Te Agamalū—He Koʼe Ko He Kalitate ʼe Lelei Kia Tatou?
Ko Sara * ʼe ina fakamahino fenei mai: “Ko au ko he tahi ʼe umiuminoa, pea ʼe mole au falala fau kia au. Koia ʼe au tuʼania ai moka ʼe au fakatahi mo he ʼu hahaʼi ʼe agamalohi ʼi ʼanatou palalau. Kae ka au fakatahi mo he tahi ʼe agamalū mo agavaivai, ʼe au logo fimalie ai. ʼE feala ke au fakaha ki ai te ʼu meʼa ʼae ʼe au logoʼi pea mo ʼoku fihifihia. Pea ʼe feia la ʼoku kaumeʼa lelei, ʼe natou agamalū mo agalelei.”
ʼE ha lelei mai ʼi te fakamatala ʼa Sara kapau ʼe tou agamalū, pea ʼe fia kaumeʼa anai ʼihi mo tatou. Ko te kalitate ʼaia ʼe toe leleiʼia e Sehova. Ko tana Folafola ʼe ina fakalotomalohiʼi fenei tatou: “Kotou kofuʼi . . . te agamalū.” (Kol. 3:12) Kotea ia te agamalū? Neʼe fakaha feafeaʼi e Sesu te agamalū? Pea ʼe tokoni feafeaʼi mai te kalitate ʼaia ke tou maʼuʼuli fiafia age?
KOTEA IA TE AGAMALŪ?
Ko he tahi ʼe agamalū ʼe tokalelei tona loto. ʼE agalelei ki te hahaʼi, pea moka ita, ʼe feala pe tana lolomi.
Ko ia ʼae ʼe agamalū ʼe malohi. Ko te kupu Fakakeleka ʼae neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “agamalū” neʼe fakaʼaogaʼi moʼo palalau ki he hosi vao neʼe fakalalata. ʼE kei malohi pe te hosi, kae ʼaki tona akoʼi, kua feala leva ke ina taʼofi tona malohi. ʼO toe feia, ka tou agamalū ʼe tou lava puleʼi ʼotatou vaivaiʼaga pea mo tou tokalelei mo te hahaʼi.
ʼE lagi tou manatu fenei: “Ko au ʼe mole au agamalū!” ʼE tou maʼuʼuli mo he hahaʼi agamalohi pea ʼe mole natou faʼa kataki, koia ʼae ʼe faigataʼa ai ke tou agamalū. (Loma 7:19) Koia, ʼe tonu ke tou faiga malohi ke tou agamalū, kae ʼaki te tokoni ʼa te laumalie ʼo Sehova, ʼe feala anai ke hoko atu tatatou faiga ʼae ke tou agamalū. (Kal. 5:22, 23) Kotea la te ʼuhiga ʼo hatatou faiga ke tou agamalū?
Ka tou agamalū, ʼe fia fakatahi te hahaʼi mo tatou. Ohage ko tona fakatokagaʼi e Sara ʼi muʼa atu, ʼe tou fia fakatahi mo he tahi ʼe agamalū mo agalelei. Neʼe tuku mai e Sesu he faʼifaʼitaki makehe ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. (2 Ko. 10:1) Maʼia mo he ʼu fanau neʼe mole natou iloʼi lelei ia ia, kae neʼe natou fia fakatahi mo ia.—Mko. 10:13-16.
Ka tou agamalū, ʼe lelei kia tatou pea mo te hahaʼi. Kapau ʼe tou agamalū, ʼe mole tou hoko ita anai pea mo fai he meʼa ʼe kovi. (Taag. 16:32) ʼE mole tou fakamamahiʼi anai ʼihi, tafito ia natou ʼae ʼe tou ʼoʼofa mamahi ai, pea ʼe mole tou lotomamahi anai ki ʼamuli. Tahi ʼae, ka tou agamalū, ʼe lelei ki te hahaʼi ʼae ʼe fakatahi mo tatou, koteʼuhi ʼe tou lolomi te ʼu meʼa ʼae ʼe tou logoʼi mo tatatou aga, pea ʼe mole tou fakamamahiʼi anai natou.
TE FAʼIFAʼITAKIʼAGA LELEI TUKUPAU ʼO TE AGAMALŪ
Logo la ʼona maʼua mamafa pea mo tona maʼumaʼua, kae neʼe agalelei pe ia Sesu mo te hahaʼi fuli. Tokolahi ʼi tona temi neʼe natou tau mo he ʼu faigataʼaʼia pea neʼe natou mafasia. Koia ʼae neʼe ʼaoga ai ke fakafimalieʼi ia natou. ʼE mahino ia, neʼe ko he fakalotofimalie kia natou te ui fenei ʼa Sesu kia natou: “Kotou ʼomai kia te au . . . koteʼuhi ʼe au agamalū mo agavaivai.”—Mat. 11:28, 29.
ʼE feafeaʼi hatatou ako ke tou agamalū ohage ko Sesu? ʼAki tatatou ako te Tohi-Tapu ke tou iloʼi ai pe neʼe feafeaʼi ia Sesu mo te hahaʼi pea mo te meʼa ʼae neʼe ina fai moka hoko he ʼu faigataʼaʼia. Pea mo faʼifaʼitakiʼi ia Sesu ʼi te ʼu aluʼaga ʼae ʼe ʼahiʼahiʼi ai tatatou agamalū. (1 Pet. 2:21) Tou vakaʼi faʼahi ʼe tolu neʼe tokoni ai kia Sesu ke agamalū.
Ko Sesu neʼe agavaivai moʼoni. Neʼe ina ui ko ia ʼe “agamalū mo agavaivai.” (Mat. 11:29) ʼI te Tohi-Tapu, ko te ʼu kalitate ʼaia ʼe lua ʼe nā tauhoa. (Efe. 4:1-3) Kotea tona tupuʼaga?
Ko te agavaivai ʼe tokoni mai ke ʼaua naʼa tou tokagaʼi fau moka palalau kovi mai he tahi. Neʼe feafeaʼi ia Sesu ʼi te ui ʼae e te hahaʼi neʼe ko he tagata “ ʼe kai pea mo inu fakavale”? Neʼe ina fakaha ʼaki tana aga ko te ʼu palalau ʼaia neʼe ko he ʼu loi pea neʼe ina fakatokagaʼi ʼaki te agamalū “ ʼe ha te poto ʼi ʼana gaue.”—Mat. 11:19.
Ka palalau kovi atu he tahi ʼuhi he ʼe ko koe ko he fafine, peʼe ko he tagata, peʼe ʼuhi ko tou lanu, faiga koe ke ke tali ʼaki he agamalū. ʼE ui fenei mai e Peter, ʼae ʼe tagata ʼafea ʼi Afelika Saute: “Kapau ʼe au ita ʼuhi ko he meʼa neʼe ui mai e he tahi, ʼe au fai te fehuʼi ʼaeni: ‘Kotea ka fai anai e Sesu?’ ” ʼE ina toe ui fenei: “Neʼe au ako ke mole au tokagaʼi fau te ʼu palalau ʼae ʼe fai mai e he tahi.”
Neʼe mahino ia Sesu ki te ʼuhiga agahala ʼa te tagata. Ko te ʼu tisipulo ʼa Sesu neʼe natou fia fai te meʼa ʼae ʼe lelei, kae ʼuhi ko tonatou ʼuhiga agahala neʼe mole natou fai tuʼumaʼu te meʼa ʼae ʼe lelei. Ohage la, ʼi te po ʼi muʼa ʼo te mate ʼo Sesu, ko Petelo, mo Sakopo, pea mo Soane neʼe mole natou nonofo ʼalaʼala mo Sesu ohage ko tana kole age. Kae neʼe mahino pe ia Sesu logo la “ ʼe tuʼu te loto, kaʼe ʼe vaivai te kakano.” (Mat. 26:40, 41) Koia neʼe lotomahino ia Sesu ki te ʼuhiga agahala ʼo ʼana apositolo, koia ʼae neʼe mole ita ai kia natou.
Ko Mandy ʼe ko he tuagaʼane neʼe ko tana agamahani ʼi te temi muʼa, ko te valokiʼi ʼo te hahaʼi. Kae ia ʼaho nei, ʼe ina faigaʼi ke ina faʼifaʼitakiʼi te agamalū ʼa Sesu. ʼE ina ui fenei: “ ʼE au faiga ke au manatuʼi ko te hahaʼi fuli ʼe agahala pea mo au tokagaʼi ʼonatou ʼu kalitate ohage ko Sehova.” Ko te manavaʼofa ʼo Sesu ki te ʼu vaivaiʼaga ʼo te hahaʼi ʼe toe tokoni atu koa ke ke agamalū mo te hahaʼi?
Neʼe falala katoa ia Sesu kia Sehova. ʼI tana ʼi te kele, neʼe tali pe e Sesu tona gaohi koviʼi. Neʼe faihala te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo ia, neʼe fehiʼaʼinaʼi, pea neʼe fakatagaʼi. Kae logo la te ʼu faʼahi ʼaia, neʼe agamalū pe ia koteʼuhi “neʼe ina tuku ia meʼa fuli kia Ia ʼae ʼe ina fakamauʼi ʼi te faitotonu.” (1 Pet. 2:23) Neʼe ina iloʼi ʼe tokaga anai tana Tamai ʼae ʼi selo kia ia, pea ʼe ina tauteaʼi anai ia natou ʼae neʼe natou gaohi koviʼi ia ia.
Kapau ʼe fai mai he aga heʼe faitotonu ʼo tou iita ai, ʼe feala ke ʼasili kovi age te aluʼaga. Koia ʼae, ʼe fakamanatuʼi fenei mai e te Tohi-Tapu: “ ʼE mole fakahoko e te ita ʼo te tagata te faitotonu ʼa te ʼAtua.” (Sakp. 1:20) Maʼia pe ko he aluʼaga neʼe tonu ke tou iita ai, kae ʼuhi ko totatou ʼuhiga agahala, ʼe feala pe ke tou fai he meʼa ʼe kovi.
Ko Cathy ko he tuagaʼane ʼe maʼuli ʼi Siamani. ʼI muʼa atu, neʼe ko tana agamahani tana ui fenei: “Kapau ʼe mole au tali ki he aga peʼe ko he palalau ʼe kovi ʼe fai mai, ko ai anai ka ina fai?” Kae ʼi tana ako ʼae ke falala kia Sehova, neʼe ina fetogi ai tana faʼahiga manatu. ʼE ina fakamahino fenei: “ ʼE mole kei ʼaoga leva ke au tali ki he meʼa kovi ʼe fai mai. ʼE feala leva ke au agamalū, he ʼe au iloʼi ʼe fakatokatoka anai e Sehova te ʼu aluʼaga kovi fuli.” Kapau neʼe fai atu he meʼa ʼe heʼe faitotonu, faʼifaʼitakiʼi ia Sesu ʼo ke falala ki te ʼAtua. ʼE tokoni atu anai te faʼahi ʼaia ke ke agamalū.
“MANUʼIA IA NATOU ʼAE ʼE AGAMALŪ”
Neʼe akoʼi mai e Sesu, kapau ʼe tou fia maʼuli fiafia ʼe tonu ke tou agamalū. Neʼe ina ui fenei: “Manuʼia ia natou ʼae ʼe agamalū.” (Mat. 5:5) Tou vakaʼi te ʼu fua lelei ʼo te agamalū ʼi te ʼu aluʼaga ʼaeni:
Ko te agamalū ʼe tokoni ki te ʼu felogoi fakataumatuʼa. Ko Robert ko he tehina ʼe maʼuli ʼi ʼOsitalalia. ʼE ina ui fenei: “Neʼe au fai ni palalau neʼe malave kovi ki toku ʼohoana. Neʼe au fai te ʼu palalau ʼaia kae neʼe mole au fakakaukauʼi. Kae ka kua tou ʼosi fai ni palalau fefeka ʼuhi ko te ita, ʼe mole kei feala hona fetogi. Neʼe au lotomamahi ʼaupito ʼi taku sio ʼae neʼe lavea tona loto ʼuhi ko ʼaku palalau.”
“ ʼE lahi te ʼu lakaga ʼe tou lakahala fuli ai” ʼi ʼatatou palalau, pea ko ʼatatou palalau ʼae ʼe mole fakakaukauʼi ʼe feala anai ke fakatupu tuʼutamaki ki te ʼu felogoi fakataumatuʼa. (Sakp. 3:2) Kae ka hoko mai te ʼu aluʼaga ʼaia, ko te agamalū ʼe tokoni mai anai ke tou lolomi totatou ita pea mo taʼofi ʼatatou palalau.—Taag. 17:27.
Neʼe faiga malohi ia Robert ke ina ako te lotololomi. Pea kotea ʼona fua? ʼE ina fakamatala fenei: “Ia ʼaho nei, moka ʼe mole ma manatu tahi, ʼe au faiga malohi ke au fagono lelei moka ʼe palalau mai, ke au palalau ki ai ʼaki he agamalū pea ke mole au itaita. Pea kua lelei age leva toma maʼuli fakataumatuʼa.”
Ko te agamalū ʼe tokoni mai anai ke tou felogoi lelei mo te hahaʼi. Ko natou ʼae ʼe hoko ita, ʼe lagi mole lahi ʼonatou kaumeʼa. Kae ko te agamalū ʼe tokoni mai ke tou “maʼuʼuli ʼi te tokalelei.” (Efe. 4:2, 3) Ko Cathy, ʼae neʼe tou palalau ki ai, ʼe ina ui fenei: “Ko te agamalū ʼe tokoni mai ke au fiafia moka ʼe au fakatahi mo he tahi logo la ʼe faigataʼa he felogoi mo ia.”
Ko te agamalū ʼe ina foaki mai te tokalelei ʼo te loto. ʼI te Tohi-Tapu, ko te agamalū mo te tokalelei ʼe tauhoa mo “te poto ʼae mai ʼoluga.” (Sakp. 3:13, 17) Ko he tahi ʼe agamalū ʼe ‘loto fakatokatoka.’ (Taag. 14:30, MN) ʼE ui fenei e Martin ʼae neʼe faiga malohi ke ina maʼu te agamalū: “Ia ʼaho nei, ʼe mole kei au fakakinauʼi ke fai te ʼu meʼa ʼo mulimuli ki toku loto. Kua lahi age te tokalelei ʼo toku loto pea mo toku fiafia.”
ʼE moʼoni, ʼe lagi tonu ke tou faiga malohi ke tou agamalū. ʼE ui fenei e te tehina: “ ʼI ʼihi temi ʼe kovi ʼosi toku ita.” Kae ko Sehova, ʼae ʼe ina fakalotomalohiʼi tatou ke tou “kumi . . . te agamalū,” ʼe tokoni mai anai ke hoko atu ʼatatou faiga. (Esa. 41:10; 1 Tim. 6:11) ʼE ina ‘fakakatoa anai tatatou akoako’ pea mo ‘fakalotomalohiʼi anai tatou.’ (1 Pet. 5:10) Koia, ohage ko te apositolo ko Paulo, ʼe tou faʼifaʼitakiʼi anai “te agamalū pea mo te agaʼofa ʼo Kilisito.”—2 Ko. 10:1.
^ pal. 2 Ko ʼihi higoa neʼe fetogi.