Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 20

Noha “Omukama Wobukizi Bwemoso” Kasumi Kanu?

Noha “Omukama Wobukizi Bwemoso” Kasumi Kanu?

“Alihika ha mperoye, kunu tihalibaho alimukonyera.”​—DAN. 11:45.

EKIZINA 95 Ekyererezi Nikyeyongera

EBITURAYEGA *

1-2. Omu kicweka kinu nitwija kubazaaho ki?

TWINE obwakaiso bwingi kukira nakara oburukugumya ngu tuli ha kumalirra okw’ebiro ebya ha mpero. Omu kasumi akatali kahara, Yahwe na Kristo nibaija kuhwerekereza gavumenti zoona ezirukuhakaniza Obukama bwa Ruhanga. Ekintu eki kitakabaireho, omukama ow’obukiizi bw’emoso hamu n’ow’obukiizi bw’obulyo nibaija kugumizaamu nibarwanisangana kandi nibarwanisa abantu ba Ruhanga.

2 Omu kicweka kinu nitwija kubazaaho obunabbi oburukusangwa omu Danieri 11:40–12:1. Nitwija kurora noha omukama ow’obukiizi bw’emoso kasumi kanu kandi tubazeeho ensonga habwaki tusemeriire kwesiga ngu Yahwe naija kutukonyera kuraba omu kizibu kyona ekiraija omu kasumi ak’omu maiso.

OMUKAMA OMUHYAKA OW’OBUKIIZI BW’EMOSO

3-4. Noha mukama w’obukiizi bw’emoso omu kasumi kanu? Soborra.

3 Hanyuma ya gavumenti eya Soviet Union kugwa omu 1991, abantu ba Ruhanga abakaba bali hansi y’obulemi obu bakatunga obugabe habw’akasumi kake. Danieri akeeta obugabe obu ‘okukonyerwa okuke.’ (Dan. 11:34) Ekyarugiremu, bakatunga obugabe kutebeza, kandi omu kasumi kake omuhendo gw’abatebezi omu mahanga agalemwaga Soviet Union gukeyongerra kimu gwahika omu nkumi n’enkumi. Hanyuma y’emyaka nke, Russia n’amahanga agarukugisagika gakafooka omukama w’obukiizi bw’emoso. Nk’oku twayegere omu kicweka ekihoire, gavumenti kusobora kufooka omukama w’obukiizi bw’emoso rundi ow’obukiizi bw’obulyo, esemeriire kuhikiiriza ebintu binu bisatu: (1) kulema ebiikaro ebirumu abaheereza ba Ruhanga baingi rundi kubahiganiza, (2) kwoleka omu bikorwa byayo ngu n’enoba Yahwe n’abantu be, kandi (3) kurwanisa omukama ondi.

4 Wetegereze ensonga habwaki nitugamba ngu omu kasumi kanu Russia n’amahanga agarukugisagika nubo omukama ow’obukiizi bw’emoso. (1) Bakatahirra abantu ba Ruhanga obubabatangire kukora omulimo gw’okutebeza kandi bahiganiza enkumi n’enkumi ez’ab’oruganda na banyaanya itwe omu biikaro ebibarukulema. (2) Ebikorwa ebi nibyoleka ngu nibanoba Yahwe n’abantu be. (3) Baikaire nibalengaho kuba bamaani kukira Bungereza n’Amerika, omukama ow’obukiizi bw’obulyo. Leka turole ekya Russia n’amahanga agarukugisagika ekibakozere ekirukugumya ngu nubo mukama w’obukiizi bw’emoso.

OMUKAMA W’OBUKIIZI BW’EMOSO N’OW’OBUKIIZI BW’OBULYO BAGUMIZAAMU NIBASINDIKANGANA

5. Kasumi ki akarukubazibwaho omu Danieri 11:40-43, kandi kiki ekibaho omu kasumi ako?

5 Soma Danieri 11:40-43. Ekicweka kinu eky’obunabbi nikyoleka ebintu ebyali nibigenda kubaho omu kasumi aka ha mpero. Enkarra zinu nizibazaaho obwiko hagati y’omukama ow’obukiizi bw’emoso n’omukama ow’obukiizi bw’obulyo. Nk’oku Danieri yarangire, omu kasumi akaha mpero omukama ow’obukiizi bw’obulyo n’omukama ow’obukiizi bw’emoso baali nibagenda ‘kusindikangana.’​—Dan. 11:40.

6. Bwakaiso ki oburukwoleka ngu abakama banu baikaire nibasindikangana?

6 Omukama ow’obukiizi bw’emoso n’omukama ow’obukiizi bw’obulyo nibagumizaamu omu kalitango ak’okufooka ihanga erirukukirrayo kimu amaani omu nsi yoona. Ekyokurorraho, tekerezaaho ekyabaireho hanyuma y’Obulemu obw’Ensi Yoona Obwakabiri, Soviet Union n’amahanga agagisagikaga gakaba gaine obusobozi bwingi ha bicweka bingi omu Bulaaya. Kinu kikaletera omukama ow’obukiizi bw’obulyo kukwataniza n’amahanga agandi kukora ekitongole eky’eby’okwerinda ekirukwetwa NATO. Omukama ow’obukiizi bw’emoso n’omukama ow’obukiizi bw’obulyo nibagumizaamu kukozesa sente nyingi muno kukora eby’okurwanisa eby’amaani kulengaho kukirangana. Omukama ow’obukiizi bw’emoso akarwanisa omukama ow’obukiizi bw’obulyo kuraba omu kusagika abanyanzigwa be omu bulemu obw’abaire omu Afrika, Asia, na Latin America. Omu myaka nke ey’ehingwireho, Russia n’amahanga agarukugisagika gafookere g’amaani muno omu nsi yoona. Kandi bakozeseze na kompyuta kurwanisangana. Ekyokurorraho, baikaire nibajunanangana habw’omuze ogw’okusindikirangana puroguraamu za kompyuta ezibaletera kufeerwa sente kandi ezitalibaniza eby’endema. Kandi nk’oku Danieri yarangire, omukama ow’obukiizi bw’emoso nagumizaamu kutahirra abantu ba Ruhanga.​—Dan. 11:41.

OMUKAMA OW’OBUKIIZI BW’EMOSO ATAAHA “OMU NSI EYEKITINISA”

7. ‘Ensi ey’ekitiinisa’ n’emanyisa ki?

7 Danieri 11:41 nirugamba ngu omukama ow’obukiizi bw’emoso naija kutaaha “omu nsi eyekitinisa.” Ensi egi niyo eha? Omu busumi obwakara, ensi ya Isaleri yarorwaga nk’erukukirayo ekitiinisa omu nsi zoona. (Ez. 20:6) Ekyaletiire Isaleri kukirayo ekitiinisa kiri ngu, abantu nuho baramizaaga Yahwe. Kuruga ha Pentekote eya 33 C.E., ‘ensi ey’ekitiinisa’ ekaleka kumanyisa ekiikaro kyona omu nsi habwokuba abaheereza ba Yahwe benaganagire omu nsi yoona. Baitu ‘ensi ey’ekitiinisa’ omu kasumi kanu, n’emanyisa ebintu byona abaheereza ba Yahwe bakora kumuramya, nk’okusorrokana hamu, n’okutebeza.

8. Omukama ow’obukiizi bw’emoso atahire ata “omu nsi eyekitinisa”?

8 Omu biro binu ebya ha mpero, omukama ow’obukiizi bw’emoso aikaire nataaha “omu nsi eyekitinisa.” Ekyokurorraho, Abanazi obu baali nibalema Bugirimaani, nubo babaire omukama ow’obukiizi bw’emoso. Kandi kukira muno omu bulemu obw’ensi yoona obwakabiri, omukama onu akataaha “omu nsi eyekitinisa” obuyahiganiize kandi yaita abantu ba Ruhanga. Hanyuma y’Obulemu obw’Ensi Yoona Obwakabiri, Soviet Union niyo yafookere omukama ow’obukiizi bw’emoso. Omukama onu akataaha “omu nsi eyekitinisa” obuyahiganiize abantu ba Ruhanga kandi yabahambiriza kuruga omu maka gaabo kugenda omu biikaro ebindi.

9. Omu myaka nke ey’ehingwireho, Russia n’amahanga agarukugisagika bataahire bata “omu nsi eyekitinisa”?

9 Omu myaka nke ey’ehingwireho, Russia n’amahanga agarukugisagika nabo bataahire “omu nsi eyekitinisa.” Omu mulingo ki? Omu 2017, omukama ow’obukiizi bw’emoso ow’aroho hati, akatanga omulimo gw’abaheereza ba Yahwe kandi yasiba bamu h’ab’oruganda na banyaanya itwe omu nkomo. Akatanga n’okukozesa ebitabu byaitu otwaliiremu na Baibuli eya New World Translation. Atagarukire aho honka, baitu akatwara n’ebyombeko by’itaagi, Ebyombeko by’Obukama, hamu n’Ebyombeko eby’Ensorrokano Enkooto. Hanyuma y’ebikorwa ebi, omu 2018, Akatebe Akalemi kakagamba ngu Russia n’amahanga agarukugisagika nuwe omukama ow’obukiizi bw’emoso. Baitu abantu ba Yahwe n’obubahiganizibwa muno, tibarwanisa gavumenti kandi tibalengaho kwetaba omu bikorwa byona eby’okugihindura. Baitu bahondera obuhabuzi obwa Baibuli obw’okusabira ‘abakuru bona’ omu gavumenti kukira muno obu baba nibakora encwamu ezisobora kukwataho obugabe obw’okuramya.​—1 Tim. 2:1, 2.

OMUKAMA OW’OBUKIIZI BW’EMOSO ARASINGURA OMUKAMA OW’OBUKIIZI BW’OBULYO?

10. Omukama ow’obukiizi bw’emoso arasingura omukama ow’obukiizi bw’obulyo? Soborra.

10 Obunabbi obuli omu Danieri 11:40-45 nibukira kubazaaho ebikorwa eby’omukama w’obukiizi bw’emoso. Tugambe ngu omukama ow’obukiizi bw’emoso arasingura omukama ow’obukiizi bw’obulyo? Nangwa. Omukama ow’obukiizi bw’obulyo naija kuba ‘akyayomiire’ nambere Yahwe na Yesu barahwerekereza gavumenti zoona ez’abantu omu bulemu obwa Haramagedoni. (Kus. 19:20) Kinu nitukigumya tuta? Wetegereze ekirukubazibwaho omu bunabbi obuli omu Danieri n’omu Okusuku’rwa.

Omu bulemu obwa Haramagedoni, Obukama bwa Ruhanga oburukulengesanizibwa nibaale, nibwija kuhwerekereza obulemi obw’abantu oburukulengesanizibwa n’ekisisani ekikooto (Rora akacweka 11)

11. Obunabbi obuli omu Danieri 2:43-45 nibumanyisa ki? (Rora ekisisani ekya ha kyesweko.)

11 Soma Danieri 2:43-45. Nabbi Danieri abazaaho gavumenti ezalemere ebicweka nambere hali abaheereza ba Ruhanga baingi. Gavumenti zinu nizibazibwaho nk’ebicweka ebirukwahukana eby’ekisisani ekikooto. Ebigere by’ekisisani kinu ebikozerwe omu kyoma ekijwanganiziibwe n’ibumba nibikikirra gavumenti y’abantu ey’okumalirra omu gavumenti eziizire nizihonderangana. Ebigere nibikikirra Obulemi Kirimaani Obwa Bungereza n’Amerika. Obunabbi obu nibwoleka ngu Obulemi Kirimaani Obwa Bungereza n’Amerika nibwija kuba bukyaroho nambere Obukama bwa Ruhanga burahwerekerereza gavumenti z’abantu.

12. Omutwe ogwa musanju ogw’ekisoro nigukikirra ki, kandi habwaki kikuru muno kumanya ekintu kinu?

12 Omukwenda Yohana nauwe abazaaho gavumenti kirimaani ezihonderaine ez’akwasireho muno abantu ba Yahwe. Yohana n’abazaaho gavumenti zinu nk’ekisoro ekiine emitwe musanju. Omutwe ogwa musanju nigukikirra Obulemi Kirimaani Obwa Bungereza n’Amerika. Kikuru muno kumanya ekintu kinu habwokuba omutwe ogwa musanju nugwo gw’okumalirra. Omutwe ogwa musanju ogw’ekisoro nigwija kuba nigukyalema nambere Kristo n’amahe ge ag’omu iguru barahwerekerereza omutwe gunu hamu n’ekisoro kyona. *​—Kus. 13:1, 2; 17:13, 14.

OMUKAMA OW’OBUKIIZI BW’EMOSO NAIJA KUKORA KI OMU KASUMI AKATALI KAHARA?

13-14. Noha “Gogi, owomu nsi ya Magogi,” kandi kiki ekisobora kumuletera kutahirra abantu ba Ruhanga?

13 Obunabbi obuli omu Ezekyeri nibutukonyera kumanya ekisobora kubaho omu bwire bw’okumalirra obw’omukama w’obukiizi bw’emoso n’ow’obukiizi bw’obulyo. Nikizooka ngu obunabbi obuli omu Ezekyeri 38:10-23; Danieri 2:43-45; 11:44–12:1; na Okusuku’rwa 16:13-16, 21 nibubazaaho ebintu nibyo bimu. Obukiraaba nukwo kiri, nitunihira ngu binu nibyo birabaho.

14 Hanyuma y’akasumi omuhito omwingi gumazire kutandika, “abakama abensi zona” nibaija kweteraniza hamu bakole guruupu emu. (Kus. 16:13, 14; 19:19) Guruupu ey’amahanga ganu Baibuli egyeta “Gogi, owomu nsi ya Magogi.” (Ez. 38:2) Guruupu ey’amahanga ganu niija kutahirra abantu ba Ruhanga kandi erengeho kubahwerekeza boona. Kiki ekiraletera amahanga ganu kubatahirra? Omu bunabbi oburukukwata h’akasumi kanu, omukwenda Yohana akagamba ngu orubale orw’amaani rwali nirugenda kuteera abanyanzigwa ba Ruhanga. Orubaale runu nirusobora kuba nirukikirra obutumwa oburukutuntuza kandi obw’omusango, abantu ba Yahwe baraaba nibatebeza. Nikisoboka kuba ngu obutumwa bunu nubwo buraletera Gogi owa Magogi kutahirra abantu ba Ruhanga n’ekigendererwa ky’okubahwerekereza.​—Kus. 16:21.

15-16. (a) Obunabbi obuli omu Danieri 11:44, 45 nibusobora kuba nibubazaaho ki? (b) Kiki ekirihika hali omukama ow’obukiizi bw’emoso n’amahanga agandi agali kicweka kya Gogi owa Magogi?

15 Obutumwa bunu oburukutuntuza hamu n’okutahirra okw’okumalirra okw’abanyanzigwa ba Ruhanga nibisobora kuba nibyo bimu ebirukubazibwaho omu Danieri 11:44, 45. (Soma.) Omu bunabbi bunu, Danieri agamba ngu “ebigambo ebiruga oburugaizoba nobukizi bwemoso” nibiija kutuntuza omukama ow’obukiizi bw’emoso kandi bimuletere kuramaga “nekiniga kingi.” Omukama ow’obukiizi bw’emoso aine ekigendererwa ‘eky’okuhwerekereza n’okumarraho kimu baingi.’ Nikizooka ngu ‘abaingi’ abarukubazibwaho hanu nibamanyisa abaheereza ba Yahwe. * Omu kyahandiikirwe kinu, Danieri asobora kuba n’abazaaho okutahirra abaheereza Ruhanga n’ekigendererwa eky’okubamarraho kimu.

16 Omukama ow’obukiizi bw’emoso hamu na gavumenti ezindi zoona ez’ensi, obuziritahirra abantu ba Ruhanga nikiija kubiihiza Ruhanga Ow’obusobozi bwona kandi aho nuho obulemu bwa Haramagedoni bulitandikira. (Kus. 16:14, 16) Omu kasumi ako, omukama ow’obukiizi obw’emoso n’amahanga agandi goona agali kicweka kya Gogi owa Magogi, naija kuhwerekerezebwa kandi “tihalibaho alimukonyera.”​—Dan. 11:45.

Omu bulemu bwa Haramagedoni, Yesu Kristo n’amahe ge ag’omu iguru nibaija kuhwerekereza ensi ya Sitaani embi kandi bajune abantu ba Ruhanga (Rora akacweka 17)

17. Noha Mikaeri “omukama omukuru” arukubazibwaho omu Danieri 12:1, kandi kiki ekyaliyo n’akora?

17 Orukarra orukuhonderaho omu bunabbi bunu obwa Danieri nirubazaaho ebintu ebindi ebirukwoleka omulingo omukama ow’obukiizi bw’emoso na gavumenti ezirukumusagika zirahwerekerezebwa kandi n’omulingo tulijunwa. (Soma Danieri 12:1.) Orukarra runu nirumanyisa ki? Mikaeri ibara lya Yesu Kristo erindi, Omukama waitu arukulema hati. Aikaire ‘ayemeriire habw’abantu’ ba Ruhanga kuruga omu 1914 Obukama obubwatandikire kulema omu iguru. Omu kasumi akatali kahara, naija ‘kwemerra’ rundi ahwerekereze abanyanzigwa be, omu bulemu obwa Haramagedoni. Obulemu bunu nikyo kintu eky’okumalirra omu kasumi Danieri akayeta “akasumi akobujune” akarukukirrayo kimu omu byafaayo. Obunabbi bwa Yohana obuli omu Okusuku’rwa nibweta akasumi obulemu bwa Haramagedoni butakatandikire ‘omuhito omwingi.’​—Kus. 6:2; 7:14.

IBARA LYAWE ‘LIRAHANDIIKWA OMU KITABU’?

18. Habwaki tutasemeriire kutiina ekintu kyona ekirabaho omu kasumi ak’omu maiso?

18 Titusemeriire kutiina ebintu ebirabaho omu kasumi ak’omu maiso habwokuba obunabbi bwa Danieri n’obwa Yohana nibukigumya ngu abo boona abarukuheereza Yahwe na Yesu tibarukwija kuhwerekerezebwa omu muhito omwingi. Danieri nagamba ati abo abalijunwa amabara gaabo nigaija kuba gahandikirwe “omu kitabu.” (Dan. 12:1) Twine kukora ki kurora ngu amabara gaitu gahandiikwa omu kitabu eki? Twine kukyoleka ngu nitwikiririza omuli Yesu, Omwana gw’Entaama ogwa Ruhanga. (Yoh. 1:29) Tusemeriie kubatizibwa kwoleka ngu tukehayo hali Ruhanga. (1 Pet. 3:21) Kandi tusemeriire kwoleka ngu nitusagika Obukama bwa Ruhanga kuraba omu kukora kyona ekirukusoboka kukonyera abandi kwega hali Yahwe.

19. Kiki ekitusemeriire kukora hati kandi habwaki?

19 Kanu nuko akasumi ak’okwongera kwesigira kimu Yahwe, n’ekitebe kye eky’abaheereza be abesigwa. Kandi nuko kasumi ak’okusagika Obukama bwa Ruhanga. Obuturabikora nitwija kujunwa Obukama bwa Ruhanga obuburaaba nibuhwerekereza omukama ow’obukiizi bw’emoso n’obukiizi bw’obulyo.

EKIZINA 149 Ekizina eky’Obusinguzi

^ kac. 5 Noha “omukama wobukizi bwemoso” kasumi kanu, kandi alihika ata ha mpero ye? Kumanya eby’okugarukamu nikiija kugumya okwikiriza kwaitu kandi kitukonyere kwetekaniriza okulengesebwa okurabaho omu kasumi akatali kahara, omu muhito omwingi.

^ kac. 12 Kwenda kumanya ebirukukiraho ha Danieri 2:36-45 na Okusuku’rwa 13:1, 2, rora Watchtower eya Juuni 15, 2012, ha rup. 7-11, 12-13, 14-18, 19.

^ kac. 15 Obw’oraaba nogonza kumanya ebirukukiraho, rora Watchtower eya Maayi 15, 2015, ha rup. 29-30.