Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Omapole — Oñgeni Etukuatesako?

Omapole — Oñgeni Etukuatesako?

Sara * wati: “Ame hipopi unene iya hiliyumbu onthumbi. Hilitehelela nawa okukala novanthu vapopia unene, nokunumana liwa. Ndyilitehelela vala nawa pokati kovanthu vahiliya iya veliola omutima. Ndyivepopila etyi tyikahi momutima wange, novitateka viange. Muene omapanga ange otyo vekahi ngotyo.”

Etyi Sara apopia tyilekesa nawa okuti ovanthu vetyihole tyokukala novanthu vapoleya. Na Siovaa uhole ovanthu ngo ovo. Wapopia Mondaka yae okuti tuesukisa okulivaleka omapole. (Kolo. 3:12) Mahi, omapole oityi? Okuti Sesusi ankho wapoleya? Oñgeni etyilekesile? Oñgeni omuenyo wetu maukala inkha tukala nomapole?

OMAPOLE OITYI?

Omunthu womapole, omuna-mbembwa, ulinga nawa vakuavo, utyivila okulikondola omutima tyina amanumaneswa.

Ovanyingi vasoka okuti omunthu wokuahiliya, ngotyo watopa. Mahi otyo hatyiliko. Mo Geleku, ondaka “omapole” ipopia onkhambe yalongeswa nawa. Okuti tyina onkhambe yalongoka nawa, ngotyo yananga? Au. Ina umwe ononkhono, mahi etyi yalongesiwa, aikala omasu. Tupu onthue tuvakuankhali. Pahe tyina tuamapoleya, tutyivila okuliyunga, nokulivila na vakuetu.

Hamwe ukahi nokulipopila okuti: ‘Ame ngoti hiwomapoleko-ale.’ Ongotyo umwe, mokonda tuli mouye muna ovanthu ovanyingi vanumana liwa iya vahapuile-elundo. Tyipondola okutupuiya okukala nomapole. (Loma 7:19) Ngotyo, tuesukisa okulinga ononkhono. Mahi matutyivili mokonda Siovaa metuavela ononkhono mbae. (Gal. 5:22, 23) Omokonda yatyi tuesukisila okulinga ononkhono mbokukala notyituwa otyo?

Vakuetu mavahande okukala omapanga etu. Sara wapopiwa konyima, watola okuti ulitehelela nawa okukala pokati kovanthu vahiliya. Sesusi wetusila ongeleka ongwa. Ankho wapoleya, tupu ankho ulinga nawa vakuavo. (2 Kol. 10:1) Atee umwe ovana, vena owoma wokukala nomunthu vehei, ankho vahanda unene okukala na Sesusi. — Malu. 10:13-16.

Omapole etuyakulila tupu ayakulila vakuetu. Inkha tuahiliya, kamatunumana liwa tyina vakuetu vametulingi okapuka kehekahi nawa, tupu kamatulingi ovipuka nononyengo. (Pro. 16:32) Otyo matyitukuatesako okuhapopi, nokulinga ovipuka viihameka omitima vya vakuetu, haunene vana tuhole. Ngotyo, kamatukalela vala okulivela onombei. Tyihe-otyo vala, vakuetu mavelitehelela nawa. Vetyii okuti kamatulingi otyipuka tyivenumanesa mokonda onthue tutyivila okulikondola omutima.

SESUSI ONGELEKA ONGWA

Namphila Sesusi ankho ena ovilinga ovinyingi, ankho ulinga nawa ovanthu aveho. Ovanthu ovanyingi pomuvo wae ankho vesukisa okupepululwa mokonda valinga ovilinga vialema. Otyo Sesusi evepopilile okuti: “Endyuei ku ame, . . . mokonda ame napoleya, tupu ndyina omutima weliola.” Ku ove, oñgeni ovanthu ovo velitehelele etyi veiva onondaka ombo? — Mat. 11:28, 29.

Oityi matyitukuatesako okukala nomapole nga Sesusi? Tete tuesukisa okulilongesa Ondaka ya Huku opo tutale oñgeni Sesusi ankho alinga ovanthu, no ñgeni atetululile ovitateka viae. Pahe tyina tuamalingwa otyipuka tyimwe tyitunumanesa, atulingi ononkhono mbokuhetekela Sesusi. (1 Pet. 2:21) Tala ovipuka vitatu viakuatesileko Sesusi okukala nomapole.

Sesusi ankho weliola omutima. Wapopia okuti: “Ame napoleya, tupu ndyina omutima weliola.” (Mat. 11:29) Ombimbiliya ipopila kumwe ovituwa ovio vivali mokonda viendela kumwe. (Efe. 4:1-3) Ñgeni ngotyo?

Okuliola omutima tyitukuatesako okuhanumanena oupuka uhesilivila. Oityi Sesusi alingile etyi ovanthu vemutendeleyile okuti “ulia unene nokunwa unene ovinyu”? Kanumanene. Wayekele ovipuka alinga viyandyulule nawa okuti etyi ovanthu vana vapopia, omatutu. Wati: “Ounongo [wiimbukilwa] ku etyi ulinga.” — Mat. 11:19; okatoi.

Tyina omunthu ekupopia omapita mokonda yotyivala tyove, nonkhalelo wekula, uhesuke. Mukumbulula vala nawa. Omukulu umwe wewaneno ukala ko Afrika do Sul utiwa o Peter, wati: “Tyina omunthu umwe amamphopi otyipuka tyinumanesa, ndyilipula okuti: ‘Ankho o Sesusi, ñgeno walinga ñgeni?’” Peter wapopia vali okuti pahe welilongesa okuhesuku novipuka alingwa.

Sesusi ankho utyii okuti ukala novanthu ovakuankhali. Ovalongwa va Sesusi ankho vahanda umwe okulinga ovipuka oviwa, mahi ha apeho ankho vetyivila mokonda youkuankhali. Mongeleka, motyinthiki tyahulililako opo aipawe, waitile Petulu na Tiaku na Suau na vemukuateseko, ngwe avehetyilingi. Sesusi aimbuka okuti, “omunthu uhanda [umwe] okulinga etyi tyaviuka, mahi olutu lutupu ononkhono.” (Mat. 26:40, 41) Okunoñgonoka otyipuka otyo tyakuatesileko Sesusi okuhanumanena ono apositolu mbae.

Omphange umwe utiwa o Mandy ankho utyihole tyokutala koviponyo vya vakuavo. Mahi pahe ulikuatesila opo ahetekele Sesusi. Wati: “Ndyihinangela okuti atuho tuvakuankhali. Otyo tyihole okunkhuatesako okutala kovipuka oviwa vakuetu valinga, ngetyi tyilinga Siovaa.” Inkha no ove utala vakuenyi nga Sesusi, movelingi nawa.

Sesusi ankho uyekela ovipuka pomaoko a Huku. Pamwe Sesusi ankho ulingwa onya. Mongeleka, vamwe ankho vemutala omapita, vemulinga omukuele, nokumuveta. No ngotyo watuaileko tyahiliya mokonda ankho “uyumba onthumbi mu Una ukoyesa nouviuki.” (1 Pet. 2:23) Sesusi ankho utyii okuti Tate yae memukuatesako. Tupu, ankho una onthumbi yokuti Siovaa mekevekoyesa momuvo watyo.

Inkha tulingwa onya, atuovola okulinga vala ovipuka monkhalelo yetu muene, matuvilisapo ovitateka. Otyo Ombimbiliya itupopilila okuti, “onyengo yomunthu kayeeta ouviuki wa Huku.” (Tia. 1:20) Atee umwe tyina tuhena etyi tualinga, pokupopia etyi tualingwa tupondola okuliata momalienge mokonda tuvakuankhali.

Omphange umwe utiwa o Cathy ukala ko Alemanha, ankho o ‘hityilingwa.’ Mahi ahimbika okupiluluka etyi anoñgonoka okuti una okuyekela ovipuka pomaoko a Siovaa. Wapopia okuti pahe keliamena vali. Wati: “Pahe ndyiyeka-ko vala mokonda ndyityii okuti Siovaa weete atyiho.” Inkha nthiki imwe ulingwa onya, hetekela ongeleka ya Sesusi. Yekela ovipuka pomaoko a Siovaa, iya motale okuti motulu omutima.

“VENA EHAMBU OVO VANA VAPOLEYA”

Oñgeni omapole etukuatesako tyina tulingwa ovipuka evi?

Mu Mateusi 5:5, Sesusi wapopia okuti: “Vena ehambu ovo vana vapoleya.” Onondaka ombo mbulekesa okuti opo tukale nehambu tuesukisa okukala vomapole. Pahe tala oñgeni omapole apondola okutukuatesako mononkhalelo ombu ononthatu.

Omapole anyima otupia motyinepo. Omukuatate umwe ukala ko Australia utiwa o Robert, wati: “Omukai wange ankho ndyimupopia omapita tyina nanumana. Konyima ankho ndyilivela umwe, mahi tyina wamapopi otyipuka, katyitavela vali okutyikondola-ko. No hono tyindyihama tyina ndyisoka kovipuka ankho ndyimupopia.”

Atuho “ovikando ovinyingi tulinga oviponyo” nomulungu. Pamwe ovipuka tupopia vipondola okueta onondyaya motyinepo tyetu. (Tia. 3:2) Tyina otyo tyamamoneka-po, omapole apondola okutukuatesako okukala tyahiliya, nokuyunga elaka. — Pro. 17:27.

Robert alingi ononkhono mbokukala ondalawa, nokulikondola omutima. Oityi tyatundililako? Wati: “Hono tyina pamoneka okatateka pokati ketu, ndyilinga ononkhono mbokutehelela nawa omukai wange, nokupopia onondaka mbukahi nawa, nokuhanumana. Pahe tukahi nawa!”

Omapole etukuatesako okulivila na vakuetu. Omunthu wokunumana liwa kakala nomapanga mokonda lya hityilingwa lihanya, mahi lya tyikale litunga. Otyo otyili umwe, mokonda Ombimbiliya ipopia okuti omapole ‘etuwaneka.’ (Efe. 4:2, 3) Cathy wapopiwa konyima wati: “Omapole ehole okunkhuatesako okulivila novanthu aveho, namphila vamwe vepuilisa.”

Omapole etukalesa nawa. Ombimbiliya ipopia okuti omapole nombembwa, ovituwa vituka ‘kounongo wo keulu.’ (Tia. 3:13, 17) Omunthu womapole una “omutima wahiliya.” (Pro. 14:30) Omukuatate umwe utiwa o Martin, walinga ononkhono opo akale notyituwa otyo. Wapopia okuti: “Pahe ndyikahi nawa, hikuluminya vali vakuetu okulinga etyi ndyihanda. Pahe ndyina ehambu, nombembwa.”

Tutyii okuti pamwe katyapepukile okukala vala tyahiliya. Omukuatate umwe wapopia okuti na hono pamwe unumana unene. Mahi Siovaa metukuatesako. Oe wetupopila tulinge ononkhono mbokukala nomapole. (Isa. 41:10; 1 Tim. 6:11) Siovaa ‘mamanuhula okutulongesa, etukalesa tyapama.’ (1 Pet. 5:10) Katutu-katutu, matukala nga Kilisitu. Ngetyi apositolu Paulu apopile, matukala ovanthu ‘vokuna omutima weliola nokankhenda.’ — 2 Kol. 10:1.

^ pal. 2 Omanyina amwe apilululwa.