Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 22

Yoleka Okusiima Kwawe Habw’Eby’obuguuda Ebitarukurorwa

Yoleka Okusiima Kwawe Habw’Eby’obuguuda Ebitarukurorwa

“Itwe [okuserra] . . . Ebitarukurorwa: baitu ebi ebirukurorwa byokuhwaho; baitu ebitarukurorwa byebiro byona.”​—2 KOL. 4:18.

EKIZINA 45 Okwecumitiriza okw’Omutima Gwange

EBITURAYEGA *

1. Yesu akagamba ki ha by’obuguuda eby’omu iguru?

EBY’OBUGUUDA ebimu titubirora. Amananu gali ngu, eby’obuguuda ebirukukirayo kuba eby’omuhendo tibirorwa. Omu Kwegesa kwa Yesu Okwa ha Rusozi, Yesu akabazaaho eby’obuguuda eby’omu iguru ebirukukirra hara ituungo. Hanyuma akongeraho yagamba ati: “Baitu Ebintu byawe nambere biikara, nomutima gwawe nagwo guliikarayo.” (Mat. 6:19-21) Obututwara ekintu kuba eky’omuhendo muno, omutima gwaitu gutuletera kwekamba kurora ngu twakitunga. Twahura “ebintu omu iguru” rundi eby’obuguuda kuraba omu kukora ibara erirungi omu maiso ga Ruhanga rundi kusiimwa omu maiso ge. Yesu Kristo akagamba ngu eby’obuguuda binu tibisobora kuhwerekerezebwa rundi kwibwa.

2. (a) Kusigikirra ha 2 Abakolinso 4:17, 18, omukwenda Paulo natuterra kuteeka omutima hali ki? (b) Kiki ekiturukwija kwegaho omu kicweka kinu?

2 Omukwenda Paulo natutererra “[kweserurra] . . . ebitarukurorwa.” (Soma 2 Abakolinso 4:17, 18.) Ebitarukurorwa binu nibitwarramu emigisa ei tulitunga omu nsi empyaka. Omu kicweka kinu, nitwija kwegaho eby’obuguuda bbina ebitarukurorwa baitu ebisobora kutugasira n’omu kasumi kanu. Binu nibyo, kufooka banywani ba Ruhanga, ekisembo eky’okusaba, obukonyezi obw’omwoyo gwa Ruhanga ogurukwera, hamu n’obusagiki bw’abamalaika omu buheereza. Nitwija kwegaho n’omulingo tusobora kwoleka ngu nitusiima habw’eby’obuguuda binu.

OBUNYWANI BWAITU NA YAHWE

3. Ky’obuguuda ki ekitarukurorwa ekirukukirrayo kimu?

3 Eky’obuguuda ekitarukurorwa ekirukukirrayo kimu, nukwo kufooka banywani ba Yahwe Ruhanga. (Yak. 2:23) Nikisoboka kita Ruhanga kufooka munywani w’abantu abatahikiriire kandi akaikara ali arukwera? Kinu nikisoboka habwokuba ekicunguro kya Yesu ‘nikiihaho ebibi by’ensi.’ (Yoh. 1:29) Yahwe akaba nakigumiza kimu ngu ekigendererwa kye eky’okukozesa omujuni kucungura abantu kyali nikigenda kuhikirra. Egi niyo nsonga habwaki Ruhanga yafookere munywani w’abantu abakaba baroho Yesu Kristo atakafiire.​—Bar. 3:25.

4. Bazaaho ebimu ha byokurorraho eby’abasaija abafookere banywani ba Ruhanga omu kasumi Yesu obwakaba atakaizire omu nsi.

4 Tekerezaaho abasaija abamu abafookere banywani ba Ruhanga omu kasumi Yesu obwakaba atakaizire omu nsi. Iburahimu akabali musaija ayayolekere okwikiriza okw’amaani. Obu haali harabireho emyaka erukuhingura omu 1,000 Iburahimu amazire kufa, Yahwe akamweta “enganjani yange.” (Is. 41:8) Kinu nikimanyisa ngu banywani be n’obubafa, Yahwe aikara n’abarora nka banywani be. Kandi nahati Yahwe narora Iburahimu nk’ow’ayomiire. (Luk. 20:37, 38) Omusaija ondi ni Yobu. Omu maiso ga bamalaika boona omu iguru, Yahwe akabazaaho kurungi Yobu. Yahwe akamweta “omusaija ahikiriire kandi owamazima, omuntu arukutina Ruhanga, kandi natantara ekibi.” (Yob. 1:6-8) Yahwe akehurra ata hali Danieri, ayamuheriize kumara emyaka nka 80 omu nsi nambere abantu bakaba batarukuramya Yahwe? Emirundi esatu, bamalaika bakagumya omusaija onu owakaba agurusire ngu ‘nagonzebwa muno’ omu maiso ga Ruhanga. (Dan. 9:23; 10:11, 19) Nitukigumiza kimu ngu Yahwe alindiriire n’ekihika ekingi ekiro eky’okuhumbuura banywani be abaafiire.​—Yob. 14:15.

Miringo ki emu eitusobora kwoleka ngu nitusiima habw’eby’obuguuda ebitarukurorwa? (Rora akacweka 5) *

5. Kiki ekitusemeriire kukora kusobora kufooka banywani ba Ruhanga nfe na nfe?

5 Bantu baingaha omu nsi kasumi kanu abaine enkoragana enungi na Yahwe? Omu kasumi kanu obukaikuru bw’abantu banywani ba Yahwe nfe na nfe. Nitugamba tuti habwokuba abantu baingi hati otwaliremu abasaija, abakazi, n’abaana omu nsi yoona nibooleka kuraba omu ngeso zaabo ngu mali banywani ba Ruhanga. Yahwe “munywani nfe na nfe ow’abamazima.” (Nfu. 3:32, NW) Obunywani bunu nibusoboka habwokuba nibaikiririza omu kicunguro kya Yesu. Habw’embabazi ze, Yahwe asigikirra ha kicunguro eki kutwikiriza kwehayo haliwe n’okubatizibwa. Obutukora encwamu zinu enkuru, tweteranizaaho Abakristaayo abehaireyo, kandi ababatiziibwe abaine enkoragana enungi n’Ogu arukukirrayo kimu omu nsi yoona!

6. Nitusobora tuta kwoleka ngu nitusiima habw’obunywani obutwine na Ruhanga?

6 Nitusobora tuta kwoleka ngu obunywani bwaitu na Ruhanga bw’omuhendo haliitwe? Nka Iburahimu na Yobu, abaikaire bali besigwa hali Ruhanga kumara emyaka erukuhingura omu kikumi, naitwe tusemeriiire kwikara tuli besigwa hali Yahwe n’obuturaba tumazire emyaka nyingi nitumuheereza omu biro binu ebya ha mpero. Nka Danieri, obunywani bwaitu na Ruhanga busemeriire kuba bukuru muno haliitwe kukira n’obwomeezi bwaitu. (Dan. 6:7, 10, 16, 22) Yahwe naija kutukonyera kugumira okulengesebwa kwona okutaratunga, nukwo tusobole kwikara twine enkoragana nungi nauwe.​—Baf. 4:13.

EKISEMBO EKY’OKUSABA

7. (a) Kusigikirra ha Enfumo 15:8, Yahwe ayehurra ata obutusaba? (b) Yahwe agarukamu ata esaara zaitu?

7 Eky’obuguuda ekindi ekitarukurorwa nukwo okusaba. Abanywani nfe na nfe bagonza kugambirangana ebibarukutekereza n’omulingo barukwehurra. N’obunywani bwaitu na Yahwe nukwo busemeriire kuba buti. Yahwe abaza naitwe nakozesa Ekigambo kye, kandi nuho tusanga entekereza ye n’omulingo ayehurra. Tubaza nauwe obutusaba, kandi nitusobora kumugambira entekereza yaitu n’omulingo gwonyini oguturukwehurramu. Yahwe asemererwa kuhurra esaara zaitu. (Soma Enfumo 15:8.) Kandi habwokuba munywani ow’okugonza, tagarukira ha kuhurra esaara zaitu kwonka baitu azigarukamu. Obwire obumu atugarukamu bwangu, baitu obundi kyetaagisa kumugambira ensonga emu emirundi nyingi. Baitu, tukigumize kimu ngu naija kutugarukamu ha bwire obusemeriire kandi omu mulingo ogurukukirrayo kimu oburungi. Amananu gali ngu, Ruhanga nasobora kugarukamu esaara zaitu omu mulingo ogutubaire tutarukunihira. Ekyokurorraho, omu kiikaro eky’okutwihaho okulengesebwa n’asobora kutuha amagezi n’amaani nukwo tusobole “okuguma.”​—1 Kol. 10:13.

(Rora akacweka 8) *

8. Nitusobora tuta kwoleka ngu nitusiima habw’ekisembo eky’okusaba?

8 Nitusobora tuta kwoleka ngu nitusiima habw’ekisembo kinu eky’omuhendo eky’okusaba? Omulingo ogumu nugwo ogw’okuhondera obuhabuzi kuruga hali Yahwe oburukugamba ngu “musabege obutosa.” (1 Bas. 5:17) Yahwe tatuhambiriza kusaba. Baitu atuleka twecweramu kandi atutererra ati: “Mwekambe omu kusaba.” (Bar. 12:12) Nahabweki nitusobora kwoleka ngu nitusiima habw’ekisembo kinu obutusaba emirundi nyingi buli kiro. Kandi titusemeriire kwebwa kusiima Yahwe n’okumukugiza obuturaaba nitusaba.​—Zab. 145:2, 3.

9. Ow’oruganda omu ayehurra ata obukihika ha kusaba, kandi iwe oyehurra ota ha kusaba?

9 Obuturaikara nituheereza Yahwe kandi tukarora omulingo agarukamu esaara zaitu, nikiija kutuleetera kweyongera kwoleka okusiima habw’ekisembo eky’okusaba. Tekerezaaho ekyokurorraho, eky’ow’oruganda Chris ow’amazire emyaka 47 naheereza omu buheereza obwa kasumi koona. Nagamba ati: “Kinsemeza muno obunzinduka nyenkyakara nk’asaba hali Yahwe izooba nirikyaturuka, kandi buli kimu kyona nikizooka kurungi. Kinu kindetera kumusiima habw’ebisembo byona eby’ampaire otwaliremu n’eky’okusaba. Kandi obunsaba ntakabyamire, kinsemeza muno habwokuba mbyama nyine omuntu ow’omunda omurungi.”

EKISEMBO EKY’OMWOYO OGURUKWERA

10. Habwaki tusemeriire kutwara omwoyo gwa Ruhanga ogurukwera nk’ekintu eky’omuhendo?

10 Omwoyo gwa Ruhanga ogurukwera kisembo ekindi ekitarukurorwa ekitusemeriire kutwara nk’eky’omuhendo. Yesu akatutererra kwikara nitusaba Yahwe atuhe omwoyo ogurukwera. (Luk. 11:9, 13) Yahwe akozesa omwoyo gwe ogurukwera kutuha amaani kandi n’asobora n’okutuha “amani agali amaingi muno.” (2 Kol. 4:7; Eng. 1:8) Omwoyo ogurukwera nigusobora kutukonyera kugumira ekizibu kyona ekitusobora kuba niturabamu.

(Rora akacweka 11) *

11. Omwoyo ogurukwera nigusobora kutukonyera omu miringo ki?

11 Omwoyo ogurukwera nigusobora kutukonyera kuhikiriza obujunanizibwa bwona Ruhanga obw’atuha. Nigusobora n’okutukonyera kukozesa kurungi ebisembo ebitwine. Kandi gutukonyera kuhikiriza kurungi obuheereza bwaitu. Tukimanyire ngu ebirungi ebitutunga omu buheereza titubitunga habw’amaani tutairemu, baitu habw’obukonyezi bw’omwoyo gwa Yahwe.

12. Kusigikirra ha Zabuli 139:23, 24, nitusobora kusaba Yahwe atuhe omwoyo ogurukwera gutukonyere kukora ki?

12 Omulingo ogundi ogutusobora kwoleka ngu omwoyo ogurukwera gw’omuhendo haliitwe nukwo kusaba Yahwe agutuhe gutukonyere kumanya obuturaaba twine ebitekerezo rundi okwegomba okubi omu mitima yaitu. (Soma Zabuli 139:23, 24.) Kakuba tusaba Yahwe ekintu kinu, naija kukozesa omwoyo gwe kutukonyera kumanya ebitekerezo rundi okwegomba okubi okutwine. Kandi kakuba tukimanya ngu twine ebitekerezo rundi okwegomba okubi, tusemeriire kusaba Yahwe atuhe omwoyo gwe gutuhe amaani ag’okwetantara ebintu binu ebibi. Omu mulingo ogu nitwija kwoleka ngu tucweriiremu kimu kwetantara ekintu kyona ekisobora kuletera Yahwe kuleka kutukonyera n’omwoyo gwe ogurukwera.​—Bef. 4:30.

13. Nitusobora tuta kweyongera kusiima habw’ekisembo eky’omwoyo ogurukwera?

13 Kakuba twecumitirizaaho ebintu omwoyo ogurukwera gukozere omu kasumi kanu nikiija kutuletera kwongera kwoleka okusiima habw’ekisembo kinu. Yesu obwakaba atakagarukire omu iguru, akagambira abegeswa be ati: “Mulihebwa amani omwoyo ogurukwera [obugulikamara kubaizira]: nainywe muraikaraga bakaiso bange . . . nokuhikya empero zensi.” (Eng. 1:8) Ebigambo binu nibihikirra omu kasumi kanu. Habw’obukonyezi obw’omwoyo ogurukwera abantu abarukuhika obukaikuru munana n’ekicweka basoroziibwe kwija kuramya Yahwe kuruga omu nsonda zoona ez’ensi. Kandi nitwegondeza omu businge n’obumu omu kitebe kyaitu eky’ensi yoona habwokuba omwoyo ogurukwera gutukonyera kukurakuraniza emiringo enungi nk’okugonza, okusemererwa, obusinge, kugumisiriza, embabazi, oburungi, okwikiriza, obuculeezi, hamu n’okwetanga. Emiringo enu yoona “kyana eky’omwoyo.” (Bag. 5:22, 23, NW) Mali omwoyo ogurukwera kisembo eky’omuhendo.

OBUSAGIKI KURUGA OMU IGURU OBUTUBA TULI OMU BUHEEREZA

14. Bukonyezi ki obutarukurorwa obutwine obuturukuba tuli omu buheereza?

14 Twine eky’obuguuda ekindi ekitarukurorwa eky’okukorra hamu na Yahwe n’ekicweka eky’omu iguru eky’ekitebe kye. (2 Kol. 6:1) Eki tukikora obutwejumbira omu omulimo ogw’okufoora abantu abegeswa. Paulo akebazaaho kandi yabazaaho naabo abayakoraga nabo nagamba ati: “Tuli bakozi hamu na Ruhanga.” (1 Kol. 3:9) Obutukora omulimo ogw’okutebeza n’okwegesa, tuba nitukorra hamu na Yesu. Twijuke ngu hanyuma y’okuragira abahondezi be ngu bagende bahindule “amahanga gona abegeswa,” Yesu akabagambira ati: “Nyowe ndi hamu nainywe.” (Mat. 28:19, 20) Kandi tukorra hamu tuta n’abamalaika? Katwine omugisa ogw’amaani gw’okuhaburwa abamalaika obuturukuba niturangirra “enjiri eyebiro nebiro . . . [hali] abo abarukwikara hansi”!​—Kus. 14:6.

15. Bazaaho ekyokurorraho kuruga omu Baibuli ekirukwoleka omulimo omukuru Yahwe ogw’akora obutuba tuli omu buheereza.

15 Obusagiki bunu kuruga omu iguru, nibutukonyera kuhikiriza ki? Obutuba nitusiga ensigo ey’Obukama, ensigo ezimu zigwa ha mitima enungi kandi zikura. (Mat. 13:18, 23) Noha asobozesa ensigo ezi kukura kandi zikaana ebyana? Yesu akagamba ngu busaho muntu asobora kufooka muhondezi we rundi buli ‘Isenyowe nyowe . . . amucunzire.’ (Yoh. 6:44) Baibuli n’etuha ekyokurorraho ha nsonga enu. Ijuka ekyabaireho omukwenda Paulo obuyatebiize abakazi aheru y’orubuga rwa Firipi. Wetegereze Baibuli eky’ebazaaho omu h’abakazi abo arukwetwa Ludiya, n’egamba eti: “[Yahwe] yaigura omutimagwe okuhwituka ebigambo Paulo ebiyabalize.” (Eng. 16:13-15) Nka Ludiya, obukaikuru bw’abantu bacunzirwe kwija hali Yahwe.

16. Noha outusemeriire kuhaisaniza habw’emigisa ei tutunga omu buheereza?

16 Noha outusemeriire kuhaisaniza habw’emigisa ei tutunga omu buheereza? Paulo akagarukamu ekikaguzo ki obuyahandiikire ekitebe eky’Omukolinso nagamba ati: “Nyowe nkabyara Apolo akaitirra amaizi: baitu Ruhanga nuwe yayanisize. Nukwo anyakubyara tali kintu, nobwakuba anyakuitirra amaizi, baitu Ruhanga anyakwanisa.” (1 Kol. 3:6, 7) Nka Paulo, tusemeriire kwikara nituhaisaniza Yahwe habw’emigisa yoona ei tutunga omu buheereza.

17. Nitusobora tuta kwoleka ngu nitusiima habw’omugisa ogw’okukorra hamu na Ruhanga, Kristo, n’abamalaika?

17 Nitusobora tuta kwoleka ngu nitusiima habw’omugisa ogw’okukorra hamu na Ruhanga, Kristo, n’abamalaika? Eki tukikora obutwekamba kukozesa buli mugisa gwona kutebeza amakuru amarungi. Haroho emiringo nyingi eitusobora kutebezaamu, ekyokurorraho nk’okutebeza “bwerebwere nomu nju emuemu.” (Eng. 20:20) Baingi bagonza kwejumbira omu kutebeza okutetekanirizibwe. Obubatangatangana omuntu omuhyaka, bamuramukya kurungi kandi balengaho kubaza nauwe. Omuntu obw’abagarukamu kurungi, abatebezi bakozesa amagezi kumugambira amakuru amarungi.

(Rora akacweka 18) *

18-19. (a) Ensigo ez’amananu nitusobora tuta kuziseserra amaizi? (b) Bazaaho ekyokurorraho ekirukwoleka omulingo Yahwe yakonyiremu omwegi owa Baibuli omu.

18 Nk’oku tuli “bakozi hamu na Ruhanga,” titusemeriire kugarukira ha kubyara ensigo kwonka baitu tusemeriire n’okuziseserra amaizi. Omuntu obwayoleka ngu nagonza kumanya ebirukukiraho, tusemeriire kukora kyona ekirukusoboka kugarukayo tukamubungira rundi kusaba omutebezi ondi kumubungira n’ekigendererwa ky’okumwegesa Baibuli. Tusemererwa muno obuturora omulingo Yahwe akonyera omwegi owa Baibuli kuhindura entekereza n’enyetwaza ye.

19 Tekerezaaho ekyokurorraho eky’omufumu ow’enzaarwa kuruga omu South Africa, arukwetwa Raphalalani. Akagonza muno ebyakaba nayega kuruga omu Baibuli. Baitu kikamugumira muno kwikiriza Baibuli eky’egamba ha kubaza n’abaisenkuru abaafire. (Bir. 18:10-12) Mpora mpora, akaikiriza Ekigambo kya Ruhanga kuhindura entekereza ye. Obwire bukahika y’aleka ebikorwa bye eby’obufumu n’obukiraaba ngu kinu kyali nikimanyisa kuleka omulimo gwonka ogw’akaba aine. Raphalalani, hati ow’aine emyaka 60 nagamba ati: “Ninsiima muno Abakaiso ba Yahwe habw’okunkonyera omu miringo nyingi nk’okuntungira omulimo. Kukira muno ninsiima Yahwe habw’okunkonyera kuhindura obwomeezi bwange, kandi hati ndimutebezi ow’abatiziibwe.”

20. Kiki eky’ocwiremu kukora?

20 Omu kicweka kinu twegereho eby’obuguuda bbina ebitarukurorwa. Ekirukukirrayo omu byona, nikyo eky’okufooka munywani wa Ruhanga nfe na nfe. Kinu kitukonyera kugasirwa n’omu by’obuguuda ebindi ebitarukurorwa nk’okusaba, obukonyezi obw’omwoyo ogurukwera, kandi n’okutunga obusagiki kuruga omu iguru obutuba tuli omu buheereza. Leka itwena tucweremu kimu kwikara nitwoleka okusiima habw’eby’obuguuda binu ebitarukurorwa. Kandi twikale nitusiima Yahwe ebiro n’ebiro habwokuba Omunywani omurungi.

EKIZINA 145 Omurago gwa Yahwe ogw’Ensi Empyaka

^ kac. 5 Omu kicweka ekihoire tukabazaaho eby’obuguuda bingi ebirukurorwa kuruga hali Ruhanga. Omu kicweka kinu nitwija kubazaaho eby’obuguuda ebitutasobora kurora kandi n’omulingo tusobora kwoleka okusiima kwaitu. Kandi kinu nikiija kutuletera kweyongera kugonza kusiima Yahwe Endugirro y’eby’obuguuda binu.

^ kac. 58 KUSOBORRA EBISISANI: (1) Munyaanya itwe ow’asemereriirwe habw’okurora obuhangwa ali mukwecumitirizaaho enkoragana ye na Yahwe.

^ kac. 60 KUSOBORRA EBISISANI: (2) Munyaanya itwe nuwe omu n’asaba Yahwe amuhe amaani ag’okutebeza.

^ kac. 62 KUSOBORRA EBISISANI: (3) Omwoyo ogurukwera gukonyera munyaanya itwe kutunga obumanzi obw’okutebeza n’obwaraaba atakyetekaniriize.

^ kac. 64 KUSOBORRA EBISISANI: (4) Munyaanya itwe nayegesa omukazi Baibuli ouyatebiize atakyetekaniriize. Bamalaika bakonyera munyaanya itwe kukora omulimo ogw’okutebeza n’okufoora abantu abegeswa.