoj jitsan yamkʼabʼalik bʼa guerra. Chomajkil, kontra wa xyila sbʼaje sok aye bʼa sparte tuk kʼoleʼik bʼa guerraʼanel sok sleʼuneje smojik man África, Asia sok América Latina. Ja bʼa ajkʼachik jabʼilik, ja Rusia soka smojiki jel skʼuluneje ganar tuk smojik bʼa yibʼanal ja luʼumkʼinal. Chomajkil, xchʼikunej sbʼaje bʼa jun guerra jach yajel makunuk ja computadoraʼiki. Xchawanile ja mandaranumik yeʼnta wan xchʼakjel sbʼaje yajel makunuk programaʼik bʼa Internet bʼa xchʼakjel ja stakʼine soka sgobyernoʼe bʼa politika. Soka jastalni yala oj ekʼuk ja Daniel, ja mandaranum bʼa norte konganani wan yixtalajel ja xchonabʼ ja Dyos (Dan. 11:41).

JA MANDARANUM BʼA NORTE WA XYIXTALAʼAN JA ‹TSAMAL LUʼUMI›

7. ¿Jasa ja ‹Tsamal Luʼumi›?

7 Ja Daniel 11:41 wa xyala ja mandaranum bʼa norte oj ochuk ja bʼa ‹Tsamal Luʼumi›. ¿Jasa ja luʼum jaw? Ja bʼa najate, wa x-alxi ja Israel «masni jel tsamal yuja tuk luʼumik» (Ezeq. 20:6). Pe ja jas wa xya tsamalbʼuk ja lugar jaw jani yuja tiw wa x-aʼteltaji ja Jyoba. Pe man Pentecostés bʼa jabʼil 33 bʼa jtyempotik, ja «Luʼum» jaw mi jun meran lugaruk. Sok mini xbʼobʼi, pes ja yaʼtijumik ja Jyoba aye bʼa yibʼanal ja luʼumi. Ja ‹Tsamal Luʼumi› ja bʼa jtyempotik jani ja aʼtel wa skʼulane ja xchonabʼ ja Jyoba, bʼa ti chʼikan ja stoyjelal, ja tsomjeliki soka xcholjeli.

8. ¿Jastal ochel ja bʼa ‹Tsamal Luʼumi› ja mandaranum bʼa norte?

8 Ja bʼa tsaʼanikxta kʼakʼu, ja mandaranum bʼa norte ochel jitsan ekʼele ja bʼa ‹Tsamal Luʼumi›. Jun sjejel, jani yajni ja Alemania nazi yeʼna ja mandaranum bʼa norte, jel ajyi ja yip ja janekʼ albʼi ja xchabʼil guerra ekʼ bʼa spetsanil ja luʼumi, och ja bʼa ‹Tsamal Luʼumi› yajni yixtalaʼan sok smila ja yaʼtijumik ja Dyos. Tsaʼan yajni ekʼ ja xchabʼil guerra bʼa spetsanil ja luʼumi, yajni ja Unión Soviética kʼot mandaranum bʼa norte, och ja bʼa luʼum it ja yajni yiʼaj spatik sok slutu ja matik wa xyaʼteltaye ja Jyoba.

9. Ja bʼa tsaʼanikxta jabʼilik, ¿jastal ochele ja bʼa ‹Tsamal Luʼumi› ja Rusia soka smojiki?

9 Ja bʼa tsaʼanikxta jabʼiliki, ja Rusia soka smojiki cha ochele ja bʼa ‹Tsamal Luʼumi›. ¿Jastal? Ja bʼa 2017, ja mandaranum bʼa norte bʼa jtyempotiki ya kʼot tekʼan ja yaʼtel ja taʼumantiʼik bʼa Jyoba sok sjeka slutjel jujuntik hermanoʼik. Cha stima ja juʼuntik, sbʼaja it tey ja Traducción del Nuevo Mundo. Chomajkil, yiʼajekan ja naʼits Betel bʼa Rusia, cha jachuk ja naʼitsik bʼa tsomjelal sok ja bʼa niwan tsomjeliki. Soka jastik it, ja bʼa 2018 ja Tsome Tojwanum snaʼa ja Rusia soka smojiki yeʼnle ja mandaranum bʼa norte. Pe ja yaʼtijumik ja Jyoba mi wantik tiro sok jun gobyerno sok mi xleʼatik modo stukbʼesel, ama tsats lek wan ijel jpatiktik yuja yeʼnle. Jaʼ wa xnochotik ja rason bʼa Biblia bʼa yajel orasyon «yuj ja maʼ ay yateli soc ja gobierno jumasa», sok mas ja yajni wa stsaʼawe skʼulajel jun jasunuk bʼa oj sjom ja jastal libreʼaytik ja bʼa yaʼteltajel ja Dyos (1 Tim. 2:1, 2).

¿OJ MAʼ XCHʼAK JA MANDARANUM BʼA NORTE JA MANDARANUM BʼA SUR?

10. ¿Jastal wa skoltayotik snajel ta ja mandaranum bʼa norte oj xchʼaysnajel ja mandaranum bʼa sur?

10 Ja jas wa xyala ja Daniel 11:40-45 jani wa staʼa tiʼal ja mandaranum bʼa norte. ¿Wan ma stojolan oj chʼaysnajel ja mandaranum bʼa sur? Miyuk. Ja mandaranum bʼa sur titoʼay ja yajni ja Jyoba sok ja Jesús xchʼaya snajel ja gobyernoʼik ja bʼa Armagedón (Apoc. 19:20). ¿Jastal wa xnaʼatik? La jpaklaytik ja jas wa xyala ja Daniel soka Apocalipsis.

Ja sGobyerno ja Dyos, wa senyaʼan jastal jun ton, oj xchʼay el snajel ja sgobyerno ja winiki, bʼa jani wa senyaʼan jun niwan imajen. (Kʼela ja parrapo 11).

11. ¿Jasa wa sjeʼakitik ja Daniel 2:43-45? (Kʼela ja dibujo ja bʼa skʼeʼulabʼil bʼa spatiki).

11 (Kʼuman ja Daniel 2:43-45). Ja aluman Daniel staʼa tiʼal bʼa jun niwan imajen kʼulubʼal sok tuktukil takʼin. Ja bʼa xetʼanik ja bʼa imajeni jawa senyaʼan ja mandaranumik bʼa wa xyixtalaʼan ja xchonabʼ ja Dyos. Ja yok bʼa hierro soka bʼa barro ja wa senyaʼan ja tsaʼanxta gobyernoʼik: ja akwerdo yiʼoje ja Gran Bretaña sok ja Estados Unidos. Ja jas tsʼijbʼunubʼalkan wa senyaʼan ja gobyerno mas ay yipi titoni oj ajyuke ja yajni ja sGobyerno ja Dyos oj xchʼaysnajel ja gobyernoʼik ja bʼa Luʼumi.

12. ¿Jasa wa senyaʼan ja juke s-olom ja kʼakʼal chani, sok jas yuj jel tʼilan yabʼjel stojol?

12 Ja jekabʼanum Juan cha staʼa tiʼal bʼa jun chole gobyernoʼik bʼa jel ja yipe bʼa wa xyixtalane ja xchonabʼ ja Jyoba. Ja jas yalakan wa senyaʼan jastal jun niwan kʼakʼal chan bʼa ay juke ja s-olomi. Ja juke s-olomi jawa senyaʼan ja chonabʼ mas ayip; ja Gran Bretaña soka Estados Unidos. Jun jasunuk jel chamyabʼjel, yujni mixa oj ajyuk mas olomal. Ja juke olomali ojtoni ya mandar yajni ja Kristo soka skʼakʼanumik bʼa satkʼinali xchʼayawe snajel ja kʼakʼal chan it (Apoc. 13:1, 2; 17:13, 14). *

JA BʼA TYEMPO JELXA MOJANI, ¿JASA OJ SKʼULUK JA MANDARANUM BʼA NORTE?

13, 14. ¿Machunkiluk ja «Gog bʼa slujmalil ja Magog», sok jasa bʼobʼta oj nikjuke bʼa oj kʼe yixtalaʼuke ja xchonabʼ ja Dyos?

13 Ja jas kanel tsʼijbʼunubʼal ja bʼa libro bʼa Ezequiel wa skoltayotik yabʼjel stojol ja jas oj ekʼ sbʼaj ja mandaranum bʼa norte sok ja mandaranum bʼa sur ja bʼa xchʼakulabʼil bʼa jtyempotiki. Lajansok ja jastalni kanel tsʼijbʼunubʼal ja bʼa Ezequiel 38:10-23; Daniel 2:43-45; 11:44-12:1 soka bʼa Apocalipsis 16:13-16, 21 jani wa staʼa tiʼal ja junxta jasunuki. Ta jachuk, oj bʼobʼ jmajlaytik ja jastik oj ekʼuki.

14 Tʼusan tsaʼan yajni xkʼe ja niwan wokoli, ja «rey jumasa ja ba sutanal ja satqʼuinali» oj kʼot stsom sbʼaje jastal jun ita chonabʼ (Apoc. 16:13, 14; 19:19). Ja Biblia wa xyaʼa sbʼiʼiluk «Gog bʼa slujmalil ja Magog» ja tsome chonabʼik it (Ezeq. 38:2). Ja tsome chonabʼik it oj kʼe yixtalaʼuke ja xchonabʼ ja Dyos sok oj sleʼe modo xchʼayjel snajel juntiro. ¿Jasa oj nikjuke bʼa skʼulajel ja it? Yajni wan ekʼel ja it, ja jekabʼanum Juan yila ja skontraʼik ja Dyos wan koʼel sbʼaje jun tsatsal ikʼ jaʼ sok niwakik bʼat. Bʼobʼta ja tsatsal ikʼ jaʼ it jani wa senyaʼa ja skastigo ja Jyoba bʼa oj xchole ja yaʼtijumiki. Bʼobʼta yuja rason it oj nikjuke ja Gog bʼa Magog bʼa oj kʼe yixtalaʼuke ja xchonabʼ ja Dyos bʼa jachuk oj xchʼaye snajel (Apoc. 16:21).

15, 16. a) ¿Jastik bʼobʼta oj ekʼuk wa xyala ja Daniel 11:44, 45? b) ¿Jasa oj ekʼ sbʼaj ja mandaranum bʼa norte sok ja matik tey soka Gog bʼa Magog?

15 Bʼobʼta ja xcholjel bʼa skastigo ja Jyoba soka yajni wane ixtalanel ja skontraʼik ja Dyos, bʼobʼta jani junxta ja jas wan yaljel ja Daniel 11:44, 45 (kʼuman). Ja tiw, ja Daniel wa xyala ja mandaranum bʼa norte mini lekuk oj yabʼi ja «impormeʼik oj jul sbʼaj masan bʼa este sok masan bʼa norte, sok tajkel lek oj eluk bʼa [...] xchʼayjel snajel jitsan». Lajansok ja yaljel «jitsan», yeʼnleni ja yaʼtijumik ja Jyoba. * Bʼobʼta ja il ja Daniel ja wan yaljel ja ultimo ixtalanel oj ajukyi ja xchonabʼ ja Dyos.

16 Ja yajni wan ixtalanel ja mandaranum bʼa norte sok ja tuk gobyernoʼik ja bʼa luʼumkʼinali, oj yawe tajkuk ja maʼ jel Juntiro ja yipi sok oj kʼeʼuk ja guerra bʼa Armagedón (Apoc. 16:14, 16). Ja bʼa tyempo jaw, ja mandaranum bʼa norte «oj kʼot chʼayjuk snajel, sok mi maʼ oj koltajukyuj» (Dan. 11:45). Cha jachni oj ekʼ sbʼaje ja tuk chonabʼik ja maʼ tey bʼa sparte ja Gog bʼa Magog.

Ja bʼa guerra bʼa Armagedón, ja Jesukristo soka skʼakʼanumik bʼa satkʼinal oj xchʼaye snajel ja sluʼumkʼinal jel malo ja Satanás sok oj ya el libre ja xchonabʼ ja Dyos. (Kʼela ja parrapo 17).

17. ¿Machunkiluk ja Miguel, «ja Arcángel», wa xyala ja Daniel 12:1, sok jas oj skʼuluk?

17 Ja bʼa bersikulo ti nochan ja bʼa jas tsʼijbʼunubʼalkan ja bʼa Daniel wa xyala mas sbʼaja jastal oj chʼayjuk snajel ja mandaranum bʼa norte soka smojiki, soka jastal oj jkoltajukotik (kʼuman ja Daniel 12:1). ¿Jasa wa stojolan ja yaljelik ja bʼa bersikulo it? Ja Miguel jani ja pilan sbʼiʼil wa x-aji sbʼiʼiluk ja jMandaranumtik, ja Kristo Jesús. Ja yeʼn tekʼan ay «bʼa skoltajel» ja xchonabʼ ja Dyos masan 1914, ja yajni kujlaji ja sGobyerno man satkʼinal. Ja bʼa tyempo jelxa mojani, «oj kʼeʼuk», wa xkʼan kaltik, oj xchʼaysnajel ja skontraʼik ja bʼa guerra bʼa Armagedón. Ja guerra it wa xya sbʼiʼiluk ja Daniel ja «tyempo bʼa wokolanel» bʼa jel xiwela sbʼaj bʼa mini kilunejtik. Ja jas tsʼijbʼunubʼalkan bʼa Juan bʼa wa xtax bʼa Apocalipsis, ja tyempo jaw wa sbʼiʼilan «ja último huocol ja ba mas jel tzatzi» jani oj chʼakuk soka Armagedón (Apoc. 6:2; 7:14).

¿TI MAʼ TSʼIJBʼUNUBʼAL «JA BʼA LIBRO» JA JBʼIʼILTIKI?

18. ¿Jas yuj mok xiwkotik yuja jastik jakumi?

18 Jastalni ja Daniel soka Juan wa xyalawe ja matik wa xyaʼteltaye ja Jyoba soka Jesús, ojni kanuke sakʼan ja bʼa tyempo jaw bʼa wokolanel bʼa mini kilunejtik. Ja yuj, mok xiwkotik yuja jastik jakumi. Ja Daniel wa xyala spetsanil ja maʼ tey ja «sbʼiʼil ja bʼa libro» oj kanuke sakʼan (Dan. 12:1). ¿Jasa oj jkʼuluktik bʼa ti oj ajyuk tiw ja jbʼiʼiltiki? Tʼilan oj jetik ay kiʼojtik skʼuʼajel bʼa Jesús, ja Chej bʼa Dyos (Juan 1:29). Cha tʼilan yajelyi ja jsakʼaniltik ja Dyos sok yijel jaʼ (1 Ped. 3:21). Chomajkil, jel tʼilan oj ajyukotik bʼa sparte ja sGobyerno ja Dyos skʼulajel ja janekʼ wa xbʼobʼkujtik bʼa skoltajel ja tuk bʼa a-snaʼe sbʼaje ja Jyoba.

19. ¿Jasa oj jkʼuluktik ja wego, sok jas yuj?

19 Ja wego jani styempoʼil bʼa oj katik tsatsbʼuk bʼa sjipjel jkʼujoltik bʼa Jyoba sok ajyel ja bʼa xchonabʼ bʼa yaʼtijumik tojik. Mok katik ekʼ tyempo bʼa ajyel bʼa sparte ja sGobyerno ja Dyos. Ta wa xkʼulantik, ojni kankotik sakʼan yajni ja sGobyerno ja Dyos oj xchʼaysnajel ja mandaranum bʼa norte sok ja mandaranum bʼa sur.

TSʼEBʼOJ 149 Jun tsʼebʼoj bʼa skʼuljel ganar

^ par. 5 ¿Machʼa ja «mandaranum bʼa norte» ja bʼa jtyempotiki sok jastal oj chʼayjuk snajel? Snajel ja sjakʼjeli wa xyaʼ tsatsbʼuk ja skʼuʼajel kiʼojtik sok wa skoltayotik bʼa oj jchap jbʼajtik ja bʼa prebaʼik ojxta jak jbʼajtiki.

^ par. 12 Oja ta mas sbʼaja it ja bʼa Daniel 2:36-45 sok bʼa Apocalipsis 13:1, 2 ja bʼa La Atalaya bʼa 15 bʼa junio bʼa 2012, slam 7 man 12 man 14 man 19.

^ par. 15 Bʼa oja nebʼ mas sbʼaja it, kaʼax ja bʼa La Atalaya bʼa 15 bʼa mayo bʼa 2015, slamik 29 sok 30.