1-2. Lele oborẹ ọ ha Psalm 40:5, ẹghẹlẹ ego yi Jehova o tiobọnu rẹn ọwan ne, mesoriẹ ene yono kpahen aye?

JEHOVA yẹ Osolobrugwẹ ro tiobọnẹ ghwologhwolo. Roro kpahen ẹghẹlẹ ezẹko rọ yẹre ọwan ne: akpọ oghẹnrensan ro vwo erhumu; aphẹrhiẹn oghẹnrensan re vwori; ọrhẹ i Baibol na. Nyoma ẹghẹlẹ esa enana, Jehova ọ yẹre ọwan ekete re ne rhirhiẹ, omẹgbanhon re ne roro ji tẹmro, ọ ji kpahenrhọ enọ eghoghanren ra na sabu nọ.—Se Psalm 40:5.

² Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen ẹghẹlẹ esa erana. Erhe roro kpahen aye rhọ, ene rhe vwo ọdaremẹro kpahen aye, ji vwo oruru ọgbogbanhon re ne ruẹ oborẹ ọnọ rhọ merhen Ọmemama ọwan Jehova oma. (Rev. 4:11) Ọnọ ji lẹrhẹ ọwan ha userhumu rẹn ihworho ra phiẹrhọ rhẹ iyono ekwakwa ri varhe.

3. Mesoriẹ akpọ na o rhiẹ emru oghẹnrensan?

³ Ọwan a mẹrẹn ẹghwanren Osolobrugwẹ vwrurhe nyoma oborẹ ọ ma akpọ na lele. (Rom. 1:20; Heb. 3:4) O ji vwo ekwakwa erọrọ ri họhọ otọrakpọ na re se planet, re kiẹnhariẹ ọren na, ọrẹn akpọ na ọrẹ oghẹnrensan fọkime ọye ọvo yo vwo ekwakwa ri na sabu sẹrorẹ arhọ ituakpọ.

4. Mesoriẹ ana sabu ta taghene otọrakpọ na o rhomu ghwẹ owọ ituakpọ i ruru?

⁴ Uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, akpọ na ọ họhọ owọ rọ ha oberun ame uvuẹn urhie ọduado. Ọrẹn, o vwo ovẹnẹ kirighwo sansan uvwre owọ rẹ ituakpọ i bọnren rẹ ihworho i vuọnren ọrhẹ akpọ ọwan na. Jerẹ udje, marhẹ ihworho re rhirhiẹ uvuẹn owọ ina tọ te, orhianẹ aye ọvo yi ruẹ aphẹrẹ aye e mwuẹ ha, emaren ọrhẹ ame rẹ aye a ha ruiruo? Marhẹ aye  ina tọ te orhianẹ aye e vwa sabu donron ekwakwa aye i vwa guọlọ nẹ uvuẹn owọ na-a? O jirẹ-ẹ, ihworho ri ha uvuẹn owọ na ine hwuo. Ọrẹ ovẹnẹ, akpọ na yẹ iduduru ihworho ọrhẹ eranmo buebun e rhirhiẹ. Akpọ na ọ yẹ ọwan aphẹrẹ re mwuẹ ha, emaren kugbe ame ra guọlọre, ekwakwa eghoghanren enana i vwe hiẹ-ẹn. Dedevwo ekwakwa ra vwa guọlọ i ji ha akpọ na; ọrẹn, akpọ na o ji vwo erhumu ji fo ekete re ne rhirhiẹ. Marhẹ ọrana o ru phia? Jehova ọ ma akpọ na rhẹ omẹgbanhon rọ rharhumu ruẹ ekwakwa ra vwa guọlọ rhiẹ ekwakwa ri rhomurun ra na sabu ha ruiruo. Ene yono kpahen ẹghwanren i Jehova sekpahen oborẹ ọ kwaphiẹ aphẹrẹ re mwuẹ ha ọrhẹ ame ra ha ruiruo lele.

5. Marhẹ a kwaphiẹ aphẹrẹ rhọ lele, me yẹ ọrana o djephia?

⁵ Oxygen yẹ aphẹrẹ ituakpọ ọrhẹ eranmo e mwuẹ ha nẹ aye i sabu nyerẹn. Iyẹnrẹn o djerie phia taghene aphẹrẹ ekwakwa re nyerẹn e mwuẹ ha uvuẹn ẹgbukpe owu, o bunrun omamọ. Ekwakwa erana re nyerẹn na ne mwu aphẹrẹ re se carbon dioxide phia. Ọrẹn, ekwakwa erana re nyerẹn na i vwe mwu ọsoso aphẹrẹ na ha-a, yanghene akpọ na ọ vwọ vuọn phan rhẹ aphẹrẹ re mwuẹ phia re se carbon dioxide-e. Mesoriẹ? Fọkime, Jehova ọ ma aruẹ ewawọ sansan jerẹ erhan eduado ọrhẹ ekokamo re mwu carbon dioxide ha ji mwu oxygen phia. Uvuẹn izede re rhiẹromẹrẹn, fọkiẹ oborẹ a kwaphiẹ aphẹrẹ rhọ lẹlẹ, e kwerhọ oborẹ ọ ha uvuẹn Acts 17:24, 25, rọ tare: “Osolobrugwẹ . . . yọ yẹ ihworho ephian arhọ ọrhẹ ẹhẹn.”

6. Marhẹ a kwaphiẹ ame rhọ lele, me yẹ ọrana o djephia? (Ji se ekpeti na “ Ẹghẹlẹ i Jehova Sekpahen Oborẹ ọ Kwaphiẹ Ame Rhọ Lele.”)

⁶ Ame ọ vwọ ka nẹ akpọ na-a, fọkime akpọ na ọ ha ekete ro serhọ riẹn nẹ ekete ọren na ọ havwọ. Orhianẹ akpọ na ọ kẹrẹ ọren na ibiesuọn vrẹn oborẹ ọ havwọ, manẹ ame na ephian ina ka, orho ji vwo oborẹ o nyerẹn uvuie-en. Ọrẹn, orhianẹ akpọ na o tephe rẹn ọren na ibiesuọn vrẹn oborẹ ọ havwọ, manẹ ọsoso ame na ine ze, rọ nọ lẹrhẹ akpọ na rhiẹ ekete ọfọfọ rọ vuọnren rhẹ imito. Fọkime, Jehova o fiẹ akpọ na rhẹ ekete ro serhọ riẹn, oborẹ a kwaphiẹ ame rhọ lele nọ sabu lẹrhẹ ọwan nyerẹn. Ọren na o ruẹ ame irhie eduado na ọrhẹ eri ha otọrakpọ na djẹrẹ, aye na ka, ji dẹrẹrhiẹ ukoli ame uvuẹn ivwrevwrede na. Kẹgbukpe kẹgbukpe, uchunu ame rẹ ọren na ọ ka nẹ otọrakpọ na, o bun ghwẹ ame ri ha ọsoso ẹtẹrhe ame uvuẹn akpọ na. Ame ọnana nọ daji ivwrevwrede na emrẹ ẹdẹ ikpe bọmọke ọ ki rhọ jerẹ oso yanghene imito. Orho ru, ame na nọ zẹ ruẹ irhie na yanghene ekete erọrọ ame e koko, ji vwanriẹn erhirhiẹ na. Oborẹ i Jehova ọ kwaphiẹ ame rhọ lele, o djephia taghene ọye o vwo ẹghwanren ọrhẹ omẹgbanhon.—Job 36:27, 28; Eccl. 1:7.

7. Me yẹ izede ezẹko ene ru dje ọdaremẹro phia kpahen ẹghẹlẹ re dje rhẹ Psalm 115:16?

⁷ Marhẹ ene ru dje ọdaremẹro kpahen akpọ ọwan ọrhẹ ekwakwa irhorhomu ri ha uvuien? (Se Psalm 115:16.) Izede owu yẹ ọrẹ ene roro kodo kpahen ekwakwa ri Jehova ọ maren. Ọrana ono mwu ọwan kpẹmẹ i Jehova kẹdẹkẹdẹ fọkiẹ ekwakwa irhorhomu rọ yẹrẹ ọwan. E ji djephia taghene e vwo ọdaremẹro kpahen akpọ na nyoma re ruẹ ekete re rhirhiẹ fuan.

8. Mesoriẹ ana sabu ta taghene aphẹrhiẹn ọwan ona igbevwunu?

⁸ Aphẹrhiẹn onyakpọ ghini ona igbevwunu. Ọke wa ha uvuẹn oghwuvwiẹ izuo, a bọn aphẹrhiẹn ọnọ lele oborẹ e  mwuegbe yi rhotọre ne, habaye kiminiti kiminiti yẹ iyẹn aphẹrhiẹn na buebun a homaphia! Egba irherhe i tare taghene aphẹrhiẹn omirẹghwa o vwo iyẹn oghẹnrensan ri te iduduru buebun re se neurons. A dabu koko iyẹn aphẹrhiẹn enana rhẹ ekete owu rọ ghwa te ikolo 1.5. Jene yono kpahen ewian aphẹrhiẹn na ezẹko.

9. Me yo dje rie phia wẹn taghene omẹgbanhon ra tẹmro ẹghẹlẹ ro nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe?

⁹ Omẹgbanhon ọwan a tẹmro, emru igbevwunu. Roro kpahen oborẹ ọ phia ọke ra tẹmro. Kẹmro kẹmro wa ta, aphẹrhiẹn ọnọ no suẹn iriẹn ri te 100 uvuẹn ẹrẹnmo, uvwele, evwẹrugbunu, ọkwa ọrhẹ udu ọnọ. Neneyo ẹmro enọ i sabu gba ọke wa rha tẹmro, iriẹn enana ina wian ukwọgbọ uvuẹn izede owu. Sekpahen omẹgbanhon ra sabu djẹ edjadjẹ sansan, uyono owu re fomu phia uvuẹn ẹgbukpe 2019, o djephia taghene emọ re vwiẹre obọ ina sabu vwrurhe ẹmro owuowu ra ta. Uyono ọnana nọ hobọtua oborẹ egba irherhe i vwo imwẹro kpahen, taghene e vwiẹre ọwan rhẹ omẹgbanhon re ne vwrurhe jeghwai yono edjadjẹ sansan. Itiọrurhomẹmro, omẹgbanhon ra tẹmro ẹghẹlẹ ro nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe.—Ex. 4:11.

10. Marhẹ ene ru djephia taghene e vwo ọdaremẹro kpahen ẹghẹlẹ ẹmro ẹta ri Jehova ọ yẹre ọwan?

¹⁰ Izede owu ene ru dje ọdaremẹro phia kpahen ẹghẹlẹ ẹmro ẹta, yẹ ọrẹ ene dje imwẹro re vwori kpahen Osolobrugwẹ rẹn ihworho ri vwo imwẹro kpahen uyono ekwakwa ri varhe. (Ps. 9:1; 1 Pet. 3:15) Ihworho re jiri uyono ọrana i guọlọre ne vwo imwẹro taghene akpọ na ọrhẹ ekwakwa re nyerẹn uvuien i varhe. Arha ha i Baibol na ọrhẹ ihwẹnmro ezẹko re yono ne uvuẹn urhomu-ẹmro uyono ọnana ruiruo, ana sabu chochọn i Jehova ji dje rẹn ihworho ri vwo omwemẹ aye ina kerhọ oborẹ ọsoriẹ o mwu ọwan ẹro taghene i Jehova yẹ Ọmemama odjuwu ọrhẹ akpọ na.—Ps. 102:25; Isa. 40:25, 26.

11. Mẹ yẹ iroro owu rọ soriẹ aphẹrhiẹn ọwan o rhiẹ emru igbevwunu?

¹¹ Omẹgbanhon ra karorhọ ekwakwa, emru igbevwunu. Ọke rọ vrẹnren na, ọgba irherhe owu ọrhọ ta taghene aphẹrhiẹn onyakpọ o vwo omẹgbanhon rọ karorhọ iyẹnrẹn ri na vuọn ẹbe eduado ri te iduduru 20. Ọrẹn vwana, a mẹrẹnvwrurhe taghene a sabu karorhọ iyẹnrẹn ri bun vrẹn omaran. Ọrana ghini omẹgbanhon oghẹnrensan!

12. Marhẹ omẹgbanhon re yono oborẹ ene nyerẹn akpọ lele o ru lẹrhẹ ọwan vẹnẹ eranmo?

¹² Usuẹn emama ri ha uvuẹn akpọ na, ituakpọ ọvo yi vwo omẹgbanhon re ne yono oborẹ ene nyerẹn akpọ lele nyoma aye a karorhọ ji roro kpahen ekwakwa ri phia vrẹn ne. Omarana, na sabu yono irhi eghoghanren jeghwai wene oborẹ e nyerẹn ji roro lele. (1 Cor. 6:9-11; Col. 3:9, 10) Itiọrurhomẹmro, ana sabu yono ẹhẹn obrorhiẹn ọwan no vwrurhe ovẹnẹ rọ ha uvwre oborẹ orhomurun  ọrhẹ oborẹ obiomurun. (Heb. 5:14) Ana sabu yono oborẹ e dje ẹguọlọ, aruẹdọn ọrhẹ arodọmẹ lele. Ana ji sabu hẹrokele orhienbro ọsoso i Jehova.

13. Lele oborẹ ọ ha Psalm 77:11, 12, marhẹ ana ha omẹgbanhon ra karorhọ ekwakwa ruiruo lele?

¹³ Izede owu re djephia taghene e vwo ọdaremẹro kpahen ẹghẹlẹ ra karorhọ ekwakwa, yẹ ọrẹ a damoma karorhọ ọsoso ọke i Jehova ọ ha userhumu ọrhẹ urhebro rẹn ọwan ọke rọ vrẹnren. Ọnana ọnọ lẹrhẹ ọwan vwo uduefigbere ọgbogbanhon taghene ọnọ ha userhumu rẹn ọwan obaro na. (Se Psalm 77:11, 12; 78:4, 7) Izede ọrọrọ yẹ ọrẹ ana karorhọ ekwakwa irhorhomu awọrọ i ru rẹn ọwan, ji kpẹmẹ aye fọkiẹ oborẹ aye e ruẹ. Egba irherhe i mẹrẹnvwrurhe ne taghene oma ọ merhen ihworho re dje ọdaremẹro phia. O ji fo na hẹrokele i Jehova sekpahen ekwakwa rọ kpariroro vrẹn. Jerẹ udje, Jehova o vwo oghwa iroro rọ gbare, ọrẹn arha ghwẹriẹ, nọ harhomu orusọ ọwan ji kpariroro vrẹn aye. (Ps. 25:7; 130:3, 4) Ọ ji guọlọ na harhomu awọrọ, ọke aye i rhe rhomu unu rẹn ọwan fọkiẹ orusọ aye i ruru haso ọwan.—Matt. 6:14; Luke 17:3, 4.

14. Marhẹ ene ru dje ọdaremẹro phia fọkiẹ ẹghẹlẹ aphẹrhiẹn ọwan?

¹⁴ Ana sabu dje ọdaremẹro phia fọkiẹ ẹghẹlẹ aphẹrhiẹn ọwan nyoma ra ha ye jiri Ohworho rọ yẹrẹ ọwan. Ihworho ezẹko a ha aphẹrhiẹn aye djẹ odjẹ omobọ kpahen oborẹ obiomurun ọrhẹ oborẹ orhomurun. Ọrẹn, fọkime i Jehova yọ maren ọwan, no fori na nyalele irhi enẹyen ukperẹ ono rhiẹ irhi re je rẹn oma ọwan. (Rom. 12:1, 2) Arha huvwele i Jehova, ene vwo ufuoma. (Isa. 48:17, 18) Ọwan ne ji rhe oborẹ ọsoriẹ re nyerẹn, nọyẹ ọrẹ ana ha ujiri vwe i Jehova ro rhiẹ Ọsẹ ọrhẹ Ọmemama ọwan, ji lẹrhẹ oma merhiẹn.—Prov. 27:11.

15. Marhẹ ẹghẹlẹ i Baibol na o ru djephia taghene i Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen ituakpọ?

¹⁵ Baibol na ẹghẹlẹ ro nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe. Jehova ọ ha ẹhẹn ọfuanfon  na rẹn ehworhare ezẹko ya i Baibol na, fọkime o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan omamọ. Nyoma i Baibol na, Jehova ọ kpahanrhọ enọ eghoghanren ra na sabu nọ, jerẹ: Bọgo ọwan i nurhe? Mesoriẹ ọwan e nyerẹn? Marhẹ obaro na ono rhirhiẹ? Jehova ọ guọlọre nẹ emọyen ephian i rhe ẹkpahenrhọ rẹn enọ enana, omarana uvwre ẹgbukpe buebun rhe na, nọ ha uphẹn rẹn ihworho rhian i Baibol na rhẹ edjadjẹ buebun. Inyenana, ọsoso i Baibol na yanghene eghọn ezẹko vwọye i havwiẹ uvuẹn edjadjẹ ri vrẹn 3,000! Baibol na yẹ ọbe ra mai rhian ji fomu phia uvuẹn ikuegbe ituakpọ. O toro ekete ihworho i nurhe yanghene edjadjẹ aye a djẹ-ẹ, aye i vwo uphẹn aye ine yono i Baibol na uvuẹn edjadjẹ aye.—Se ekpeti na “ Re Ruẹ i Baibol na Uvuẹn Edjadjẹ Africa Buebun.”

16. Sekpahen oborẹ ọ ha Matthew 28:19, 20, marhẹ ene ru djephia taghene e vwo ọdaremẹro kpahen i Baibol na?

¹⁶ Ana sabu djephia taghene e vwo ọdaremẹro kpahen i Baibol na nyoma re seyi kẹdẹkẹdẹ, roro kodo kpahen oborẹ e seri na, ji damoma ha oborẹ e yonorin na ruiruo. Habaye, e dje ọdaremẹro ọwan phia rẹn Jehova nyoma ra ha i Baibol na ghwoghwo rẹn ihworho buebun.—Ps. 1:1-3; Matt. 24:14; se Matthew 28:19, 20.

17. Aruẹ ẹghẹlẹ ego ya hunute uvuẹn uyono ọnana ne, me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

¹⁷ Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana e yono kpahen ẹghẹlẹ i Jehova, jerẹ akpọ na; aphẹrhiẹn oghẹnrensan re vwori; ọrhẹ i Baibol na. Ọrẹn, o ji vwo ẹghẹlẹ erọrọ ri Jehova ọ yẹre ọwan ra vwa mẹrẹn. Ene yono kpahen efe enana ra vwa mẹrẹn uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana.