Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU MŌ SUKESUKEGA 20

Ko oi “te Tupu i te Feitu ki Mātū” i Aso Nei?

Ko oi “te Tupu i te Feitu ki Mātū” i Aso Nei?

“Ka vau a ia i te auala eiloa tenā ke oko ki tena ikuga, kae ka seai se tino e fesoasoani atu ki a ia.”—TANI. 11:45.

PESE 95 Ko Gasolo o Maina Atu te Mainaga

FAKATOE‵TOEGA O MANATU TĀUA *

1-2. Ne a mea ka sau‵tala tatou ki ei i te mataupu tenei?

KO UKE fakamaoniga ko maua nei ne tatou me ko ‵nofo tatou i te fakaotiotiga o aso fakaoti o te olaga tenei. I se taimi pili mai mua nei, ka fakaseai ei ne Ieova mo Iesu Keliso a pulega katoa kolā e ‵teke ki te Malo o te Atua. Koi tuai o tupu te mea tenā, ka taua faeloa a te tupu ki mātū mo te tupu ki saute kae taua foki ki tino o te Atua.

2 I te mataupu tenei, ka sau‵tala tatou ki te valoaga i te Tanielu 11:40–12:1. Ka iloa ei ne tatou te tupu ki mātū kae sau‵tala ki auala ke fakafesagai atu mo te loto tali‵tonu ki fakalavelave ka fe‵paki mo tatou mai mua nei.

KO SAE AKA TE TUPU FOU KI MĀTŪ

3-4. Ko oi te tupu ki mātū i aso nei? Fakamatala mai.

3 I te taimi ne maofa ei te Soviet Union i te 1991, ne maua ne tino o te Atua i te kogā fenua lasi tenā “se tamā fesoasoani”—se saolotoga. (Tani. 11:34) Tenā ne mafai ei o talai latou e aunoa mo ne fakataputapuga, kae seki leva kae gasolo aka te aofaki o tino talai i fenua kolā ne ‵nofo muamua mai lalo i te Soviet Union ki se fia selau afe. Fakamuli ifo, ne sae aka a Lusia mo fenua e ‵lago ki ei e pelā me ko te tupu ki mātū. E pelā mo mea ne sau‵tala ki ei i te mataupu muamua, ko te mea ke fetaui ‵lei se malo ke fai pelā me ko te tupu ki mātū io me ko te tupu ki saute, e tolu a mea e ‵tau o fai ne ia: (1) fakasaua ‵tonu atu ki tino o te Atua, (2) fakaasi i ana faifaiga i a ia e takalialia ki a Ieova mo ana tino, mo te (3) fakatau taua mo te tupu e fai fili ki ei.

4 Ke onoono tatou ki pogai e fai atu ei tatou me i te tupu ki mātū i aso nei ko Lusia mo fenua e ‵lago ki ei. (1) Ne taua ‵tonu atu latou ki tino o te Atua, fakatapu te lotou galuega talai kae fakasaua te fia selau afe o taina mo tuagane kolā e ‵nofo i fenua e pule atu latou ki ei. (2) E fakaasi mai i olotou faifaiga a te lotou takalia‵lia ki a Ieova mo ana tino. (3) Ne taua atu faeloa ki te tupu ki saute, telā ko te Malo Pule o Peletania mo Amelika. Ke onoono tatou ki pogai e ‵tau ei o fai a Lusia mo fenua e ‵lago ki ei mo fai te tupu ki mātū.

TE TUPU KI MĀTŪ MO TE TUPU KI SAUTE E TUMAU I TE FAKATAU ‵TEKE

5. Ko te vaitaimi fea ne faipati ki ei te Tanielu 11:40-43, kae ne a mea ka ‵tupu i te vaitaimi tenā?

5 Faitau te Tanielu 11:40-43. A te vaega tenei o te valoaga e fakaasi mai ei a mea kolā ka ‵tupu i te taimi o te gataga. E fakamatala mai i ei a taua i te va o te tupu ki mātū mo te tupu ki saute. Ne ‵valo mai a Tanielu me i te taimi o te gataga, a te tupu ki saute mo te tupu ki mātū ka aofia i se “fakatau ‵tekega” io me “ka ‵loka fakatasi lā sau.”—Tani. 11:40; fml.

6. Ne a fakamaoniga e lavea atu me e fakatau ‵teke eiloa te avā tupu konei?

6 Ka fakatau‵fai faeloa a te tupu ki mātū mo te tupu ki saute me i o oi te malo e malosi atu. E pelā me se fakaakoakoga, ke mafaufau ki mea ne ‵tupu mai tua o te Taua i te II a te Lalolagi i te taimi ne kamata o pule atu te Soviet Union mo fenua e ‵lago ki ei, ki koga e uke o Eulopa. A faifaiga a te tupu ki mātū ne faimālō ei te tupu ki saute ke fakatu ne ia se kautau telā e aofia ei a kautau mai nisi atufenua, telā e fakaigoa ki te NATO. Ne fakamāumāu foki ne te tupu ki mātū mo te tupu ki saute a tupe e uke ke faite a lā toe meatau ma‵losi. Ne fakatau tāua lāua kae ‵lago atu ki fenua e ‵kau ki a lāua i taua kolā ne fai i Afelika, Asia, mo Latina Amelika. I tausaga fakamuli nei, ne gasolosolo malie o malosi a Lusia mo fenua e ‵lago atu ki ei. Ne taua atu foki a ia ki te tupu ki saute mai te fakaaogaga o mea tau komupiuta. Ne ‵losi atu te tupu e tasi ki te suā tupu me fakaaoga ne ia a polokalame i komupiuta ke kaisoa a tupe kae ke fakamasei foki tena malo. Kae pelā mo te valoaga a Tanielu, a te tupu ki mātū ka taua atu faeloa ki tino o te Atua.—Tani. 11:41.

KO ULU ATU TE TUPU KI MĀTŪ KI “TE FENUA GALI”

7. Se a “te Fenua Gali”?

7 Tanielu 11:41 e fai mai me i te tupu ki mātū ka ulu atu ki loto i “te Fenua Gali.” Se a te fenua tenā? I aso mua, ne fai sāle te fenua ko Isalaelu e pelā me ko “te ‵toe fenua gali eiloa i fenua katoa.” (Eseki. 20:6) Kae ko te mea telā ne tu ‵kese ei te fenua tenā me tenā te koga ne fai i ei te tapuakiga tonu. Talu mai te Penitekoso 33 T.A., ne seki toe fai a te “fenua” tenā pelā me tu i se koga e tasi, ona la ko tino o Ieova e salalau atu i te lalolagi kātoa. Tela la, a “te Fenua Gali” i aso nei ko te palataiso faka-te-agaga o tino o Ieova telā e aofia i ei te lotou tapuakiga ki a Ieova e auala i fakatasiga mo te galuega talai.

8. I auala fea ne ulu atu ei te tupu ki mātū ki loto i “te Fenua Gali”?

8 I aso fakaoti, ne ulu fakafia atu a te tupu ki mātū ki loto i “te Fenua Gali.” E pelā mo te taimi ne fai ei a Nazi Siamani pelā me ko te tupu ki mātū, maise i te taua i te lua a te lalolagi, ne ulu atu te tupu ki loto i “te Fenua Gali” e auala i te fakasaua mo te tamatega ne ia a tino o te Atua. Mai tua o te Taua i te II a te Lalolagi, i te taimi ne fai ei a te Soviet Union pelā me ko te tupu ki mātū, ne ulu atu te tupu tenā ki “te Fenua Gali” e auala i te fakasauaga o tino o te Atua, kae ave fakapagota latou.

9. I tausaga fakamuli nei, ne ulu atu pefea a Lusia mo fenua e ‵lago ki ei ki loto i “te Fenua Gali”?

9 I tausaga fakamuli nei, ne ulu atu foki a Lusia mo fenua e ‵lago ki ei ki loto i “te Fenua Gali.” I te auala fea? I te 2017, ne fakatapu ne te tupu ki mātū tenei, a te galuega talai a tino o Ieova kae ‵pei a nisi o ‵tou taina mo tuagane ki falepuipui. Ne fakatapu foki ne ia a ‵tou tusi, e aofia ei te ‵Fuliga o te Lalolagi Fou. E se gata i ei, ne puke ne ia a ‵tou ofisa lagolago i Lusia penā foki mo Fale Tapuaki mo Fale Fai Fono. Mai tua o mea katoa konei ne ‵tupu, i te 2018 ne fakailoa mai ei ne te Potukau Pule me i a Lusia mo fenua e ‵lago ki ei ko te tupu ki mātū. Kae ui i ei, faitalia loa me fakasaua malosi a tino o Ieova, e ita fitifiti latou ma taua atu ki te malo io me taumafai o fai ke mafuli te malo. I lō te fai penā, e tau‵tali latou ki pati fakatonutonu mai te Tusi Tapu ke ‵talo mō “tino katoa i tulaga ma‵luga,” maise māfai ko fai ne tino penā olotou fakaikuga kolā e mafai o pokotia ei te saolotoga ke tapuaki atu.—1 Timo. 2:1, 2.

E MATA, KA FAKATAKAVALE NE TE TUPU KI MĀTŪ A TE TUPU KI SAUTE?

10. E mata, ka fakatakavale ne te tupu ki mātū a te tupu ki saute? Fakamatala mai.

10 Te valoaga i te Tanielu 11:40-45 e faipati eiloa ki mea ka fai ne te tupu ki mātū. E mata, e fakauiga i ei me ka fakatakavale ne ia a te tupu ki saute? Ikai. Kafai ko fakaseai ne Ieova mo Iesu a pulega katoa a tāgata i te taua i Amaketo, a te tupu ki saute “koi ola” eiloa. (Faka. 19:20) Kaia e mautinoa ei i a tatou te mea tenā? Onoono la ki mea e fakaasi mai i valoaga i te Tanielu mo te Fakaasiga.

I a Amaketo, a te Malo o te Atua, telā e fakatusa ki se fatu, ka fakaseai katoa ne ia a pulega a tāgata, kolā e fakaata mai ne te tupua lasi tenei (Ke onoono ki te palakalafa 11)

11. Se a te mea e fakaasi mai i te Tanielu 2:43-45? (Onoono ki te ata i te ‵kava.)

11 Faitau te Tanielu 2:43-45. E fakamatala mai ne te pelofeta ko Tanielu se tupua lasi telā tena foitino e faite ki vaegā fiti kese‵kese. A vaega takitasi e fakasino atu ki malo kese‵kese kolā ne pule atu ki fenua kolā ne ‵nofo i ei a tino e tokouke o te Atua. Ne pule atu a malo konei i taimi kese‵kese. A vae o te tupua ne faite ki te fiti palutasi mo te kele. E fakasino atu a vae konā ki te malo fakaoti eiloa telā ko Peletania mo te Iunaite Sitete. E fakaasi mai i te valoaga tenā me kafai ko oko mai te Malo o te Atua kae fakaseai ne ia a malo o tāgata, kae ko te Malo Pule o Peletania mo Amelika koi pule mai eiloa.

12. Se a te mea e fakasino atu ki ei te fitu o ulu o te manu fekai, kae kaia e tāua ei?

12 Ne fakamatala mai foki ne te apositolo ko Ioane te fakasologa o malo pule o te lalolagi kolā ne pule atu ki tino o Ieova. Ne fakasino atu a Ioane ki malo konei me ko te manu fekai e fitu ana ulu. A te fitu o ulu o te manu fekai ko te Malo Pule o Peletania mo Amelika. E tāua ‵ki te mea tenei me e seai se fakaasiga e fai mai me ka toe sae aka se suā ulu. Koi pule mai eiloa a te fitu o ulu o te manu fekai i te taimi e fakaseai ei ne Keliso mo tena kautau faka-te-lagi a te ulu tenā fakatasi mo te manu fekai kātoa. *Faka. 13:1, 2; 17:13, 14.

NE A MEA KA FAI NE TE TUPU KI MĀTŪ I ASO MAI MUA NEI?

13-14. Ko oi a “Koka mai te fenua o Makoka,” kae se a te mea kāti ka fakaoso aka ne ia tena kaitaua ke taua atu ki tino o te Atua?

13 E tuku mai i te valoaga ne tusi ne Esekielu a fakamatalaga tai uke atu e uiga ki mea ka ‵tupu i te vaitaimi o aso fakaoti o te tupu ki mātū mo te tupu ki saute. Kafai e ‵kilo tatou ki valoaga i te Esekielu 38:10-23; Tanielu 2:43-45; 11:44–12:1; mo te Fakaasiga 16:13-16, 21 me e fai‵pati ki se vaitaimi e tasi telā ka ‵tupu i ei a mea, e foliga mai me i mea e fakamatala mai lalo nei ko mea kolā ka ‵tupu.

14 I se taimi mai tua o te kamataga o te fakalavelave lasi, ka fai ne “tupu o te lalolagi nofoaki kātoa” ke ‵kaufakatasi a atufenua. (Faka. 16:13, 14; 19:19) A atufenua konā e taku i te Tusi Tapu me ko “Koka mai te fenua o Makoka.” (Eseki. 38:2) A atufenua ‵kaufakatasi konā ka taua atu o fakaseai a tino o te Atua. Se a te mea ka fakaoso aka ne ia te taua tenā? Ne lavea ne te apositolo ko Ioane a mea e uiga ki te taimi tenā, ka ‵to ifo mai te lagi a vaiua o fatu ‵lasi ki luga i fili o te Atua. A te vaiua fatu fakatusa tenā kāti se fekau faigata o te fakamasinoga telā ka folafola atu ne tino o Ieova. Kāti tenā te fekau ka fakaoso aka ne ia te kaitaua o Koka mai Makoka kae fanatu o taua ki tino o te Atua mo te manakoga ke ‵solo latou kea‵tea mai te lalolagi nei.—Faka. 16:21.

15-16. (a) Ne a mea kāti e fakasino atu ki ei te Tanielu 11:44, 45? (e) Ne a mea ka ‵tupu ki te tupu ki mātū mo te ‵toega o Koka mai Makoka?

15 A te fekau faigata tenei mo te taua fakaoti mai fili o te Atua kāti ko mea foki kolā ne faipati ki ei te Tanielu 11:44, 45. (Faitau.) Ne fai mai a Tanielu i konā me ka manavase a te tupu ki mātū ona ko “lipoti mai i te feitu ki saegala mo te feitu ki mātū,” tenā fano ei a ia mo te “kaitaua lasi.” E manako a te tupu ki mātū ke “tuku atu a tino e tokouke ke tamate.” A “tino e tokouke” konei e foliga mai me fakasino atu ki tino o Ieova. * Kāti ne fakamatala mai ne Tanielu i konei a te taua fakaoti ka fai ki tino o te Atua.

16 A te taua tenei mai te tupu ki mātū, fakatasi mo malo katoa o te lalolagi, ka fakaoso ne ia te kaitaua o te Atua Malosi Katoatoa, fakaoko mai ei ne ia te taua o Amaketo. (Faka. 16:14, 16) I te taimi tenā, a te tupu ki mātū, fakatasi mo malo katoa o te lalolagi kolā ne vaega o Koka mai Makoka, ka fakaseai atu, kae ka “seai se tino e fesoasoani atu ki a ia.”—Tani. 11:45.

I te taua o Amaketo, ka fakaseai ne Iesu Keliso mo tena kautau faka-te-lagi a a te lalolagi masei a Satani kae faka‵sao a tino o te Atua (Ke onoono ki te palakalafa e 17)

17. Ko oi a Mikaele “te pelenise sili” telā e taku mai i te Tanielu 12:1, kae ne a ana mea e fai?

17 A te suā fuaiupu i te tusi a Tanielu e tuku mai ei a fakamatalaga tai uke atu ki te auala ka fakaseai atu ei te tupu ki mātū mo fenua e ‵lago ki ei mo te auala ka faka‵sao ei tatou. (Faitau te Tanielu 12:1.) Se a te uiga o te fuaiupu tenei? A Mikaele ko te suā igoa o te ‵tou Tupu telā e pule nei, ko Keliso Iesu. Ko leva a ia ne “tu mō” tino o te Atua talu mai te 1914 i te taimi ne fakatu aka ei tena Malo i te lagi. I aso mai mua nei, ka “tu aka” a ia, io me ka fakaseai atu ne ia ana fili i te taua o Amaketo. A te taua tenā ko te ‵toe taua fakaoti eiloa telā e taku i te Tanielu me “se taimi o te puapuaga” tafasili i te masei i tala fakasolopito katoa. A te valoaga a Ioane telā ne fakamau i te Fakaasiga e fakasino ki te taimi mai mua malie eiloa o “te fakalavelave lasi.”—Faka. 6:2; 7:14.

E MATA, KA TUSI TOU “IGOA I TE TUSI”?

18. Kaia e mafai ei o fakafesagai atu tatou mo te loto tali‵tonu ki mea ka ‵tupu i aso mai mua?

18 E mafai o fakafesagai atu tatou mo te loto tali‵tonu ki mea ka ‵tupu i aso mai mua nei me ko oti ne fakamautinoa mai ne Tanielu mo Ioane, me i tino kolā e tavini atu ki a Ieova mo Iesu ka ‵sao i te fakalavelave lasi. Ne fai mai a Tanielu me i tino kolā ka ‵sao atu ka “tusi olotou igoa i te tusi.” (Tani. 12:1) E mafai pefea o tusi ‵tou igoa i te tusi? E ‵tau o fakamaoni atu ne tatou me e fakatuanaki tatou ki a Iesu, te Tamā Mamoe a te Atua. (Ioa. 1:29) E ‵tau o papatiso tatou ke fakamailoga ei te ‵tou tukuatuga ki te Atua. (1 Pe. 3:21) Kae ‵tau o fakaasi atu ne tatou te ‵tou ‵lago atu ki te Malo o te Atua mai te faiga o te ‵toe mea e mafai o fai ke fesoasoani ki nisi tino ke tauloto ki mea e uiga ki a Ieova.

19. Ne a mea e ‵tau o fai nei ne tatou, kae kaia?

19 Tenei te taimi ke na fakamalosi aka te ‵tou tali‵tonu ki a Ieova mo tena fakapotopotoga o tavini fakamaoni. Tenei te taimi ke na ‵lago atu ki te Malo o te Atua. Kafai e fai tatou penā, ka ‵sao eiloa tatou māfai ko fakaseai atu a te tupu ki mātū mo te tupu ki saute ne te Malo o te Atua.

PESE 149 Pese o te Manumaloga

^ pala. 5 Ko oi “te tupu i te feitu ki mātū” i aso nei, kae ka oko atu pefea a ia ki tena ikuga? Kafai ko iloa ne tatou a tali ki fesili konei e mafai o fakamalosi aka i ei te ‵tou fakatuanaki kae fesoasoani mai ke fakatoka mō tofotofoga ka fe‵paki mo tatou i aso mai mua.

^ pala. 12 Ke maua a fakamatalaga e uke atu e uiga ki te Tanielu 2:36-45 mo te Fakaasiga 13:1, 2, onoono ki Te Faleleoleo Maluga i a Iuni 1, 2012, itu. 9-20.

^ pala. 15 Ke maua a fakamatalaga tai uke atu, onoono ki Te Faleleoleo Maluga i a Me 15, 2015, itu. 29-30.