Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Molcwiny mio iwa bero ma kani?

Molcwiny mio iwa bero ma kani?

Nyamego moko ma nyinge Sara * ukoro kumae: “Atie dhanu ma lwor man saa moko abedo ku jiji. Pieno, anwang’ara cuu ngo kan abedo ku dhanu ma kumgi cek pio man ma ngoy. Ento kan abedo ku dhanu ma mol man ma jwigiri, kuma poto ma ber. Akoro igi lembe mi cwinya man peko m’abenwang’ara ko m’umbe lworo. Jurimba ma ceng’ini tie dhanu ma mol man ma jwigiri.”

Lembe ma Sara ukoro ubenyutho nia tek watie dhanu ma mol, jumange de bimaru nia gibed jurimbwa. M’umedo maeno, molcwiny nyayu anyong’a i Yehova. Biblia ma tie Lembe pare ubekwayuwa nia ‘warony . . . molcwiny.’ (Kol. 3:12) Molcwiny utie ang’o? Yesu unyutho molcwiny nenedi? Man kite maeno copo mio iwa bero ma kani?

MOLCWINY UTIE ANG’O?

Molcwiny utie kite ma ber ma ng’atini nyutho kan etie dhanu m’umaru kwiocwiny. Ng’atu ma mol kwo ma ber ku jumange man ekwio kume ka junyayu ng’ecwiny i ie.

Jumoko wacu nia dhanu ma mol utie dhanu ma kero migi re m’umbe; ento etie kumeno ngo. Wec mi dhu Jugiriki ma juloko nia “molcwiny” jubed jutio ko pi ninyutho kana m’ubino ger ka juponjo. Kadok kana maeno bedo tek asu de, re dong’ etio ngo ku tego pare swa. Kumeno bende, tek watie dhanu ma mol, wabicerara i kum timo ma rac ma kumwa ma leng’ ungo ubecwaluwa i ie, man wabikwo ku kwiocwiny ku jumange.

Saa moko nyo wabed wanwang’u nia watie dhanu ma mol ungo. I andha, dhanu ma pol ma wabekwo kugi i ng’om maeni gitie dhanu ma ger man giciro lembe ngo, uketho ecopo bedo lembe ma yot ungo ninyutho molcwiny. (Rum. 7:19) Pieno, ubekwayu watim kero lee kara wadok dhanu ma mol; Yehova bikonyowa ku tipo pare maleng’ kara wamedara asu nitimo kero pi nicego kite maeno. (Gal. 5:22, 23) Pirang’o ubekwayu waii nibedo dhanu ma mol?

Molcwiny telo dhanu mange i kumwa. Calu Sara ma wadaru weco pire uyero, wan ceke wamaru wabed ku dhanu ma mol. Yesu uweko iwa lapor ma ber mandha, pilembe ebino dhanu ma yo man ma mol. (2 Kor. 10:1) Kadok awiya ma nwang’u ung’eyere nia bebino ngo i bang’ dhanu ma ging’eyo ngo de gibed gimaru gibed karacelo ku Yesu.​—Mk. 10:13-16.

Molcwiny mio bero iwa man ni jumange de. Ka watie dhanu ma mol, ng’ecwiny bimakuwa ngo vur vur. (Rie. 16:32) Pieno, wabitimo ngo lembe ma copo nyayu can i jumange, asagane i ju ma wamaru, man wabitimo ngo lembe ma romo royo ang’eyang’o i iwa. Molcwiny mwa bimio bende bero ni jumange, pilembe wabinyayu ngo can i igi.

YESU UNYUTHO MOLCWINY SAA CEKE

Yesu ubino ku tic dupa ma pek man ebino mbe ku saa, re asu ebed enyutho molcwiny ni dhanu ceke. I rundi pare, dhanu dupa gibino ku peko m’ubed unurogi, pieno gibino ku yeny mi yom. Ma jiji mbe, yamu kudhogi saa ma giwinjo Yesu uyero igi kumae: “Wubin i bang’a, . . . kum an a [yoo] a mol de i adunde”!​—Mat. 11:28, 29.

Waromo timo ang’o kara wabed mol calu Yesu? Ka wabeponjo Biblia, wabing’eyo ayi ma Yesu ubed ukwo ko ku dhanu, man kite m’ebed eyiko ko lembe m’uwok. E kinde ma wabinwang’ara i wang’ lembe ma bikwayu wanyuth molcwiny, wabi ii nilubo lapor pa Yesu. (1 Pet. 2:21) Wakenen lembe adek m’ukonyo Yesu nibedo mol.

Yesu ubed ujwigere. Yesu uyero nia etie ng’atu ma jwigere man ma ‘mol i adunde.’ (Mat. 11:29) I Biblia, wang’ ma pol junwang’u molcwiny ku jwigiri karacelo, pilembe gitie kite ma kindgi cot ungo.​—Ef. 4:1-3.

Jwigiri ketho lembe ton ungo i iwa nyaswa swa ka jubenywaruwa. Yesu utimo ang’o saa ma junyware nia etie “jambo” man ‘jaandrej pigulok’? Kit kwo pare unyutho kamaleng’ nia jubecwayu vupo i wie. Jwigiri uketho ewacu nia “rieko doko pwe ni kum tic pare.”​—Mat. 11:19.

Ka ng’atu moko unyweri pi rangi peri, pi kaka m’iai i ie, man pilembe itie co kunoke dhaku, keii idwok ire lembe ku molcwiny. Peter ma tie jadit cokiri moko mir Afrique du Sud uyero kumae: “Ka ng’atu moko uyero lembe m’uton i ia, apenjara nia, ‘Eni ka nwang’u ubino Yesu, nwang’u eromo timo ang’o?’” Emedo kumae: “Anwang’u nia mito ngo abed awek lembe uton i ia nyaswa swa.”

Yesu ung’eyo nia dhanu gileng’ ungo. Julub pa Yesu gibed gimito gitim lembe m’atira, ento calu ma gibino dhanu ma leng’ ungo, saa moko lembe ubed uvuth igi. Ku lapor, uthieno m’i wang’ tho pa Yesu, Petro, Yohana man Yakobo giweko nindo ukadhu kugi, ma ke nwang’u Yesu ukwayugi nia gibed nger. Re Yesu uyero igi wec moko m’unyutho nia enyang’ kugi; eyero kumae: “Cwiny uyenyo andha, ento kum re bedo ng’ic.” (Mat. 26:40, 41) Calu m’enyang’ nia jukwenda pare gileng’ ungo, ng’ecwiny unege ngo i kumgi.

Nyamego moko ma nyinge Mandy ubed ucayu jumange lee, ento kawoni dong’ ebetimo kero nibedo mol calu Yesu. Ewacu kumae: “Abeii lee kara wiya kud uwil nia dhanu ceke gileng’ ungo, man aketho wiya kwa i kum kite migi ma beco ma Yehova de neno.” Nyo kisa m’unego Yesu i kum dhanu pi ng’ico migi romo cweli ngo ninyutho molcwiny ni jumange?

Yesu ubed uweko lembe ceke i cing’ Mungu. Kinde ma Yesu ubino iwi ng’om, eciro lembe dupa. Ku lapor, jubed junyang’ kude cuu ngo, judage man jufwode. Re asu ebedo mol, pilembe “emire gire ni ng’atu m’upoko lembe pwe.” (1 Pet. 2:23) Yesu ugam ung’eyo nia Won mi polo bikonye niciro masendi pare man ebidarugi i saane.

Ka jutimo lembe moko m’uton i iwa man wan de wadwoko ku dhu ng’ecwiny, wabinyotho lembe anyotha. Eno re m’uketho Biblia uyero nia “kwinyo mi dhanu timo bedopwe pa Mungu ngo.” (Yak. 1:20) Kadok ng’ecwiny umakuwa kakare de, re calu ma waleng’ ungo, wacopo timo lembe ma rac.

Nyamego Cathy ma kwo i ng’om mir Allemagne ubed uparu kumae: ‘Kan icero beng’i giri ngo, ng’atu mange mbe ma bicero beng’i.’ Ento kinde m’ecaku jengere iwi Yehova, eloko nen pare. Ekoro kumae: “Anyang’ nia etie mananu nibecero bang’a saa zoo. Kawoni dong’ anyutho molo ni dhanu kpo, kum ang’eyo nia Yehova re ma bidaru lembe ceke m’ubewotho cuu ngo iwi ng’om.” Ka judaru timo iri lembe moko ma rac mananu, jengiri iwi Yehova calu Yesu; eno bikonyi kara ibed ku molcwiny saa ceke.

“MUGISA NI JU M’UBEDO MOL”

Molcwiny copo konyowa nenedi kinde ma wabenwang’ara i wang’ lembe ma tek?

Yesu uponjo nia tek wabemito wakwo ku mutoro, wacikara nibedo mol. Eyero kumae: “Mugisa ni ju m’ubedo mol.” (Mat. 5:5) Kenen ayi ma tung’ tung’ ma molcwiny copo konyo kowa.

Molcwiny kwio lak lembe m’uwok i gamiri. Umego Robert ma kwo i ng’om mir Australie ukoro kumae: “Nindo moko, acoro wec ma reco swa ni dhaku para ma an de adog asayu kpe nia pirang’o aweco kumeca. Ento wec ma rac m’iyero ku dhu ng’ecwiny copo dok ungo i ii kendo. I ng’eye, kisa udog unega lee i kum dhaku para pi wec m’anyotho ire.”

“Wan ceke wakier” i wec wang’ ma pol, uketho saa moko wacoro wec ma copo nyayu peko i gamiri mwa. (Yak. 3:2) Ka lembe ma kumeno wok, molcwiny bikonyowa kara wakwii kumwa man walond wec ma wabiyero alonda.​—Rie. 17:27.

Robert utimo kero lee kara ebed ekwii kume man enyuth kwerigijo. Lembuno ukelo adwogi ma kani? Ekoro kumae: “Kawoni dong’ ka koso winjiri uwok i kindwa, aciko itha pi niwinjo min ot para cuu, atimo kero kara awec ku molo man aweko ngo ng’ecwiny umaka. Eno uketho dong’ wawinjara ma ber mandha.”

Molcwiny ketho wakwo ma ber ku jumange. Dhanu ma ng’ecwiny opo pio pio i igi gilalu jurimo kud i kumgi. Ento molcwiny ketho ‘waii nigwoko ribiri . . . m’udikowa karacelo i kwiocwiny.’ (Ef. 4:2, 3, B.L.L.) Nyamego Cathy ma wadaru weco pire uwacu kumae: “Molcwiny uketho abedo ma ber ku dhanu, kadok ku ju ma bedo kugi tek.”

Molcwiny ketho wabedo ma cwinywa kwio. Biblia unyutho nia “rieko m’uai malu” wotho karacelo ku molcwiny man kwiocwiny. (Yak. 3:13, 17) Ng’atu ma mol bedo ku kwiocwiny i adundene. (Rie. 14:30) Ku lapor, umego moko ma nyinge Martin m’ugam utimo kero lee kara edok dhanu ma mol ukoro kumae: “Kawoni dong’ arido ngo lembe nia jutim kwa calu m’abemito an. Eno uketho abedo ma cwinya kwio man atie jamutoro.”

Saa moko nyo ubekwayu watim kero lee kara wadok dhanu ma mol. Umego moko uyero kumae: “Tin de saa moko ng’ecwiny opo i ia lee.” Ento calu Yehova re m’ubekwayuwa nia wabed mol, wang’ei nia ebikonyowa i kero ma wabetimo pi nibedo mol. (Isa. 41:10; 1 Tim. 6:11) Ebidaru dong’ ponji mwa man ‘ebiketho wadok tek.’ (1 Pet. 5:10) Calu jakwenda Paulo, wan de wabilubo lapor mi ‘molcwiny ku bedoyo pa Kristu.’​—2 Kor. 10:1.

^ par. 2 Juloko nying’ moko.