Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 20

Helie “Soma yo ko Norte” Koloneke Vilo?

Helie “Soma yo ko Norte” Koloneke Vilo?

“Eye o ka kunduiwa kuenda ka ku ka kala laumue u kuatisa.” —DAN. 11:45.

OCISUNGO 95 Ocinyi Camamako Oku Tua

OVINA TU LILONGISA *

1-2. Nye tu konomuisa vocipama cilo?

TU KUETE ovovangi alua a lekisa okuti, tu kasi koloneke via sulako violuali lulo. Ndopo, Yehova la Yesu Kristu va ka kundula olombiali viosi via suvuka Usoma wa Suku. Pole, osimbu otembo yaco ka yeyile soma yo ko norte kuenda yo ko sul, va ka amamako oku likuatela ukuse loku suvuka afendeli va Suku.

2 Vocipama cilo, tu konomuisa ocitumasuku ca Daniele 11:40–12:1. Tu kũlĩhĩsavo helie soma yo ko norte kuenda tu konomuisa esunga lieci tu sukilila oku pandikisa lekolelo ndaño lovitangi vi laika oku iya kovaso yoloneke.

SOMA YOKALIYE YO KO NORTE O MOLẼHA

3-4. Helie soma yo ko norte koloneke vilo? Ci lolombolola.

3 Noke lio União Soviétika oku sulila kunyamo 1991, Afendeli va Suku vofeka yaco, va kuata elianjo vokuenda kuotembo yimue okuti, “va kuatisiwa naito.” (Dan. 11:34) Upange woku kunda wa fetika oku lingiwa lelianjo kuenje vokatembo katito, etendelo liakundi lia livokiya calua vemẽhi liuviali wo Komunista. Pole, vokuenda kuotembo, o Russia lolofeka via tiamẽla kokuaye, va linga soma yo ko norte. Ndomo tua konomuisa kocipama ca pita, oco ombiali yimue yi linge soma yo ko norte, ale soma yo ko sul, o sukila oku linga ovina vitatu ndeci: (1) oku lambalala afendeli va Suku, (2) kovilinga o lekisa okuti unyãli wa Yehova kumue lafendeli vaye kuenda (3) soma yaco o linga ukuse lo soma yikuavo.

4 Limbuka esunga lieci tu popela okuti o Russia kuenda vana va tiamẽla kokuaye ovo soma yo ko norte koloneke vilo. (1) Ovo va lambalala afendeli va Suku, omo va tateka upange woku kunda kuenda va lambalala vamanji valua vana va kasi vemẽhi liuviali wavo. (2) Elambalalo liaco li lekisa okuti ovo va suvuka Yehova kumue lafendeli vaye. (3) Ovo va linga ukuse lo soma yo ko sul okuti, o Potência Mundial Anglo-Amerikana. Tu konomuisa ovina o Russia kuenda vana va tiamẽla kokuaye va siata oku linga kuenda ndomo eci ci lekisa okuti, ovo soma yo ko norte.

SOMA YO KO NORTE KUENDA SOMA YO KO SUL VAMAMAKO OKU LIKUATELA UKUSE

5. Olondaka vi sangiwa kelivulu lia Daniele 11:40-43 vi tiamisiwila kotembo yipi kuenda nye ci pita votembo yaco?

5 Tanga Daniele 11:40-43. Onepa eyi yocitumasuku, yi tu kuatisa oku limbuka otembo yesulilo. Ovinimbu evi, vi lombolola ukuse u kasi pokati ko soma yo ko norte kuenda soma yo ko sul. Ndomo Daniele a ci popele, kotembo yesulilo soma yo ko sul wa ponduile oku linga ukuse ko soma yo ko norte loku “liyaka laye.”—Dan. 11:40.

6. Uvangi upi u lekisa okuti olosoma vivali vi kasi oku liyaka pokati?

6 Soma yo ko norte kuenda soma yo ko sul vamamako oku liyaka pokati, oco okuti u wa yula o kuata unene woku songuila oluali. Ndeci, kũlĩhĩsa eci ca pita noke Liuyaki Wavali wa lingiwa Voluali, eci o União Sovietika lava va tiamẽlele kokuaye va kuata unene woku viala onepa yimue yo Europa. Kuenje soma yo ko sul ya likunda lolofeka vikuavo, kuenda wa sokiya olohoka viasualali vi tukuiwa hati, OTAN (Organização do Tratado do Atlântico Norte), oco a ñualelepo soma yo ko norte. Kuenje soma yo ko norte kuenda soma yo ko sul, vamamako oku livelisapo poku pesela olombongo vialua koku panga ovota anene. Olonjanja vimue soma yo ko norte o kuatisa kuyaki u lingiwa lovanyali va soma yo ko sul kuenje soma yo ko sul o kuamavo onjila yimuamue, ndeci ca pita vo Afrika, vo Asia kuenda vo Amerika Latina. Kanyamo a sulako, o Russia kuenda vana va tiamẽla kokuaye, unene wavo wa lisanduila kolonepa vikuavo violuali. Handi vali, ovo va liyakavo la soma yo ko sul lovota anene pocakati cokomputador. Olosoma viaco, vi li lundila pokati poku kuama onjila yaco locimãho coku nyõla ukuasi kuenda ekalo liovitundo viopulitika. Ndomo Daniele a ci popele, soma yo ko norte o kasi oku amamako oku lambalala afendeli va Suku.—Dan. 11:41.

SOMA YO KO NORTE ‘IÑILA VOFEKA YULAMBA’

7. Nye ci lomboloka ‘ofeka Yulamba’?

7 Elivulu lia Daniele 11:41, li popia okuti soma yo ko norte o ka ‘iñila vofeka yulamba.’ Ofeka yaco yi lomboloka nye? Kosimbu, ofeka yo Isareli ya tendiwile ‘ndulamba wolofeka viosi.’ (Esek. 20:6) Ofeka yaco ya posokele calua, momo ya kala ocitumãlo cefendelo liocili. Pole, tunde Kopendekoste 33, ‘ofeka’ yaco ka yi kasiko vali, omo okuti cilo afendeli va Yehova va kasi kolonepa viosi violuali. Oco hẽ nye ci lomboloka ‘Ofeka Yulamba’ koloneke vilo? Ofeka yaco, yi lomboloka ocisoko ca Yehova. Oyo yi sokisiwa locitumãlo cimue muna afendeli va Yehova va likuete omunga koku tẽlisa ovopange atiamẽla kefendelo liocili.

8. Nye ci lomboloka soma yo ko norte oku iñila “vofeka Yulamba?”

8 Vokuenda kuoloneke vilo via sulako, soma yo norte wa siata oku iñila “vofeka Yulamba.” Ndeci, eci o Alemanya Nazista ya kala soma yo ko norte vokuenda Kuyaki Wavali wa lingiwa Voluali Luosi, oyo ya iñila “vofeka Yulamba” eci ya lambalala loku ponda afendeli valua va Suku. Noke, eci o União Sovietika ya linga soma yo ko norte, oyo ya iñila “vofeka Yulamba” poku lambalala afendeli va Suku kuenda ya tuma vamanji valua kocila coku kangisa.

9. Koloneke vilo, ndamupi o Russia la vana va tiamẽla kokuaye va iñila “vofeka Yulamba”?

9 Kanyamo a sulako, o Russia la vana va tiamẽla kokuaye, va iñilavo “vofeka Yulamba.” Ndamupi? Kunyamo 2017, soma yaco yo ko norte, wa tateka upange wafendeli va Yehova kuenda wa kapa valua vamanji alume lakãi vokayike. Wa tatekavo oco alivulu etu ka a ka sandekiwe, oku kongelamo o Tradução do Novo Mundo. Handi vali, soma yaco wa tambulavo o Betele yo Russia kuenda Olojango vialua Viusoma levi Violohongele Viofeka. Noke liovina evi, kunyamo 2018 Osungu Yolombangi Via Yehova, ya situlula o Russia la vana va tiamẽla kokuaye okuti, ovo soma yo ko norte. Afendeli va Yehova, ndaño ceci va lambalaliwa ka va lekisa esino kolombiali, ale oku kuatisa oku nõla ombiali yimue. Pole, afendeli va Yehova va kuama olonumbi Viembimbiliya vioku likutililako “vosi va kasi kolomangu via velapo” ca piãla enene eci olombiali viaco vi nõlapo oku tateka elianjo lioku fendela.—1 Tim. 2:1, 2.

SOMA YO KO NORTE O KA KUNDULA HẼ SOMA YO KO SUL?

10. Anga hẽ soma yo ko norte o ka kundula soma yo ko sul? Ci lombolola.

10 Ocitumasuku ca Daniele 11:40-45, ci tiamisiwila kovilinga via soma yo ko norte. Anga hẽ eci ci lomboloka okuti eye o ka kundula soma yo ko sul? Sio. Soma yo ko sul handi o ka kala ‘komuenyo’ eci Yehova la Yesu va ka kundula olosoma viosi violuali ko Armagedo. (Esit. 19:20) Momo lie tu ci kolelela? Tu kũlĩhĩsi eci ocitumasuku ca Daniele leci Cesituluilo ci lombolola.

Ko Armagedo, Usoma wa Suku okuti u kasi ndewe, u ka malako uviali womunu, okuti palo wa sokisiwa lomunda yimue yinene calua (Tala ocinimbu 11)

11. Olondaka vi sangiwa ku Daniele 2:43-45 vi lomboloka nye? (Tala ociluvialuvia koñoño.)

11 Tanga Daniele 2:43-45. Uprofeto Daniele wa tukula ociñumañuma cimue cinene ca pangiwa lolonepa vialua viutale wa tengiwa. Onepa lonepa yociñumañuma, yi lomboloka ombiali yimue yoluali ya lambalala afendeli valua va Suku okuti ya viala votembo ya litepa. Olomãi viaco via pangiwa lutale kuenda otuma, vi lomboloka ombiali ya sulako Daniele a tukula okuti, o Potência Mundial Anglo-Amerikana. Ocitumasuku ca Daniele, ci lekisa okuti o Potência Mundial Anglo-Amerikana handi yi ka kala kuviali, eci Usoma wa Suku u keya oku kundula olombiali viosi violuali.

12. Utue wepanduvali wocinyama ca tema u lomboloka nye kuenda momo lie ci kuetele esilivilo oku ci kũlĩha?

12 Upostolo Yoano wa lombololavo olombiali vialua violuali okuti via lambalala afendeli va Yehova. Vocitumasuku ca Yoano, olombiali viaco vi lomboloka ocinyama ca tema ci kuete ovitue epanduvali. Utue wepanduvali wocinyama caco, u lomboloka o Potência Mundial Anglo-Americana. Ci kuete esilivilo oku ci kũlĩha, momo noke liutue waco, ka ku tukuluka vali utue ukuavo. Utue wepanduvali wocinyama ca tema handi u ka sangiwa kuviali, eci Kristu kuenda olohoka viaye, va ka kundula utue waco wepanduvali kumue locinyama ca tema. *Esit. 13:1, 2; 17:13, 14.

NYE SOMA YO KO NORTE A KA LINGA NDOPO?

13-14. Helie “Goge, vofeka ya Magoge” kuenda nye ci ka koka okuti eye o ñualelapo afendeli va Suku?

13 Ocitumasuku ca Esekiele ci lekisa eci ci laika oku pita osimbu oku kunduiwa kua soma yo ko norte kuenda yo ko sul ka kua pitĩlile. Ocitumasuku ca Esekiele 38:10-23; Daniele 2:43-45; 11:44–12:1; kuenda Esituluilo 16:13-16, 21, citava okuti vi kuete elomboloko limuamue. Nda elomboloko eli lia suapo, kũlĩhĩsa eci ci ka pita.

14 Noke yohali ya piãla oku fetika, ‘olosoma violuali luosi’ vi ka likongela okuti vi kala ocimunga cimuamue colofeka. (Esit. 16:13, 14; 19:19) Embimibiliya li tukula ocimunga caco colofeka okuti, “Goge vofeka ya Magoge.” (Esek. 38:2) Goge o ka ñualelapo afendeli va Suku kuenda o ka seteka oku va kundula. Nye ci ka koka oku ci linga? Poku otembo yaco, upostolo Yoano wa mola ociwe cimue ci komõhisa ca veta ovanyali va Suku. Ociwe caco, ci pondola oku lomboloka esapulo liesombiso li ka eciwa lafendeli va Yehova. Citava okuti esapulo liaco li ka koka okuti Goge ya Magoge o ñualelapo afendeli va Suku locimãho coku va kundula kilu lieve.—Esit. 16:21.

15-16. (a) Ulandu u sangiwa ku Daniele 11:44, 45, citava okuti u lomboloka nye? (b) Nye ci ka pita la soma yo ko norte la vana va tiamẽla ku Goge, vofeka ya Magoge?

15 Esapulo liesombiso lia tukuiwa, leci ovanyãli va Suku va ka linga poku ñualelapo afendeli vaye, citava okuti ovolandu aco amuamue a tukuiwa ku Daniele 11:44, 45. (Tanga.) Daniele wa lekisa okuti “olohali vi tunda kutundilo lo ko Norte” vi sakalaisa soma yo ko norte kuenje o tunda “lokufungula kua lua.” Soma yo ko norte o ka “nyanyõla valua.” Ondaka “valua” citava okuti yi tiamisiwila kafendeli va Yehova. * Citava okuti Daniele o kasi oku lombolola eci catiamẽla keteke lia sulako ovanyãli va ka ñualelapo afendeli va Suku.

16 Eci soma yo ko norte kumue lolombiali vikuavo va ka ñualelapo afendeli va Suku, eci ci ka wengula onyeño ya Suku Ukuonene Wosi kuenje uyaki wo Harmagedo u fetika. (Esit. 16:14, 16) Kotembo yaco, soma yo ko norte kumue lolofeka viosi via tiamẽla ku Goge ya Magoge, va ka kunduiwa kuenje ka ku ka kala “lomue u kuatisa.”—Dan. 11:45.

Kuyaki wo Armagedo, Yesu Kristu lolohoka viaye viokilu va ka kundula oluali lũvi lua Satana kuenda va kapopela afendeli va Suku (Tala ovinimbu 17)

17. Helie Mingeli, “ombiali yinene” ya tukuiwa ku Daniele 12:1 kuenda nye eye a kasi oku linga?

17 Ocinimbu cikuãimo culandu u sangiwa kelivulu lia Daniele, ceca vali olonumbi vikuavo ndomo soma yo ko norte la vana va tiamẽla kokuaye va ka nyõliwa kuenda ndomo etu tu ka popeliwa. (Tanga Daniele 12:1.) Ocinimbu eci ci lomboloka nye? Mingeli, onduko yikuavo ya Soma yetu, Kristu Yesu. Eye “ombindikiyi yomãla vepata” yafendeli va Suku tunde kunyamo 1914, eci Usoma wa Suku wa tumbikiwa kilu. Kovaso yoloneke, o ka “Katuka,” ale o ka kundula ovanyãli vaye kuyaki wo Harmagedo. Uyaki waco, u ka lomboloka otembo Daniele a tukula okuti “otembo yohali.” Ocitumasuku ca Yoano ci sangiwa Kesituluilo, ci tukula otembo yaco okuti ‘ohali ya piãla.’—Esit. 6:2; 7:14.

ONDUKO YOVE YI KA “SONẼHĨWA HẼ VELIVULU”?

18. Momo lie ka tu sukilila oku kuata usumba omo liovina vi keya kovaso yoloneke?

18 Tu pondola oku lekisa ekolelo toke kesulilo, momo Daniele kuenda Yoano, va eca uvangi wokuti vosi vana va vumba Yehova la Yesu, va ka puluka kotembo yohali. Daniele wa popia okuti vana va ka supuluka, olonduko viavo vi ka “sonẽhĩwa velivulu.” (Dan. 12:1) Nye tu sukila oku linga oco olonduko vietu vi sonehiwe velivulu liaco? Tu sukila oku lekisa okuti tua kolela okuti, Yesu eye Kameme ka Suku. (Yoa. 1:29) Tu sukila oku litumbika ku Suku kuenda oku papatisiwa. (1 Pet. 3:21) Tu sukilavo oku kuatisa kupange Wusoma wa Suku poku kuatisa vakuetu oku lilongisa catiamẽla ku Yehova.

19. Nye tu sukila oku linga cilo kuenda momo lie?

19 Yilo oyo otembo yoku pamisa ekolelo lietu ku Yehova kuenda kocisoko caye. Handi vali, yilo oyo otembo yoku kuatisa kovopange Wusoma wa Suku. Nda tua ci linga, tu ka popeliwa eci Usoma wa Suku u ka kundula soma yo ko norte kuenda yo ko sul.

OCISUNGO 149 Ocisungo Ceyulo

^ tini. 5 Helie “soma yo ko norte” koloneke vilo kuenda ndamupi a ka kunduiwa? Ci kuete esilivilo oku kũlĩha etambululo liepulilo eli, momo ci pondola oku pamisa ekolelo lietu kuenda ci tu kuatisa oku lipongiyila ovitangi tu laika oku liyaka lavio ndopo, kohali ya piãla.

^ tini. 12 Oco tu kũlĩhe alomboluilo akuavo atiamẽla ku Daniele 2:36-45 kuenda Esituluilo 13:1, 2, tanga Utala Wondavululi 15 Yevambi wo 2012 kam. 7-19.

^ tini. 15 Oco o kũlĩhe olonumbi vikuavo, tanga Utala Wondavululi 15 ya Kupemba wo 2015 kam. 29-30.