Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

PWONY ME ANYAMA ME 22

Nyut Pwoc pi Lonyo ma Pe Nen

Nyut Pwoc pi Lonyo ma Pe Nen

“Waciko wangwa . . . i kom gin ma pe nen. Gin ma nen bedo pi kare manok mo keken, ento gin ma pe nen ri nakanaka.”​—2 KOR. 4:18.

WER 45 Tam ma Alwodo i Cwinya

GIN MA WABINYAMO *

1. Gin ango ma Yecu owaco madok i kom lonyo ma tye i polo?

WATYE ki lonyo mogo ma pe nen. Ki lok ada, lonyo ma pigi tek loyo obedo jami ma pe watwero nenogi. I Pwonnye me Wi Got, Yecu oloko i kom lonyo ma tye i polo ma welle dit loyo jami me kom calo cente. En bene omedo lok ada man ni: “Ka ma lonyowu tye iye cwinywu bene bedo iye.” (Mat. 6:19-21) Ka waneno gin moni calo lonyo, ci wabitute matek me nongone. Wakano ‘lonyowa i polo’ ka wadongo wat macok ki Lubanga. Yecu owaco ni lonyo ma kit meno pe kitwero balone nyo kwalone.

2. (a) Ma lubbe ki 2 Jo Korint 4:17, 18, lakwena Paulo ocuko cwinywa me keto tamwa i kom ngo? (b) Ngo ma wabinyamo i pwony man?

2 Lakwena Paulo ocuko cwinywa ni omyero ‘wacik wangwa . . . i kom gin ma pe nen.’ (Kwan 2 Jo Korint 4:17, 18.) I kin jami ma pe nen magi tye iye mot ma wabinongo i lobo manyen. I pwony man, wabipwonyo lok i kom mot angwen ma pe wanenogi ma watwero nongogi i kare-ni​—mic me bedo larem Lubanga, mot me lega, kony pa cwiny maleng, ki kony ma wanongo ki bot Jehovah, Yecu, ki lumalaika ka watye i tic me pwony. Wabipwonyo bene gin ma watwero timo me nyuto ki Jehovah ni watye ki pwoc pi lonyo magi.

MIC ME BEDO LAREM JEHOVAH

3. Lonyo ma pire tek loyo ducu ma pe watwero nenone obedo ngo, dok ngo ma oweko twerre piwa me nongone?

3 Lonyo ma pud dong pire tek loyo ducu ma pe watwero nenone aye mic me bedo larem Lubanga Jehovah. (Jab. 25:14) Twerre nining pi Lubanga me bedo larem jo ma gitye ki roc ci en pud medde ki bedo leng? En twero timo man pien ginkok pa Yecu “kwanyo bal me lobo”. (Jon 1:29) Kadi wa ma Yecu peya oto, Jehovah onongo dong ongeyo woko ni Yecu bibedo lagen wa i tone wek olar dano. Meno aye oweko Lubanga onongo twero bedo larem dano ma gukwo con ma Yecu peya oto.​—Rom. 3:25.

4. Mi kong labol pa co mogo ma gukwo ma kare pa Lukricitayo pudi ma gudoko lurem Lubanga.

4 Nen kong labol pa co mogo ma gukwo ma kare pa Lukricitayo pudi ma gudoko lurem Lubanga. Abraim obedo laco ma onyuto niye matek adada. Mwaki makato 1,000 i nge to pa Abraim, Jehovah olwonge ni “ngat ma amaro.” (Ic. 41:8) Meno nyuto ni kadi wa to pe twero giko wat ma tye i kin Jehovah ki lureme macok. I tam pa Jehovah, en pud neno Abraim calo tye makwo. (Luka 20:37, 38) Labol mukene obedo pa Yubu. I kare mo ma onongo lumalaika ducu gucokke i polo, Jehovah oloko ki gen matek i kom Yubu. Jehovah olwonge ni “dano ma pe ki bal mo, dano ma cwinye atir, ma lworo Lubanga, dok dag tim marac.” (Yubu 1:6-8) Jehovah kono onongo winyo nining i kom Daniel, ma otiyo pire ki gen i lobo pa lurok pi mwaki ma romo 80? Tyen adek kulu lamalaika otito bot Daniel ma onongo dong oti woko ni Lubanga ‘marre adada.’ (Dan. 9:23; 10:11, 19) Watwero bedo ki gen ni Jehovah tye ka kuro nino ma en bicero iye lureme me amara ma guto.​—Yubu 14:15.

I yo mapatpat ango ma watwero nyuto kwede ki pwocwa pi lonyo ma pe nen? (Nen paragraf 5) *

5. Ngo ma mitte wek wabed ki wat macok ki Jehovah?

5 Dano adi ma gitye ki roc i kare-ni ento gitye ki wat macok ki Jehovah? Tye dano milion mapol ata. Wangeyo man pien co, mon, ki lutino mapol i wi lobo-ni ducu gitye ka nyuto ki i kit ma gikwo kwede ni gimito bedo lurem Lubanga. Jehovah ‘tye ki wat macok ki jo ma kitgi atir.’ (Car. 3:32) Wat man twere pi niyegi i kom ginkok pa Yecu. Pi ginkok meno, watwero bedo lurem Jehovah dok watwero dyero kwowa bote ci wanongo batija. Ka watimo jami magi ma pigi tek-ki, ci wadonyo i kin Lukricitayo milion mapol ma gudyere dok gunongo batija kun bene gitye ki ‘wat macok’ ki Ngat madit loyo ducu i polo ki lobo!

6. Watwero nyuto pwocwa nining pi wat ma watye kwede ki Lubanga?

6 Watwero nyuto nining ni watero watwa ki Lubanga calo gin ma pire tek? Calo Abraim ki Yubu ma gugwoko gennegi bot Lubanga pi mwaki makato miya acel, wan bene omyero wagwok gennewa​—kadi bed dong watiyo pi Jehovah pi mwaki mapol i lobo-ni. Calo Daniel, mitte ni water watwa ki Lubanga calo gin ma pire tek loyo kwowa. (Dan. 6:7, 10, 16, 22) Ki kony pa Jehovah, watwero kanyo atematema mo keken ma wakato ki iye dok wagwoko watwa kwede bedo macok.​—Pil. 4:13.

MOT ME LEGA

7. (a) Ma lubbe ki Carolok 15:8, Jehovah winyo nining i kom legawa? (b) Jehovah gamo legawa nining?

7 Lonyo mukene ma pe watwero neno aye lega. Lurem ma gicok gimaro nywako tamgi. Tika meno lok ada ka odok i kom watwa ki Jehovah? Tye kit meno kikome! Jehovah loko kwedwa kun tiyo ki Lokke, dok meno aye kit ma en nyutiwa tamme ki kit ma en winyo kwede. Waloko kwede i lega, dok watwero nywako kwede tamwa matut loyo ki kit ma wawinyo kwede. Jehovah cwinye bedo yom me winyo legawa. (Kwan Carolok 15:8.) Macalo Larem ma lamar, Jehovah pe winyo legawa awinya keken ento bene gamogi. I kare mogo wanongo lagamme cutcut. Ento i kare mukene, mitte ni wamedde ki lega i kom lok acel-li. Kadi bed kit meno, pud watwero bedo ki gen ni lagam me legawa bibino i karene kikome dok i yo ma rwatte. Ngene kene ni, lagam pa Lubanga twero bedo pat ki gin ma watamo. Me labolle, me ka kwanyo peko meno woko, en twero miniwa ryeko ki kero “me ciro.”​—1 Kor. 10:13.

(Nen paragraf 8) *

8. Watwero nyuto pwocwa nining pi mic me lega?

8 Watwero nyuto pwocwa nining pi mic me lega? Yo acel aye ki lubo tira pa Jehovah me ‘lego Lubanga ma pe wakeng.’ (1 Tec. 5:17) En pe diyowa me lega bote. Me ka meno, en woro twerowa me timo gin ma iwa mito dok cuko cwinywa me ‘mine kenwa i lega ki cwinywa ducu.’ (Rom. 12:12) Dong watwero nyuto pwocwa ki lega tyen mapol i nino acel acel. Ngene kene ni, omyero wiwa pe owil me pwoyo ki pako Jehovah i legawa.​—Jab. 145:2, 3.

9. Omego mo acel winyo nining pi mot me lega, dok in kono iwinyo nining?

9 Ka wawoto ki tic pi Jehovah pi mwaki mapol dok waneno kit ma en gamo kwede legawa, pwocwa pi mic me lega bene myero obed ka dongo. Nen kong labol pa Chris, omego ma dong orii i tic pi kare malac pi mwaki 47. En owaco ni: “Amaro co odiko con wek ater kare mo me lega bot Jehovah. Pud dong yomo cwinya ya me lok ki Jehovah i cawa ma nongo dero ceng mukwongo ocako nen kun weko toyo ryeny! Man weko apwoyo en matek pi mic mere ducu, kadi wa mic me lega. Abedo bene ki yomcwiny me cito i kabuto ma nongo cwinya opye mot i nge lega otyeno.”

MIC ME CWINY MALENG

10. Pingo omyero water cwiny maleng pa Lubanga calo gin ma pire tek?

10 Cwiny maleng pa Lubanga obedo mic mukene ma pe nen ma omyero water calo gin ma pire tek. Yecu ocuko cwinywa me medde ki lega pi cwiny maleng. (Luka 11:9, 13) Jehovah tiyo ki cwiny mere maleng me miniwa teko​—kadi wa ‘teko madwong.’ (2 Kor. 4:7; Tic 1:8) Ki kony pa cwiny maleng pa Lubanga, watwero ciro peko mo keken ma watye ka kato ki iye.

(Nen paragraf 11) *

11. Cwiny maleng konyowa i yo ma nining?

11 Cwiny maleng twero konyowa me cobo ticwa pi Lubanga. Cwiny pa Lubanga twero konyowa me dongo diro ma onongo watye kwede con. Wangeyo ni adwogi maber ma wanongo i ticwa pi Lubanga twere keken pi kony pa cwiny maleng.

12. Ma lubbe ki Jabuli 139:23, 24, watwero lega pi cwiny maleng me konyowa timo gin ango?

12 Yo mukene ma wanyuto kwede ni cwiny maleng pire tek botwa aye ki lega pire wek okonywa me niang ka watye ki tam nyo miti mo marac i cwinywa. (Kwan Jabuli 139:23, 24.) Ka walego pire, Jehovah bitic ki cwiny mere maleng me konyowa niang kodi tam ki miti maraco magi. Dok ka waniang ni watye ki tam nyo miti marac, omyero waleg pi cwiny pa Lubanga wek ominiwa kero me lweny kwede. Ka watimo kit meno, wanyuto ni wamoko tamwa me gwokke ki i gin mo keken ma twero weko Jehovah juko miniwa cwiny mere maleng.​—Ep. 4:30.

13. Watwero dongo pwocwa pi cwiny maleng nining?

13 Watwero dongo pwocwa pi cwiny maleng ka walwodo lok i kom jami ma cwiny maleng tye ka cobo i kare-ni. Ma peya Yecu odok i polo, en otito ki lupwonnyene ni: “Wubilimo tek ka cwiny maleng bibino i komwu, ci wubibedo lucadenna . . . wa i agikki lobo ducu.” (Tic 1:8) Lok meno tye ka cobbe i yo mamwonya adada i kare-ni. Ki kony pa cwiny maleng, kicoko dano ma romo milion aboro ki nucu ki i twok lobo ducu ka woro Jehovah. Medo i kom meno, macalo jo pa Lubanga watye ki kuc dok wanote macalo utmege pien cwiny maleng konyowa me dongo kit mabeco calo mar, yomcwiny, kuc, diyo cwiny, kica, ber kit, niye, mwolo, ki jukke ken. Kit magi gubedo but “nyig ma nyak pi cwiny maleng.” (Gal. 5:22, 23) Cwiny maleng pud dong obedo mot ma pire tek ya!

WANONGO KONY MA A KI I POLO I TICWA ME PWONY

14. Cwak ango ma pe nen ma watye kwede ka watye ka nywako i tic me pwony?

14 Watye ki mot ma pire tek adada me ‘tic kacel’ ki Jehovah, Yecu ki lumalaika. (2 Kor. 6:1) Watimo meno ka wanywako i tic me pwony. Lakwena Paulo oloko kit man i kome kekene kacel ki jo ma ginywako i tic man ni: “Wan lutic kacel ki Lubanga.” (1 Kor. 3:9) Ka wanywako i tic me pwony, nongo bene watye lutic kacel ki Yecu. Wi opo ni i nge tito ki lulub kore ni “wucilok jo me rok ducu gudok jo ma luba,” Yecu owaccigi ni: “Atye kwedwu kare ducu.” (Mat. 28:19, 20) Dong lumalaika kono? Watye ki pwoc madwong adada ni lumalaika gitelowa ka watye ka tito “lok me kwena maber . . . bot jo ma gibedo i wi lobo.”​—Yabo 14:6.

15. Mi labol me Baibul ma nyuto gin ma pire tek ma Jehovah timo me konyo ticwa me pwony.

15 Ki kony meno ma a ki i polo, gin ango ma watye ka cobone? Ka wacoyo kodi me Ker-ri, kodi mukene kir i cwiny maber ci dongo. (Mat. 13:18, 23) Anga ma miyo kodi me lok me ada dongo dok nyako nyige? Yecu otito ni pe tye dano mo ma twero doko lalub kore ka pe ‘Wonne keken aye onyike cok.’ (Jon 6:44) Baibul miyo labol ma cwako lok man. Wi opo i kom kare ma Paulo otito kwena bot gurup pa mon ma onongo gugure i nge doggang me boma me Pilipi. Nen kong gin ma Baibul waco i kom dako acel i kingi ma nyinge Ludia: “[Jehovah] oyabo tamme omiyo oketo cwinye ka winyo lok ma Paulo waco.” (Tic 16:13-15) Calo Ludia, dano milion mapol bene Jehovah onyikogi cok bote.

16. Anga ma myero onong deyo pi adwogi maber mo keken ma wanongo i tic me pwony?

16 Anga ma myero onong deyo pi adwogi maber mo keken ma wanongo i tic me pwony? Lakwena Paulo ogamo lapeny meno i kare ma en ocoyo lok magi madok i kom kacokke me Korint: “Yam acoyo kodi, Apolo oonyo iye pii, ento Lubanga omiyo odongo. Kadi bed kumeno, ngat mucoyo kodi nyo ngat ma oonyo iye pii, gin ducu pe gin mo, kono Lubanga keken aye ma miyo jami dongo.” (1 Kor. 3:6, 7) Calo Paulo, wan bene omyero wami deyo bot Jehovah pi adwogi maber mo keken ma wanongo i tic me pwony.

17. Watwero nyuto pwocwa nining pi mot me ‘tic kacel’ ki Lubanga, Kricito, ki dong lumalaika?

17 Watwero nyuto pwocwa nining pi mot me ‘tic kacel’ ki Lubanga, Kricito, ki dong lumalaika? Watimo meno ka wabedo ma komwa mit i yenyo yo me nywako lok me kwena maber ki jo mukene. Tye yo mapol adada me timo man, me labolle ki tito kwena “i dye lwak ki i ot ki ot.” (Tic 20:20) Jo mapol bene gimaro miyo caden ma pe guyubbe iye. Ka gurwatte ki ngat mo ma pe gingeyo, gimote i yo me lirem dok gitute me nywako lok kwede. Ka ngat meno ye boko lok, ci gitiyo ki diro me kelo lok me kwena maber me Ker-ri.

(Nen paragraf 18) *

18-19. (a) Waonyo pii i kodi me lok ada nining? (b) Tit kong gin mutimme ma nyuto kit ma Jehovah okonyo kwede latin kwan acel me Baibul.

18 Macalo “lutic kacel ki Lubanga,” omyero pe wapit kodi me ada keken ento omyero bene waony pii i tere. Ka ngat moni onyuto miti, omyero wayelle matek me dok cen bote, nyo me keto yub wek ngat mukene olime ki miti me cako kwano Baibul kwede. Cwinywa bedo yom ka waneno Jehovah konyo latin kwan me Baibul me loko tamme ki kit ma en winyo kwede.

19 Nen kong labol pa omego mo ma onongo yam obedo ajwaka i lobo South Africa. Jami ma en opwonyo ki i Baibul ogudo cwinye adada. Ento en onongo ni tek me ye gin ma Baibul waco i kom kubbe ki kwariwa ma guto. (Nwo. 18:10-12) Motmot, en oye ni Lubanga olok kit ma en tamo kwede. Lacen, en oweko ticce macalo ajwaka woko, kadi bed man aye obedo tic acel keken ma onongo en kwo kwede. Omego-ni dong tye mwaka 60 ki wiye, dok en owaco ni: “Atye ki pwoc madit adada bot Lucaden pa Jehovah pi mina kony i yo mapatpat, calo konya me nongo tic mupore. Ma dong pire tek loyo, atye ki pwoc bot Jehovah pi konya me loko kwona, dok man oweko kombeddi dong atwero nywako i tic me pwony macalo Lacaden ma onongo batija.”

20. Gin ango ma imoko tammi me timone?

20 I pwony man, wanyamo lok i kom lonyo angwen mapatpat ma pe nen. Lonyo ma pire tek loyo ducu aye mic me bedo Larem Jehovah. Ka wadoko lurem Jehovah macok, ci watwero nongo adwogi maber ki i lonyo mukene ma pe nen​—calo lega bote, nongo kony pa cwiny maleng, ki tic kacel ki Jehovah, Yecu, ki dong lumalaika. Myero dong wamoku tamwa me dongo pwocwa pi lonyo magi ma pe nen-ni. Dok wamito ni wapwo Jehovah kare ki kare pi bedo Larem maber loyo ducu.

WER 145 Cikke pa Lubanga pi Paradic

^ para. 5 I pwony mukato-ni, wanyamo lok i kom lonyo ma Lubanga ominiwa ma waneno ki wangwa. I pwony man, wabiketo tamwa tutwalle i kom lonyo ma pe watwero nenone ki kit ma watwero nyuto kwede pwocwa pigi. Pwony man bene bidongo pwocwa pi Lubanga Jehovah, ma en aye lami mic magi ducu.

^ para. 58 LOK I KOM CAL: (1) I kare ma laminwa man tye ka nongo mit pa cwec pa Jehovah, en obedo ka lwodo lok i kom watte ki Jehovah.

^ para. 60 LOK I KOM CAL: (2) Laminwa acel-li tye ka lego Jehovah me mine tekcwiny me miyo caden.

^ para. 62 LOK I KOM CAL: (3) Cwiny maleng okonyo laminwa-ni me nongo tekcwiny me nywako kwena me Ker-ri ma pe oyubbe iye.

^ para. 64 LOK I KOM CAL: (4) Laminwa-ni tye ka kwano Baibul ki dako ma en kong omiyo caden bote ma pe oyubbe-ni. Ki kony pa lumalaika, laminwa-ni twero cobo tic me tito kwena ki loko dano.