1. Mesoriẹ a ha i Jehova dje izu ro vwo ọmọboban?

“ỌMỌ ro nyenye ọnọ sabu sẹrẹ izie ẹro?” Ọrana onọ ri Jehova ọ nọren uvuẹn ọke ọmẹraro Isaiah. Osolobrugwẹ nọ ta rẹn ihworho yi, “Ọrhọ tobọ sẹrẹ emẹse enana ẹro, are i sẹri mẹ ẹro dẹ-ẹ.” (Isa. 49:15) Jehova ọ vwọ ha omayen dje izu ọke ephia-an. Ọrẹn, o ruẹ omaran uvuẹn erhirhiẹ ọrana. Jehova ọ ha onyerẹnkugbe rọ ha uvwre izu ọrhẹ ọmọyen, dje oborẹ o vwo ẹguọlọ kpahen idibo yi te. Izu buebun ine kwerhọ oborẹ omizu ọmase owu re se Jasmin ọ tare, “Wa rha hẹrote ọmọ, are ne vwo obọdẹn onyerẹnkugbe ro no rhirhiẹ ye uvuẹn ọsoso akpọ are.”

2. Marhẹ oma o ruẹ i Jehova orhianẹ owu usuẹn emọyen, ọ dobọ ogame ye ji?

² Jehova ọ djokarhọ ye orhianẹ owu usuẹn emọyen o vwo kwe rhiẹ uyono ji vwobọrhọ owian aghwoghwo na-a. Roro kpahen oborẹ ọnọ miamiẹ te, ọke rọ mẹrẹn idibo yi buebun ri ha erhirhiẹ furhiemu * kẹgbukpe kẹgbukpe.

3. Me yi Jehova ọ guọlọre?

³ Imizu ọwan buebun ri ha erhirhiẹ furhiemu a rharhumu rhiẹ ukoko na, ne dede aye rhẹ omamerhomẹ! Jehova ọ guọlọre nẹ aye i rharhumu rhe, omaran ji te ọwan. (1 Pet. 2:25) Marhẹ ene ru ha userhumu phia? Na ki kpahenrhọ onọ ọrana, ono rhomu ne rhe oborẹ ọsoriẹ ezẹko a dobọ uyono ọrhẹ aghwoghwo ji.

4. Marhẹ iruo ono ru sabu hobọte imizu ezẹko?

⁴ Imizu ezẹko i fiomarhọ iruo aye phan. Hung * ro rhiẹ omizu ọhworhare ro rhirhiẹ Southeast Asia, nọ tare, “Mi fiomarhọ iruo mẹ phan. Mie rorie te-e, ni mi tare taghene mi rhe vwo igho bun, mi na sabu ga i Jehova rhọ. Omarana, ni mia wian inọke buebun. Ni mie se ẹdẹ riẹ uyono, ọke oru mi vwe rhe riẹ uyono ghwomara-an. Ọ họhọre taghene e ruẹ akpọ na nọ lọrọ ọwan nẹ obọrẹ i Jehova bibiesuọn.”

5. Marhẹ ebẹnbẹn sansan omizu ọmase owu ọ mẹrẹnren o ru hobọte yi?

⁵ Imizu ezẹko a dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn ra lẹrhẹ ẹhẹn aye seriotọre. Anne omizu ọmase ro rhirhiẹ Britain, o vwo emọ isionrin. Anne nọ tare, “Owu usuẹn emọ mẹ o vwo emiamo ọgbogbanhon. Ọke oru, ne le owu usuẹn emọ egbọtọ mẹ nẹ ukoko, owu usuẹn emọ ehworhare mẹ no vwo emiamo aphẹrhiẹn. Ẹhẹn mẹ no seriotọre, mi vwe rhe riẹ uyono ọrhẹ aghwoghwo-o. Omarana, ni mi rhiẹ oghwoghwẹmro furhiemu.” Ọ dare ame rẹn Anne orhẹ ekrun ọnẹyen kugbe awọrọ ra dẹrughwaroghwu aruẹ ebẹnbẹn enana!

6. Arha ha urhebro rọ ha Colossians 3:13 ruiruo-o, marhẹ ono ru lẹrhẹ ohworho nẹ ukoko i Jehova?

⁶ Se Colossians 3:13. Ẹhẹn idibo i Jehova ezẹko i seriotọre fọkiẹ oborẹ omizu ukoko na o ruru aye. Ọnyikọ Paul ọ mẹrẹnvwrurhe taghene ọkezẹko omizu ukoko na, ọnọ sabu ruẹ oborẹ ọnọ lẹrhẹ ọwan “biomevwan.” Ọkezẹko omizu ukoko na o sehiẹn ọwan. Arha jomarhotọre-e, ana sabu sẹrorẹ eghrẹn rhẹ ẹhẹn. Evwenbiomu ọgbogbanhon ọnọ sabu lẹrhẹ ohworho tiomanẹ ukoko i Jehova. Roro kpahen udje omizu ọhworhare owu ro rhirhiẹ South America re se Pablo. A mọrenfian banriẹn, fọkiẹ ọrana uphẹn ẹga ro vwori uvuẹn ukoko na nọ va riẹ obọ. Me yo ruru? Pablo nọ tare, “Ni mi tuekwẹre, bibiesuọn ni mi tiomanẹ ukoko na.”

7. Me yọ nọ sabu phia rẹn ohworho ro vwo ẹhẹn iborhin?

⁷ Ẹhẹn iborhin ọnọ sabu kpokpo ohworho ro gbe urhi Jehova ghwu vrẹn ne, ji lẹrhiẹ roro taghene orho mwuovwan ẹguọlọ Osolobrugwẹ-ẹ. Ọrhọ tobọ ghwẹriẹ, ne ji gbe arodọmẹ riẹn, ọnọ sabu rhe roro taghene ọ sabu rhiẹ odibo i Jehova-a. Omaran omizu ọhworhare owu re se Francisco o rorori. Nọ tare, “A ghwọghwu mẹ fọkime mi gbọfanrhiẹn. Dedevwo ọke ukaro mie ji riẹ uyono, ọrẹn ẹhẹn mẹ no seriotọre, ni mie roro taghene mie mwuovwan mi ne kwomakugbe ihworho i Jehova-a. Ẹhẹn obrorhiẹn mẹ no kpokpi mẹ, mi ji vwo imwẹro taghene Jehova ọ ji harhomi mẹ-ẹ. Ọke oru, mi vwe rhe riẹ uyono-o.” Ukẹro ọgo wa ha ni imizu ra dẹrughwaroghwu aruẹ erhirhiẹ erana? We roro rẹn aye? Ọrọ mai ghanren, ukẹro ọgo yi Jehova ọ ha ni aye?

8. Ihworho ri ha ẹga rẹn Jehova bi ne a sẹriẹ ẹro? Dje yi fiotọre.

⁸ Ihworho ri ha ẹga rẹn i Jehova bi ne, i vwa sẹriẹ ẹro-o; ewian aye i wianren uvuẹn ogame ye, i vwa ji sẹriẹ ẹro-o. (Heb. 6:10) Ọmẹraro Isaiah ọ ha udje orhorhomu dje oborẹ i Jehova ọ hẹrote  ihworho yi lele. Nọ tare, “Jerẹ osuingegede, ọye ọnọ hẹrote isurhe yi. Ọnọ ha abọ ye koko emọ igegede na, ọnọ kpare aye rhẹ udu ọnẹyen.” (Isa. 40:11) Marhẹ Osuingegede Rode na o roro orhianẹ owu usuẹn igegede yi o vruru? Jesu o dje iroro i Jehova phia ọke rọ nọ idibo yi: “Me are i rorori? Orhianẹ ọhworhare owu o vwo igegede 100, owu no begheri, ọ nyajẹ 99 na vwo uvuẹn oberun igbenu na jeghwai ya guọlọ owu ro begheri na? Ọrhọ mẹriẹn, itiọrurhomẹmro mia ta rẹn are, ọnọ ghọghọ omamọ fọkiẹ ọrana vrẹn 99 ere hẹrhẹre ri vwe ji beghe.”—Matt. 18:12, 13.

9. Marhẹ emamọ isuingegede ọke ahwanren e ruẹ igegede aye lele? (Ni ifoto obaro ọbe na.)

⁹ Mesoriẹ o serhọ na ha i Jehova dje osuingegede? Fọkime omamọ osuingegede ọke ahwanren o vwo ọdamẹ okokodo kpahen igegede yi. Jerẹ udje, David o lele okporokpo ọrhẹ ọya wọnrọn nọ sabu sẹrorẹ igegede yi. (1 Sam. 17:34, 35) Omamọ osuingegede ọnọ djokarhọ ye orhianẹ ogegede owu o vrẹ. (John 10:3, 14) Aruẹ osuingegede ọrana ọnọ nyaji igegede 99 ro vwori rhẹ ekete ro serhọ yanghene uvuẹn abọ isuingegede erọrọ, nọ nọ yọ guọlọ ọro vrẹ na. Jesu ọ ha udje ọrana yono ọwan urhomẹmro ọghoghanren owu: “Ọsẹ mẹ rọ ha obẹ odjuwu ọ guọlọ nẹ owu usuẹn eri kamurun enana i ghwọghọ-ọ.”—Matt. 18:14.

10. Lele oborẹ ọ ha Ezekiel 34:11-16, me yi Jehova o veri taghene ono ru rẹn igegede yi ri vruru?

¹⁰ Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan owuowu, tobọ te “eri kamurun” ri vruru. Nyoma ọmẹraro Ezekiel, Osolobrugwẹ no veri taghene ọnọ guọlọ igegede yi ri vruru, ji ha userhumu rẹn aye vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ ọye. Nọ hunute idjaghwẹ kirighwo rọ nọ kpare nọ sabu simi aye, ro rhiẹ idjaghwẹ rẹ osuingegede onyẹ Israel ọnọ kpare orhianẹ ogegede yi o vruru. (Se Ezekiel 34:11-16.) Ọrukaro, osuingegede na ọnọ guọlọ ogegede  na, ọnana ọ guọlọ ọke ọrhẹ omẹdamu ọgbogbanhon. Ọrhọ mẹriẹn ne, osuingegede na nọ nọ ha ye ba eri hẹrhẹre na. Riobarorhọ, ogegede na ọrhọ kon yanghene orhọmo orho kpe yi, osuingegede na ọnọ ha userhumu riẹn, gba ora ye, kpariẹ, ji ghẹriẹ. O fori nẹ ekpako ukoko ri rhiẹ isuingegede ra “hẹrote igegede Osolobrugwẹ,” i kpare idjaghwẹ enana nẹ aye i sabu ha userhumu rẹn ọro begheri. (1 Pet. 5:2, 3) Ekpako ukoko na, na guọlọ aye, aye na ha userhumu rẹn aye rharhumu rhiẹ igbehian i Jehova, ji kwomakugbe imizu aye uvuẹn ukoko na. *

11. Me yẹ omamọ osuingegede o vwẹruọ ye?

¹¹ Omamọ osuingegede o vwẹruọ ye taghene ogegede ọnọ sabu vru. Ogegede na orho beghe, osuingegede na o vwo ruie gbalogbalo-o. Roro kpahen udje i Jehova o dje rhotọre ọke rọ ha userhumu rẹn idibo yi ri vruru uvwre ọke owu.

12. Ukẹro ọgo yi Jehova ọ ha ni Jonah?

¹² Ọmẹraro Jonah ọ zẹ ji owian ra yẹriẹ vwo. Udabọ ọrana, Jehova ọ kpariroro vrẹn i Jona-ah. Jerẹ omamọ osuingegede, Jehova no simirien ji ha userhumu riẹn vwo omẹgbanhon rọ nọ wian owian na. (Jonah 2:7; 3:1, 2) Ọke oru, Jehova nọ ha owawọ owu ha userhumu rẹn i Jonah vwẹruọ oborẹ arhọ onyakpọ owuowu ọ ghanren te. (Jonah 4:10, 11) Me yẹ ọnana o yonirin ọwan? O fo nẹ ekpako ukoko i kiki kpariroro vrẹn ihworho ri ha erhirhiẹ furhiemu-u. Ukpomaran, o fori nẹ aye i damoma vwẹruọ oborẹ ọ lẹrherẹ aye beghe. Ọravwọ ọrhọ rharhumu bru i Jehova, ekpako na i gbe rhe dje ẹguọlọ okokodo riẹn.

13. Me ya sabu yono nẹ oborẹ i Jehova ọ kpahenrhọ rẹn ọrọ ya Psalm 73?

¹³ Ẹhẹn ohworho rọ ya Psalm 73 no seriotọre ọke rọ mẹrẹn evwọkon na re fiẹkparobọ. No vwo ẹhẹn eveva sẹ o fori ne ruẹ ọhọre i Jehova. (Ps. 73:12, 13, 16) Marhẹ i Jehova ọ kpahenrhọ riẹn lele? O  brorhiẹn kpe ọhworhare na-a. Ọrẹn, nọ ha uphẹn riẹn ya ẹmro rọ tare rhẹ uvuẹn i Baibol na. Fọkiẹ ọnana, ọbo ijoro na nọ mẹrẹnvwrurhe taghene omamọ onyerẹnkugbe re vwori rhẹ i Jehova, ọ ghanren vrẹn ekwakwa erọrọ. (Ps. 73:23, 24, 26, 28) Me yẹ ọnana o yonirin ọwan? O fo nẹ ekpako ukoko i kiki ha ihworho ri vwo ẹhẹn eveva kpahen ogame i Jehova guẹnzọ-ọn. Ukpomaran, o fori nẹ aye i damoma vwẹruọ oborẹ ọsoriẹ aye a ta ji ruẹ oborẹ aye i ruru. Ọke ọrana ekpako ukoko ina sabu ha i Baibol na ha urhebro rẹn aye.

14. Mesoriẹ Elijah ọ guọlọ userhumu, marhẹ i Jehova o ru ha userhumu riẹn?

¹⁴ Ọmẹraro Elijah ọ zẹ fọkiẹ Jezebel ro rhiẹ ane orodje. (1 Ki. 19:1-3) Ọye o roro taghene orho vwo ọmẹraro i Jehova ọrọrọ-ọ, no ji roro taghene owian yen ofefe. Ẹhẹn Elijah no seriotọre te erhirhiẹ rọ guọlọ hwu. (1 Ki. 19:4, 10) Ukperẹ i Jehova ono brorhiẹn kpe Elijah, Jehova nọ yẹriẹ imwẹro taghene rhẹ ọye ọvo yọ havwiẹ-ẹ, ọnọ ji sabu hẹrosuẹ omẹgbanhon Osolobrugwẹ, o ji vwo ewian buebun rọ nọ wian. Jehova ọ dabu kerhọ edamẹ Elijah, ji yẹ ye ewian ekpokpọ. (1 Ki. 19:11-16, 18) Me yẹ ọnana o yonirin ọwan? O fori nẹ ọwan ephian, maido ekpako ukoko i dje ẹguọlọ phia rẹn igegede i Jehova. Sẹ ohworho ọ tẹmro hwainhwain yanghene o roro taghene o mwuovwan arodọmẹ i Jehova-a, o fori nẹ ekpako  ukoko i kerhọ ye ọke rọ ta ẹhẹn yen. Ọke ọrana, aye ni na sabu yẹ ye imwẹro taghene ọ ghanren rẹn Jehova.

15. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn John 6:39, ukẹro ọgo yi Jesu ọ ha ni igegede Ọsẹ ye?

¹⁵ Ukẹro ọgo yi Jehova ọ guọlọre na ha ni igegede yi ri vruru? Jesu o dje udje na rẹn ọwan. Jesu o rheri taghene ọsoso igegede i Jehova i ghanren riẹn, omarana no ruẹ ekete omẹgbanhon ọnẹyen o teri nọ ha userhumu rẹn “igegede oghwa Israel ri vruru,” nẹ aye i rharhumu bru i Jehova. (Matt. 15:24; Luke 19:9, 10) Ro rhiẹ omamọ osuingegede na, Jesu ọ damoma sẹrorẹ igegede i Jehova ephian.—Se John 6:39.

16-17. Me yo fori nẹ ekpako ukoko i ru rẹn ihworho ri beghe ne? (Se ekpeti na  “Oborẹ Ogegede ro Vruru Ọnọ Sabu Rhe Roro.”)

¹⁶ Ọnyikọ Paul ọ ha urhebro rẹn ekpako ri ha ukoko Ephesus nẹ aye i hẹrokele udje i Jesu. “Are ina vi ha userhumu harẹn eri vwiẹlẹre, ji sẹrorẹ ẹmro Ọrovwori na Jesu rhẹ ẹhẹn are, ọke rẹ ọye ọ ta: ‘Omamerhomẹ ọ havwiẹ harẹn ọro tiobọnẹ ghwẹ ọra yẹre.’” (Acts 20:17, 35) Omaran ọ ji havwọ, ekpako ukoko inyenana, i vwo owian oghẹnrensan rẹ aye ina hẹrote ihworho i Jehova. Ọkpako ukoko owu re se Salvador, ro rhirhiẹ ẹkwotọre i Spain, nọ tare, “Mie rhe roro kpahen aruẹ ọdamẹ ri Jehova o vwo kpahen igegede yi ri vruru, no mwu mẹ ha userhumu rẹn aye. O mwurun mẹ ẹro taghene Jehova ọ guọlọre ne mi ha userhumu rẹn aye.”

¹⁷ A ha userhumu rẹn ọsoso ihworho ra hunute uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana ri begheri, rharhumu bru i Jehova. Vwana, awọrọ ri begheri i guọlọ rharhumu bru i Jehova. Urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana, ọnọ ta kpahen oborẹ ana sabu ru na ha userhumu rẹn aye rharhumu bru i Jehova.