1. Me yi Jesu ọ ta kpahen efe ri ha odjuwu?

ORHIẸ efe ephian ya sabu mẹrẹ-ẹn. Itiọrurhomẹmro, a vwa mẹrẹn efe ri mai ghanre-en. Uvuẹn ẹmro ri Jesu ọ haphia uvuẹn oberun ugbenu, nọ tẹmro kpahen efe ri ha obẹ odjuwu ri ghanren ghwẹ ekwakwa ugboma. Nọ ji ha urhomẹmro ọnana ba ye: “Ekete efe ọnọ ọ havwọ, avwaye yẹ ọmudu ọnọ ono ji rhirhiẹ.” (Matt. 6:19-21) Ọmudu ọwan ono mwu ọwan hatua ekwakwa ri ghanranren. E koko “efe rhẹ obẹ odjuwu,” nyoma re vwo omamọ odẹ yanghene obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ Osolobrugwẹ. Jesu ọ tare taghene a vwa sabu so yanghene ghwọghọ aruẹ efe erana-a.

2. (a) Lele oborẹ ọ ha 2 Corinthians 4:17, 18, me yi Paul ọ tare na tẹnrovi? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

² Ọnyikọ Paul ọ ha urhebro rẹn ọwan na “tẹnroviẹ ekwakwa ra vwa mẹrẹn.” (Se 2 Corinthians 4:17, 18.) Ekwakwa enana ra vwa mẹrẹn na i surhobọmwu ebrurhọ ri Jehova ọnọ yẹ ọwan uvuẹn akpọ ọkpokpọ na. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen efe ẹne ra vwa mẹrẹn ra yẹ ọwan erere vwana, nọyẹ onyerẹnkugbe rhẹ Osolobrugwẹ, ẹghẹlẹ ẹrhomo, userhumu ẹhẹn ọfuanfon na, ọrhẹ userhumu i Jehova, Jesu kugbe emakashe na uvuẹn owian aghwoghwo na. Ene ji yono oborẹ ene ru dje ọdaremẹro phia kpahen efe enana ra vwa mẹrẹn na.

3. Me yẹ efe ra vwa mẹrẹn rọ maido kparobọ, marhẹ e ru vwo yi?

³ Efe ra vwa mẹrẹn rọ maido kparobọ yẹ, onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova. (Ps. 25:14) Marhẹ Osolobrugwẹ ono ru rhiẹ ugbehian rhẹ ituakpọ ri vwa gba, ji sẹrorẹ erhirhiẹ ẹfuọn  ọnẹyen? Ọnọ sabu ruie fọkiẹ izobo otan i Jesu, “ro no ti ọdandan ihworho ri ha uvuẹn akpọ na nie.” (John 1:29) Jehova o rheri taghene ọhọriẹ ro no simi ituakpọ nyoma i Jesu o sefughwẹ-ẹ. Ọrana yọ soriẹ Osolobrugwẹ ọ sabu rhiẹ igbehian ihworho ri nyerẹnren bọmọke i Kristi o ki hwu.—Rom. 3:25.

4. Dje idje ihworho ri nyerẹnren e ki te ọke i Jesu ri rhiẹ igbehian Osolobrugwẹ.

⁴ Roro kpahen ihworho ri nyerẹnren e ki te ọke i Jesu ri rhiẹ igbehian Osolobrugwẹ. Abraham ohworho ro dje esegburhomẹmro ọgbogbanhon phia. Jehova o se Abraham “ugbehian mẹ” ọke ẹgbukpe 1,000 a vrẹn nẹ ọke ro hwu hin. (Isa. 41:8) Omarana, uhwu ọ vwọ sabu hẹriẹ Jehova nẹ igbehian ye-en. Jehova ọ ji karorhọ Abraham. (Luke 20:37, 38) Udje ọrọrọ yẹ Job. Ọke emakashe buebun e koko obẹ odjuwu, Jehova no fiudugbere tẹmro kpahen Job. Jehova o serie “ohworho ọsoso ro mevigbanhon, ọ zofẹn Osolobrugwẹ jeghwai sẹrerhumujẹ oborẹ obiomurun.” (Job 1:6-8) Ukẹro ọgo yi Jehova ọ ha i Daniel, ro rhiẹ ohworho rọ ga riẹ uvuẹn ẹkwotọre ra vwa ga i Jehova emrẹ ẹgbukpe 80? Ọgbọ esa yẹ emakashe i yẹ Daniel imwẹro taghene ọye ọ “ghanranren omamọ” rẹn Osolobrugwẹ. (Dan. 9:23; 10:11, 19) O mwurun ọwan ẹro taghene Jehova ọ hẹrhẹ ẹdẹ rọ nọ rhọmọ igbehian yen ro vwo ẹguọlọ kpahen nuhwu.—Job 14:15.

5. Me ya guọlọre na sabu riamerhen obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova?

⁵ Ihworho awan mwa ya riamerhen obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova inyenana? Aye i te iduduru buebun. Ọwan i rhe ọnana fọkime ehworhare, emẹse ọrhẹ emọvwerhe buebun, e djephia nyoma uruemru aye taghene aye i guọlọ rhiẹ ugbehian i Jehova. Jehova “o vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ ohworho ọsoso.” (Prov. 3:32) Aye ina sabu rhiẹ ugbehian yen fọkiẹ izobo otan i Jesu. Nyoma ọrana, Jehova nọ ha uphẹn rẹn ọwan na homakpahontọre riẹn ji bromarhame. Arha kpare idjaghwẹ eghoghanren enana, na homaba iduduru ihworho ri homakpahontọre ji bromarhame ne, ra riamerhen “omamọ onyerẹnkugbe” rhẹ i Jehova!

6. Marhẹ ene ru dje ọdaremẹro phia fọkiẹ onyerẹnkugbe re vwori rhẹ i Jehova?

⁶ Marhẹ ene ru djephia taghene e vwo ọdaremẹro kpahen onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova? Jerẹ Abraham ọrhẹ Job, ri fuevwan ga Osolobrugwẹ ẹgbukpe ri vrẹn uzusionrin ne, ana vi sẹrorẹ atamwu ọwan kpahen Jehova uvuẹn ọke ọnana, o toro ẹgbukpe ra ga riẹ ne-e. Jerẹ Daniel, ene vi ni onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova ghanghanren vrẹn arhọ ọwan. (Dan. 6:7, 10, 16, 22) Nyoma userhumu i Jehova, ana sabu din ebẹnbẹn ephian ra mẹrẹnren, ji sẹrorẹ ugbehian ọwan rhẹ ọye.—Phil. 4:13.

7. (a) Lele oborẹ ọ ha Proverbs 15:8, ukẹro ọgo yi Jehova ọ ha ni ẹrhomo ọwan? (b) Marhẹ i Jehova ọ ru kpahanrhọ ẹrhomo ọwan?

⁷ Efe ọrọrọ ra vwa mẹrẹn yẹ ẹrhomo. Igbehian ri kpẹnkpẹnren a ta iroro aye rẹn owuowọnwan. Omaran ugbehian ọwan rhẹ i Jehova ọ havwọ? Ee! Jehova ọ tẹmro rẹn ọwan nyoma i Baibol na, ana sabu mẹrẹn iroro i Jehova uvuien. Ọwan e lelie tẹmro uvuẹn ẹrhomo, ana ji sabu ta riẹn iroro okokodo re vwori. Oma ọ merhen i Jehova rọ nọ kerhọ ẹrhomo ọwan. (Se Proverbs 15:8.) Jerẹ ugbehian ro vwo ẹguọlọ, Jehova ọ kerhọ  ẹrhomo ọwan jeghwai kpahanrhọ aye. Ọkezẹko ọ kpahanrhọ ogege. Ọke ọrọrọ, ana sabu rha nẹrhomo kpahen erhirhiẹ na. Ọrẹn, ana sabu fiudugbere taghene ẹkpahenrhọ na ọnọ rhiọ ọke ro serhọ ọrhẹ izede rọ mai rhomu. Itiọrurhomẹmro, ẹkpahenrhọ Osolobrugwẹ ọnọ sabu vẹnẹ oborẹ e fiẹrorhọ. Jerẹ udje, ukperẹ ọnọ ghwai tiẹ ebẹnbẹn na nie, ọnọ sabu yẹ ọwan ẹghwanren ọrhẹ omẹgbanhon re ne “dien.”—1 Cor. 10:13.

8. Marhẹ ene ru dje ọdaremẹro phia kpahen ẹghẹlẹ ẹrhomo?

⁸ Marhẹ ene ru dje ọdaremẹro phia kpahen ẹghẹlẹ ọghoghanren ọnana ro rhiẹ ẹrhomo? Izede owu yẹ ọrẹ ana nyalele urhebro i Jehova rọ tare taghene a “nẹrhomo ọke ephian.” (1 Thess. 5:17) Jehova ọ vwọ gba ọwan nẹrhomo-o. Ukpomaran, ọ yẹrẹ ọwan ugbomọphẹ jeghwai jirie rẹn ọwan ne “gbromarhọ ẹrhomo ẹnẹ.” (Rom. 12:12) Omarana, ana sabu dje ọdaremẹro ọwan phia nyoma ra na nẹrhomo ọke ephian. Habaye, o fori na ha ẹmro ekpẹmẹ ọrhẹ ujiri ba ẹrhomo ọwan rẹn i Jehova.—Ps. 145:2, 3.

9. Ukẹro ọgo yẹ omizu ọhworhare owu ọ ha ni ẹrhomo, ukẹro ọgo wa ha nie?

⁹ Ọke arha ga i Jehova ji mẹrẹn oborẹ ọ kpahanrhọ ẹrhomo ọwan lele, ọdaremẹro re vwo kpahen ẹrhomo no no rho kodorhọ. Jerẹ udje, omizu ọhworhare owu re se Chris, ro vwobọrhọ owian ọkobaro ẹgbukpe rọ vrẹn 47 ne, nọ tare: “Ọ merhen mẹ oma ọke mi rha rhọmọ urhiọke ne mi sabu nẹrhomo rẹn Jehova. Ọ merhoma mi na tẹmro rẹn Jehova ọke ọren na ọ ghwai va sa, ji ruẹ ekwakwa ephian rhomẹ! Ọnana no mwu mẹ kpẹmẹ i Jehova fọkiẹ ẹghẹlẹ ye ephian ji tobọ te ẹrhomo. Ọke mi rha nẹrhomo hin uvuẹn owuọwọn, ọ merhoma mi ne semerhẹn rhẹ ẹhẹn obrorhiẹn rọ fonron.”

10. Mesoriẹ o fo na ha ukẹro ọghoghanren ni ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ?

¹⁰ Ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ yẹ ẹghẹlẹ ọrọrọ ra vwa mẹrẹn ro fori na  ukẹro ọghoghanren ni. Jesu ọ ta rẹn ọwan na rha nẹrhomo na yẹ ọwan ẹhẹn ọfuanfon na. (Luke 11:9, 13) Nyoma ẹhẹn ọfuanfon na, Jehova ọ yẹ ọwan omẹgbanhon tobọ te “omẹgbanhon rọ vrẹn ovwan.” (2 Cor. 4:7; Acts 1:8) Nyoma userhumu ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ, ana sabu din ebẹnbẹn ra dẹrughwaroghwẹ.

11. Izede ọgo yẹ ẹhẹn ọfuanfon na ọnọ sabu ha userhumu rẹn ọwan?

¹¹ Ẹhẹn ọfuanfon na ọnọ sabu ha userhumu rẹn ọwan wian owian Osolobrugwẹ ọ yẹrẹ ọwan. Ẹhẹn ọfuanfon na ọnọ sabu ruẹ ena ọrhẹ omẹgbanhon ọwan rhomurhọ. Ọ ha userhumu rẹn ọwan wian owian Olele Kristi ọwan. E rheri taghene ẹhẹn ọfuanfon na yọ ha userhumu rẹn ọwan wian ewian irhorhomu uvuẹn ogame i Jehova.

12. Lele oborẹ ọ ha Psalm 139:23, 24, me yẹ ẹhẹn ọfuanfon na ọnọ sabu ha userhumu rẹn ọwan ru?

¹² Izede ọrọrọ ene ru djephia taghene a ha ukẹro ọghoghanren ni ẹhẹn ọfuanfon na, yẹ ọrẹ ana nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu rẹn ọwan rhe iroro ọrhẹ ojemẹ esọsọ re vwori. (Se Psalm 139:23, 24.) Arha nekpẹn userhumu ọrana, Jehova ọnọ nyoma ẹhẹn ọfuanfon na lẹrhẹ ọwan rhe iroro yanghene ojemẹ esọsọ re vwori. Habaye, erhe rhe iroro yanghene ojemẹ esọsọ re vwori, o fori na nekpẹn userhumu ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ nọ yẹ ọwan omẹgbanhon ra na tiẹn iroro yanghene ojemẹ na. Omarana, ne djephia taghene e vwo omwemẹ ra na kẹnoma rẹn kemru kemru rọ nọ sabu lẹrhẹ i Jehova ja ha ẹhẹn ọfuanfon na ha userhumu rẹn ọwan.—Eph. 4:30.

13. Marhẹ ene ru vwo ọdaremẹro okokodo kpahen ẹhẹn ọfuanfon na?

¹³ Ana sabu vwo ọdaremẹro okokodo kpahen ẹhẹn ọfuanfon na, nyoma re ne roro kpahen oborẹ ọ ha userhumu ọwan ruẹ inyenana. Bọmọke i Jesu o ki riẹ odjuwu, nọ ta rẹn idibo yi: “Are ine vwo omẹgbanhon ọke ẹhẹn ọfuanfon na orho bru are rhe ne, are ni ne rhiẹ iseri mẹ uvuẹn . . . ekete ri mai seri  uvuẹn akpọ na.” (Acts 1:8) Ẹmro enana e ruẹgba uvuẹn izede igbevwunu. Nyoma userhumu ẹhẹn ọfuanfon na, e koko ihworho ri vrẹn iduduru ẹrẹnren ra ga i Jehova uvuẹn ọsoso akpọ na ne. Habaye, ọwan a ji riamerhen okugbe imizu ri vwo ufuoma fọkime ẹhẹn ọfuanfon na ọ ha userhumu rẹn ọwan vwo iruemru irhorhomu jerẹ ẹguọlọ, aghọghọ, ufuoma, erhionrin, uruemru esiri, orhorhomu, esegburhomẹmro, uruemru dẹndẹn, ọrhẹ omerhesun. Iruemru enana yẹ “omamọ ẹhẹn ọfuanfon na.” (Gal. 5:22, 23) Ẹhẹn ọfuanfon na ghini ẹghẹlẹ ọghoghanren!

14. Userhumu ọgo ra vwa mẹrẹn ye vwo ọke re riẹ aghwoghwo?

¹⁴ E vwo ẹghẹlẹ ọghoghanren re lele i Jehova, Jesu ọrhẹ emakashe na “wian kugbe.” (2 Cor. 6:1) E ruẹ ọnana ọke erhe vwobọrhọ owian re ruẹ idibo. Paul nọ ta kpahen omayen ọrhẹ awọrọ re vwobọrhọ owian ọnana: “Ame e lele Osolobrugwẹ wian kugbe.” (1 Cor. 3:9) Erhe vwobọrhọ owian Uvie na, ne ji lele i Jesu wian kugbe. Karorhọ taghene ọke i Jesu o jurhi rẹn idibo yi nẹ aye i “ruẹ idibo ihworho uvuẹn egbamwa na ephian,” nọ ji habaye: “Mẹmẹ rhẹ are i gba havwiẹ.” (Matt. 28:19, 20) Nẹ emakashe na vwo? Oma ọ merhen ọwan taghene emakashe na e sun ọwan ọke re ghwoghwo “iyẹnrẹn esiri bẹmẹdẹ . . . harẹn ere rhirhiẹ akpọ na”!—Rev. 14:6.

15. Dje udje i Baibol ro dje kpahen owian ọghoghanren ri Jehova ọ wian uvuẹn owian aghwoghwo na.

¹⁵ Mẹ yẹ obẹhatua ra mẹrẹn nẹ odjuwu sa ọ ha userhumu rẹn ọwan ruẹ? Ọke ra wọ ewawọ Uvie na, ikeri ezẹko e se rhẹ ọmudu ri rhomurun jeghwai dua. (Matt. 13:18, 23) Ọrọmo yọ lẹrhẹ ikeri urhomẹmro na dua jeghwai mọ emamọ? Jesu no djerie fiotọre taghene o vwo ohworho rọ nọ sabu rhiẹ odibo yi-i, jokpanẹ “Ọsẹ na . . . o serie.” (John 6:44) Baibol na o dje udje kirighwo kpahen ọnana. Karorhọ ọke i Paul o ghwoghwo rẹn ẹko emẹse ezẹko uvuẹn otafe amwa i Philippi. Djokarhọ oborẹ i Baibol na ọ ta kpahen owu usuẹn aye, ro rhiẹ ọmase re se Lydia: “Jehova no rhie ẹhẹn yen firhọ nọ dabu kerhọ ekwakwa ri Paul ọ ta.” (Acts 16:13-15) Jerẹ i Lydia, Jehova o se iduduru ihworho buebun te oma.

16. Ọrọmo ye ne jiri fọkiẹ efikparobọ re vwori uvuẹn aghwoghwo na?

¹⁶ Ọrọmo ye ne jiri ọke erhe vwo efikparobọ uvuẹn aghwoghwo na? Paul ọ kpahenrhọ onọ ọrana ọke rọ ya ẹmro enana kpahen ukoko rọ ha Corinth: “Mia wọ, Apollos ọ kpọtọ, ọrẹn Osolobrugwẹ yọ lẹrhiẹ dua, omarana, orhiẹ ohworho rọ wọre yanghene ohworho rọ kpọtọre yo rurie-e, ọrẹn Osolobrugwẹ yọ lẹrheriẹ do.” (1 Cor. 3:6, 7) Jerẹ i Paul, o fori na kpẹmẹ i Jehova kpahen efikparobọ ephian re vwori uvuẹn aghwoghwo na.

17. Marhẹ ene ru dje ọdaremẹro ọwan phia fọkime e lele Osolobrugwẹ, Kristi ọrhẹ emakashe na “wian kugbe”?

¹⁷ Marhẹ ene ru djephia taghene e vwo ọdaremẹro kpahen uphẹn re vwori re lele Osolobrugwẹ, Kristi ọrhẹ emakashe na “wian kugbe”? Nyoma ra na ha kuphẹn kuphẹn re vwori e ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na rẹn awọrọ. O vwo izede buebun ene ru ruẹ ọnana, jerẹ aghwoghwo ‘afiede ọrhẹ nẹ oghwa riẹ oghwa.’ (Acts 20:20) Ihworho buebun a ji riamerhen aghwoghwo kpregede. Aye i rha vwa ọpha, aye na mroma ye izede rọ nọ lẹrhẹ ẹhẹn yen totọre ji damoma ghwoghwo riẹn. Ohworho  na ọrhọ kpahenrhọ ye izede ro serhọ, aye na ha ona kpọ ẹmro na riẹ iyẹnrẹn esiri Uvie na.

18-19. (a) Marhẹ e ru kpọtọ ikeri urhomẹmro na? (b) Dje udje oborẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn ohworho owu ro yono i Baibol na.

¹⁸ Re rhiẹ ihworho re “lele Osolobrugwẹ wian kugbe” na, a vwa wọ ikeri urhomẹmro na ọvo-o, ọrẹn a ji kpọtọ aye. Ohworho orho dje omamerhomẹ phia, o fori na damoma nya kpahiẹn yanghene ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre nẹ omizu ọrọrọ o bru ọravwọ, neneyo ọ sabu tuẹn uyono i Baibol rhọ. Ọke uyono na ọ nya riarorhọ, oma ọ merhen ọwan ọke ra mẹrẹn oborẹ i Jehova ọ ha userhumu rẹn ohworho ro yono na ruẹ ewene uvuẹn iroro ọrhẹ irueruo yi.

¹⁹ Roro kpahen udje ọbo owu re se Raphalalani, ro rhirhiẹ South Africa. O vwo omamerhomẹ kpahen oborẹ o yono nẹ i Baibol na. Ọrẹn, nọ dẹrughwaroghwu obẹnbẹn ọduado owu, ọke ro se oborẹ i Baibol na ọ ta kpahen ọrẹ ene lele ese ride ri hwuru tẹmro. (Deut. 18:10-12) Ọrẹn, bibiesuọn, Jehova nọ kpọ iroro yi vi. Ọke oru, nọ dobọ irueruo ọbo yi ji, dedevwo ọnana yẹ owian rọ hẹrote omayen. Raphalalani, rọ ha ẹgbukpe 60 vwana, nọ tare: “Mi kpẹmẹ Iseri Jehova omamọ rẹ aye a ha userhumu mẹ izede buebun, jerẹ ọrẹ aye a ha userhumu mẹ mẹrẹn iruo. Ọrọ mai ghanren, mi kpẹmẹ i Jehova rọ ha userhumu mẹ wene akpenyerẹn mẹ, neneyo mi sabu vwobọrhọ owian aghwoghwo na jerẹ Oseri Jehova ro bromarhame ne.”

20. Me wu brorhiẹn yen wu ne ruo?

²⁰ Uvuẹn urhomẹmro ọnana, e yono kpahen efe ẹne ra vwa mẹrẹn. Ọrọ mai ghanren usuẹn aye yẹ, uphẹn re vwori ri Jehova o rhiẹ obọdẹn Ugbehian ọwan. Ọnana ọ lẹrhẹ ọwan mẹrẹn erere nẹ efe ra vwa mẹrẹn ere hẹrhẹre; nọyẹ uphẹn ẹrhomo ẹnẹ, re rhiẹromẹrẹn userhumu ẹhẹn ọfuanfon na, ọrhẹ ọrẹ a mẹrẹn userhumu ro nẹ odjuwu rhe uvuẹn owian aghwoghwo na. Jene brorhiẹn re ne dje ọdaremẹro okokodo phia kpahen efe enana ra vwa mẹrẹn na. Jenẹ arha kpẹmẹ i Jehova ọke ephian fọkiẹ aruẹ obọdẹn Ugbehian rọ havwọ.