Olole evideo ziriho

Olole emyanzi erimwo

ECIGABI C’OKUYIGA 25

“Nashibirira Ebibuzi Byani”

“Nashibirira Ebibuzi Byani”

“Nashibirira niène ebibuzi byani, nkaz’ibirhangula.”​—EZEK. 34:11.

LWIMBO NOMERO 105 “Mungu Ni Upendo”

EBI RHWACIYIGIRIZA *

1. Bulya gurhi Yehova acishushanyize n’omuzire oli wayonkesa akabonjo kage?

“KW’OMUZIRE anayibagira akabonjo kage?” Er’idoso lyo Yehova adosagya omulebi Izaya lusiku luguma. Ashib’ibwira olubaga lwage erhi: “Ciru bakayibagira, nièhe ntakuyibagire.” (Iza. 49:15) Yehova arhasag’icishushanya n’omuzire. Cikoki mw’aka kanga ajijire ntyo lyo ayerekana olushangi luba ekarhi kw’omuzire n’akabonjo omu kulonza okuyerekana kunganaci aba azigire abakozi bage. Bazire banji banahugûkwa ebi mwali wirhu muguma ohamagalwa okw’izino lya Yasmine waderhaga ntya: “Erhi wakaba oli wayonkesa akabonjo kawe, onabe oli wajira olushangi haguma n’akabonjo, olo lushangi luba lw’akalamo koshi.”

2. Gurhi Yehova aciyumva erhi muguma omu bakozi bage aleka okumukolera?

2 Yehova anabone erhi mukozi wage muguma akaleka okushibirira emikolo y’ecigamba n’okunyihya obushiru bwage bw’okuja omu mukolo gw’amahubiri. Orhanye oku malumwa Yehova akaba nago erhi abona abakozi bage bali baleka okumukolera. *

3. Bici Yehova alonzize?

3 Bene wirhu na bali birhu banji bahikira aha bashub’igalukira ecigamba n’erhi bagaluka ntyo, rhunabayegereze n’obushagaluke boshi. Yehova alonzize abo bene wirhu boshi bamugalukire, ciru na nirhu kwo rhulonza ntyo. (1 Pet. 2:25) Gurhi rhwakarhabala balya balesire okuja omu ntimanano erhi omu mukolo gw’amahubiri?

BICI BIRHUMA BENE WIRHU BAGUMA NA BAGUMA BALEKA OKUKOLERA YEHOVA?

4. Gurhi omukolo gw’okulonza ecijumbu gwakarhuma bantu baguma na baguma baleka okukolera Yehova?

4 Baguma na baguma bashwesirwe n’emikolo yabo y’omubiri. Mwene wirhu muguma olama omu cihigo c’e Asie ohamagalwa Hung, * adesire ntya: “Nahikire aha naleka omukolo gwani gw’okulonza ecijumbu gube gw’omurhanzi omu kalamo kani.” Ayushwîre ntya: “Nakarhanya oku erhi akaba ntaco mbuzire omu kalamo kani, nanahikira aha nakolera Yehova bwinja. Nahikira aha nakakola akasanzi koshi lyomba na ngasi kantu, nahikira aha ntacija omu ntimanano kuhika naleka okushibirira emikolo y’ecigamba yoshi. Bibonekine bwinja oku ebiri byabonekana omw’igulu ene byo biri byakula abakozi ba Yehova hofi na ye.”

5. Mazibu maci gakulikirine gahikire mwali wirhu muguma?

5 Bene wirhu na bali birhu banji bagwerhe amazibu gali garhuma babula obushagaluke. Anna w’omu cihugo c’e Britanique, ali muzire wa bana barhanu; barhabana babirhi na banyere basharhu. Anna adesire ntya: “Muguma muli abo bana bani abwizirwe na docteri oku arhagwerhi buhashe bulebe.” Anna ahugwîre erhi: “Erhi ensiku zigera mwali wani muguma atengwa n’owundi mugala wani muguma ahikira ah’alwala bwenene obulwala bw’omw’irhwe.” Ebyo byoshi byamvuna omurhima kuhika naleka okuja omu ntimanano n’okuja omu mahubiri na ntyo naba ntacishibiriri emikolo y’ecigamba. Rhwanayumviza oyo mwali wirhu obonjo oku byoshi byamuhikire na balya boshi bagendekire balwisa amazibu gali nk’ago g’oyo mwali wirhu.

6. Gurhi okurhakolesa olwandiko lwa Abakolosi 3:13 kwakarhuma omuntu acirhenza omu lubaga lwa Yehova?

6 Osome Abakolosi 3:13. Bakozi baguma na baguma ba Yehova bahikire aha bavunika omurhima erhi wabo mukozi wa Yehova orhumire. Entumwa Paolo ya yemire ntya n’obwalagale oku agandi mango rhwanaba “n’ecirhumire c’okucidudumira” mwene wirhu erhi mwali wirhu. Ciru byanahikira nkaba aha barhukolera okurhashinganini. Erhi rhwakabula kwaba masu, rhwanahikira aha rhwayumviza owundi oburhe. Oburhe bwanarhuma omuntu acirhenza oku babo bakozi ba Yehova. Orhanye kw’olu lwiganyo lwa Pablo, mwene wirhu w’e Amérique du Sud, mwene wirhu muguma amuderhera obunywesi mpu anajijire ecaha. Nt’igosa agwêrhe, cikone abagula barhanya oku arhacishinganini abêrane omukolo akag’ijira omu cigamba. Gurhi mwene wirhu Pablo aciyumvirhe? Adesire ntya: “Nagaya bwenene, nahikira aha narhenga omu cigamba c’ecikristu.”

7. Bici byakahikira omuntu ezamiri yage eri yabwira oku arhacishinganini omu masu ga Nnamahanga?

7 Ezamiri yanakaluma omuntu wagomeraga amarhegeko ga Yehova mango mîra n’okumubwira oku arhacishinganini omu masu ga Yehova. Ciru akaba aciyunjuzize anahika aha ababalirwa, anagendekera aciyumva nka arhashinganini okuba mukozi wa Nnamahanga. Ntyo ko mwene wirhu muguma ohamagalwa Francisko aciyumvagya. Adesire ntya: “Na tengwa bulya najijire obugonyi.” Ayushwire ntya: “Ciru akaba nakag’ija oku ntimanano, nayish’ivunika omurhima nanaciyumva oku ntashinganini okubêra egarhi k’abakozi ba Yehova. Nakaciyumva nka Yehova arhambabaliraga, buzinda naleka okuja oku ntimanano.” Ka hali bene wirhu na bali birhu omanyire bali omu kanga kali nk’ako rhuyusize rhwaganirira? Ka wanabayumviza obonjo? Na gurhi Yehova aciyumva kuyerekera abo bal’ibakozi bage?

YEHOVA ABA AZIGIRE ABAKOZI BAGE

Omungere w’omu mango g’aba Israheli akag’iciyumva kubi erhi akahezize cibuzi ciguma omu bibuzi byage (Olole ecifungo ca 8-9) *

8. Ka Yehova anayibagira abamukolire? Hugûla.

8 Yehova arhakayibagira abantu bamukolire ciru bakaleka ecigamba cage. Arhakanayibagira ciru n’omuko bamujirire. (Habr. 6:10) Omulebi Izaya akolesize olwiganyo lwinja ly’ayerekana gurhi Yehova ashibirira abakozi bage. Ayandika ntya: “Aka lungere, kuyabula ayabula obuso bwage, aj’ashubuza abana-buzi n’okuboko kwage, ababagalire oku cifuba cage.” (Iza. 40:11) Gurhi Yehova aciyumva erhi abona muguma w’omu bakozi bage arhaciri amukolera? Yezu ayerekine bwinja oku Yehova aciyumva erhi abwira abaganda bage erhi: “Gurhi mubwine? Nna-bibuzi Igana, ciguma mulibyo cikamuhera, karhaleka birya bindi makumi gali mwenda na mwenda omu ntondo, agend’ilonza cirya cahezire? N’erhi acibona, mmubwizire okuli, canamulerhera obushagaluke kulusha birya bindi makumi gali mwenda na mwenda birhal’ihezire.”​—Mat. 18:12, 13.

9. Gurhi abangere binja bw’omu mango ga mîra bakag’ijirira ebibuzi? (Olole enfoto eri oku cijalada c’eyi gazeti)

9 Bulya gurhi kushinganine okushushanya Yehova n’omungere? Bulya omungere omu mango g’Ebibliya akag’ishibirira ebibuzi byage. Kwa lwiganyo Daudi alwisagya engwi na nyambwe ly’alanga ebibuzi byage. (1 Sam. 17:34, 35) Omungere mwinja aba mubidu okumanya ciru oku hali ecibuzi cahezire. (Yowane 10:3, 14) Oyo mungere analeka ebyo bindi bibuzi 99 omu cogo erhi ciru anabilekera abandi bangere ly’agend’ilonza eco cindi cibuzi cahezire. Yezu akolesize olo lwiganyo erhi ali ayigiriza okuli. Aderha ntya: “Burhali bulonza bwa Sho w’empingu mpu muguma muli aba barhorho ahere.”​—Mat. 18:14.

Omu Israheli ya mîra omungere akag’ilonza ecibuzi ca hezire (Olole ecifungo ca 9)

YEHOVA YENE ALONZA ECIBUZI CAGE

10. Lugenda olwandiko lwa Ezekiyeli 34:11-16, bici Yehova alaganyize okujirira ebibuzi bihezire?

10 Kurhuzigira Yehova arhuzigira, ciru azigire na balya “barho” bacikuzire omu buso bwage. Kugerera omulebi Ezekiyeli, Nnamahanga, amuha oluhusa lw’okulonza ebibuzi byali hezire n’oku akabirhabire bishubirire amagala gabyo g’ekiroho. Ahikira ciru aha aderha gurhi ayish’ijira ly’ayokola ecibuzi cihezire. (Osome Ezekiyeli 34:11-16) Omukolo murhangiriza omungere akag’ijira kwali kulongereza ecibuzi cahezire, ogo mukolo gwali hunyire kasanzi kanji na bushiru bunji. Erhi akabire amabona eco cibuzi cal’ihezire, anacihangana kuhika cishubire omu buso. Hali amango omungere abugana eco cibuzi cavunisire, akag’icishibirira omu kucirhuba aha cavunisire, acilerhe n’okuciha ebyasi. Abagula bwo bangere “bw’obuso bwa Nnamahanga,” nk’oyo mungere wa mîra, abagula nabo bakwanine barhôle emihigo eri nk’eyo y’oyo mungere wa mîra lyo bagalula balya boshi bajire bayasire ikubuliro lya Yehova. (1 Pet. 5:2, 3) Abagula banabalonza, babarhabale bagaluke omu buso bwa Yehova, omu kubajirira ngasi kantu omu buzigire n’okubaha ngasi burhabale bw’ekiroho bakaba balagirirekwo. *

11. Bici omungere mwinja ahikira aha ahugûkwa?

11 Omungere mwinja anahugukwa oku ebibuzi byanahikira aha byahera. N’erhi ecibuzi cakaja kuli n’obuso, omungere arhakwanini acijirire ebintu omu bukali rhi kucishurhagula mpu bulya carhenzire omu buso. Rhulolage olwiganyo Nnamahanga arhuhire lugenda oku ajiriraga bakozi baguma na baguma bahikiraga aha baleka Yehova. Rhuganirirage bakozi baguma na baguma ba Yehova babulaga bumurhumikira erhi boba n’okuvunika omuirhima birhumire.

12. Gurhi Yehova ajirirâga Yona?

12 Omulebi Yona abula kurhumikira Yehova erhi alahira oku arhaja e Ninawi. Ciru akaba ntyo, Yehova arhalahiraga Yona oku arhaciba mukozi wage mpu bulya amalahira oku arhamurhumikira mw’ako kasanzi. Bulya Yehova ali lungere mwinja, amuyokola amuha n’emisi al’ilagirirekwo ly’ahikiriza omukolo gwage. (Yona 2:7; 3:1, 2) Buzinda, Nnamahanga akolesa ehy’omurhi higuma ntya, ly’amurhabala ahugûkwe kunganaci obuzîne bwa ngasi muntu buba bwa bulagirire bwenene. (Yona 4:10, 11) Isomo rhwakakula aha liri lihi? Abagula barhakwanini okulekerera duba-duba balya bantu balesire okushibirira emikolo y’ecigamba. Lubero n’oko banacihangana bamanye bici byarhumire eco cibuzi caja kuli n’obuso. N’erhi eco cibuzi cigalukira Yehova, abagula bakwanine bagendekere bacishibirire omu kuciyereka obuzigire.

13. Bici rhwakaciyigiriza lugenda oku Yehova ajiriraga omwandisi wa Ennanga 73?

13 Omwandisi wa Ennanga 73 ahikire aha avunika omurhima erhi abona gurhi banyankola-maligo bali bashushagira bulya bagwerhe ngasi kantu. Acidosa erhi okugendekera kwajira obulonza bwa Nnamahanga kwali kwa bulagirire. (Enna. 73:12, 13, 16) Gurhi Yehova ajijire? Arhagayaga oyo mulume. Bulya gurhi? Bulya ahikire aha ayandikisa enderho z’oyo mulume omu Bibliya Kanwa kage. Buzinda omwandisi w’e Ennanga ahikira ah’ahugûkwa oku obwîra haguma na Yehova bw’ob’obulagire kulusha ebindi bintu byoshi. (Enna. 73:23, 24, 26, 28) Isomo liri lihi? Abagula barhakwanini okuba babidu okuhana omuntu wadosagya obunguke bw’okukolera Yehova buli buhi. Lubero n’oko, abagula bakwaninne bacihangane bamanye bulya gurhi oyo muntu ali aderha erhi kucidosa ntyo. Eci abagula bashinganine bajire, kuli kukolesa Ebibliya lyo bamurhabala n’okumuha omurhima.

14. Bulya gurhi omulebi Eliya ali omu bulagirire bw’okurhabalwa, na gurhi Yehova amurhabiremwo?

14 Omulebi Eliya ayoboha Yezebeli kuhika agajira ikumi n’abirhi. (1 Bam. 19:1-3) Akag’irhanya oku nta wundi muntu wacikag’ikolera Yehova nka mulebi aha nyuma naye yene, anarhanya mpu omukolo gwage gurhali gwa bulagirire. Eliya avunika omurhima kuhika acifinja okufâ. (1 Bam. 19:4, 10) Ahali Yehova ahane Eliya, amubwira n’obwalagale oku arhali yene, oko kwarhuma alangalira Nnamahanga, na ciru Nnamahanga acib’imuha eyindi mikolo y’okujira. Yehova ayumvirhize entanya za Eliya anamuha entanya nyinja. (1 Bam. 19:11-16, 18) Isomo liri lihi? Ngasi muguma wirhu anarhabala abo bakozi ba Yehova. Erhi omuntu akaderha oku agayire, erhi aderhe oku arhabwini obulagirire bw’okijira obulonza bwa Yehova, abagula banamuyumvirhiza amango ali ababwira oku ali aciyumva. Oko kwanabarhabala bamanye burhabale buci eco cibuzi ca Yehova cilagirirekwo.

GURHI RHUKWANINE RHUCIYUMVE LUGENDA ECIBUZI CA NNAMAHANGA CA HEZÎRE?

15. Lugenda Yowane 6:39, gurhi Yezu akag’ibona ebibuzi b’Ishe?

15 Gurhi Yehova alonzize rhuciyumve lugenda ecibuzi cage cahezire? Olwiganyo lwa Yezu lwanarhurhabala rhumanye oku rhushinganine rhuciyumve. Yezu amanyire oku ngasi cibuzi c’omu buso bwa Yehova ciri cabulagirire omu masu gage, co carhumaga Yezu ajira okwage koshi ly’arhabala “ebibuzi byahezire by’omu nyumpa ya Israheli” bigalukire Yehova. (Mat. 15:24; Luka 19:9, 10) Aka lungere mwinja, Yezu akag’ijira okwage koshi ly’arhag’iheza ebibuzi bya Yehova.​—Osome Yowane 6:39.

16-17. Gurhi abagula bakwanine babone omukolo gw’okurhabala balya balesire emikolo y’ecigamba? (Olole ecisanduku “ Gurhi Ecibuzi Cahezîre Ciciyumva?”)

16 Entumwa Paulo yahanwîre abagula b’ecigamba c’e Efezi oku bayige olwiganyo lwa Yezu, yababwira erhi: “Mukwanine okukola lyo mubona oku mwarhabalamwo abakenyi, omu kukengêra birya binwa Yezu aderhaga yene erhi: ‘Obushagaluke buba omu kuhana kulusha oku habwa.’” (Ebijiro by’Entumwa 20:17, 35) Olu lwandiko, luyerekine oku abagula bagwerhe omukolo gw’obulagirire gw’okulanga olubaga lwa Yehova. “Erhi ntanya gurhi Yehova ashibirira ecibuzi cage cahezire, nnacihangane njire okwani koshi lyo ncirhabala,” ntyo kwo Salvador mugula w’e Espagne adesire. “Bulya ndi lungere w’ekiroho, nyemire oku Yehova alonzize nange ebibuzi byage.”

17 Boshi baganirirwe mw’eci cigabi bal’ihezire kiroho, barhabirwe lyo bagalukira Yehova. Mwa kano kasanzi kirhu, bakozi banji ba Yehova bali bamaleka emikolo y’ecigamba, cikone bagalukire Yehova. Ecigabi cikulikire caganirira kwa buliri ebi rhushinganine rhujire lyo rhubarhabala.

LWIMBO NOMERO 139 Wazia Wakati Vitu Vyote Vitakuwa Vipya

^ kip. 5 Bulya gurhi bantu baguma na baguma bal’ibishwekerezi kuli Yehova bahikire aha baleka emikolo y’ecigamba? Gurhi Nnamahanga aciyumva erhi abona ntyo? Eci cigabi cashuza kw’ago madoso. Cashub’irhuhugûlira ebi rhwakaciyigiriza lugenda oku Yehova arhabalaga bakozi bage baguma na baguma ba bw’omu mango ga mira bahikiraga aha kasanzi kaguma barhacikolera Yehova.

^ kip. 2 AMAHUGÛLO GA NDERHO NGUMA NA NGUMA: Omuhubiri walesire emikolo y’ecigamba, ali muhubiri orhacihana ripoti y’omukolo gwage gw’amahubiri n’okujira abanafunzi omu myezi ndarhu erhi kulusha. Ciru akaba ntyo, abanyihize obushiru bwabo, bacir’ibene wirhu na bali birhu rhunacibazigire bwenene.

^ kip. 4 Mazino maguma na maguma gashanjirwe.

^ kip. 10 Ecigabi cikulikire cahugûla gurhi abagula bakajira lyo barhabala ebibuzi bihezire.

^ kip. 60 AMAHUGÛLO G’ENFOTO: Oyu mungere w’omu mango ga mîra, agayire bwenene bulya anahezize cibuzi ciguma c’omu buso bwage, ajir’icilonza ly’acigalula omu buso. Ntyo ko binayosire okubiyerekire abangere b’ekiroho ene, bagendekire bajira nk’oyo mungere wa mîra.

^ kip. 64 AMAHUGÛLO G’ENFOTO: Oyu mwali wiru ali oku parkinge, amabona Bahamirizi ba Yehova babirhi bashagalusire bulya bali bayigiriza oyu mulume okuli.