1. Idjerhe vọ yen Jihova vwọ họhọ oni rọ vwẹ evie kẹ ọmọ?

VWẸ ọke rẹ ọmraro Aizaya Jihova da nọ: “Ọmọ ro vievie sa chọrọ aye ẹro? Ọ da tobọ dianẹ . . . [ọ] chọrọ [eya na] ẹro, yu wọ sa chọrọ ovwẹ ẹro-o.” (Aiz. 49:15) Ọ dia ọkieje yen Jihova vwọ vwẹ oma rọyen vwo dje oni-i. Ẹkẹvuọvo, o ru ọtiọyen vwẹ udje nana. Jihova vwẹ oyerinkugbe oghẹresan rọhẹ uvwre rẹ oni vẹ ọmọ vwọ dje oborẹ o vwo ẹguọnọ rẹ idibo rọyen te. Ini buebun cha rhọnvwephiyọ ota rẹ oniọvo aye re se Jasmin tare, ọ nẹ, “Oni rọ vwẹ evie kẹ ọmọ vwo oyerinkugbe oghẹresan vẹ ọmọ na rhinrin.”

2. Mavọ yen oma ruẹ Jihova siẹrẹ ọvo usun rẹ emọ rọyen da dobọ rẹ ẹga rọ vwọ kẹ ji?

² Jihova riẹn siẹrẹ ọvo usun rẹ emọ rọyen da dobọ rẹ uyono ẹra vẹ iruo aghwoghwo na ji. Di roro oborẹ ọ cha da Jihova te siẹrẹ ọ da mrẹ idibo rọyen buebun re dobọ rẹ iruo aghwoghwo na jẹ * kukpe kukpe.

3. Die yen Jihova guọnọre?

³ Buebun rẹ iniọvo nana re dobọ iruo rẹ ẹga na ji rhivwin cha ukoko na, ayen da rhe, oma vwerhen avwanre! Jihova guọnọre nẹ ayen rhivwin rhe, ọtiọyen ji te avwanre. (1 Pita 2:25) Mavọ yen a sa vwọ cha ayen uko vwo rhivwin rhe? Tavwen a ke kpahenphiyọ onọ yena, ofori nẹ a riẹn oboresorọ iniọvo evo vwọ dobọ rẹ aghwoghwo vẹ uyono ẹra ji.

4. Die yen phia kẹ iniọvo evo re fikirẹ iruo rayen?

⁴ Iniọvo evo vwẹ iruo vwọ ka obaro rẹ akpeyeren rayen. Hung, * oniọvo ọshare rọ dia Asia da ta: “Mi muomaphiyọ iruo mẹ gan nọ. Mi ke roro jovwo nẹ mi de fe, ke me sa nabọ ga Jihova vọnvọn. Ọtiọyena ke me wian ọke vrẹ. Ememerha na, ki mi gbe ẹdẹ rẹ uyono rhi te ọke me vwọ dobọ rẹ uyono ẹra ji kare kare. Eshu reyọ akpọ na vwo siẹ ihwo nẹ ẹga ri Jihova.”

5. Die yen oniọvo aye ọvo ruru fikirẹ ebẹnbẹn ro hirharoku?

⁵ Ebẹnbẹn rẹ akpeyeren mu iniọvo evo rọ. Oniọvo Anne ro nẹ Britain rhe, ọyen oni ro vwiẹ emọ iyorin. Anne da ta: “Mi vwo vwiẹ ọmọ mẹ ọvo, oma rọyen gbare-e. Ọke vwọ yanran na, a da djẹ ọmọtẹ mẹ ọvo nẹ ukoko. Ọmọshare mẹ ọvo da rha mwa okpọga ọvo, ọtiọyena kọ guọnọ ẹroevwote rẹ ọkieje. Ofu de rhi dje vwe te ẹdia re me vwọ dobọ rẹ uyono ẹra vẹ aghwoghwo ji. Ukuko na, me da rhe dobọ rẹ iruo ẹga na ji.” Ọ da avwanre mamọ nẹ Anne vẹ orua rọyen kugbe iniọvo efa hirharokuẹ ẹdia tiọyena!

6. Mavọ yen ohwo sa vwọ dobọ rẹ iruo ẹga rọyen ji siẹrẹ ọ rha vwẹ uchebro rọhẹ Kọlose 3:13 vwo ruiruo-o?

⁶ Se Kọlose 3:13, NW. Ivun miovwo idibo ri Jihova evo fikirẹ oborẹ iniọvo efa ru ayen. Ọyinkọn Pọl tobọ mrẹvughe nẹ iniọvo na se “gbe avwanre ku.” Ọ sa dianẹ e shenyẹ avwanre. E rhe nomaso-o, avwanre se phi eta phiyọ evun. Ivun-emiovwo me rhe nẹrhẹ e siomanẹ ohri rẹ ihwo rẹ Ọghẹnẹ. Roro kpahen obo re phia kẹ oniọvo ọshare Pablo rọ dia South America. E mu efian barọ nẹ o ru umwemwu, ọtiọyena uphẹn rẹ ẹga rọyen da vabọ. Die kọyen o ruru? Pablo da ta: “Ivun de rhi miovwo uvwe, ememerha na me da rhe dobọ rẹ uyono ẹra vẹ aghwoghwo ji.”

7. Die yen sa phia kẹ ohwo rẹ ẹwẹn obrorhiẹn rọyen kpokpo fikirẹ umwemwu ro ru wanre?

⁷ Ẹwẹn obrorhiẹn se kpokpo ohwo fikirẹ umwemwu ro ru wanre, o mi roro nẹ Ọghẹnẹ che se vwo ẹguọnọ rọyen ọfa-a. O de kurhẹriẹ je mrẹ evwoghwovwo re dede, o ji se no nẹ ọyen rhe fo ohwo re se odibo rẹ Ọghẹnẹ-ẹ. Ẹwẹn nana yen rhe oniọvo re se Francisco. Ọ da ta: “A ghwọ ku vwe kidie nẹ mi gbe ọfanrhiẹn. Dede nẹ mi ji kpo uyono ẹsosuọ, ememerha na, ofu de rhi dje vwe, mi de rhi roro nẹ mi rhe muwan me vwọ dia ohri rẹ ihwo ri Jihova-a. Ẹwẹn obrorhiẹn mẹ ko kpokpo uvwe. Ẹwẹn mẹ kọ vuẹ vwẹ nẹ Jihova ji rhi vwo ghovwo uvwe-e. Ememerha na, me da rhe dobọ rẹ uyono ẹra vẹ aghwoghwo ji.” Ẹro vọ wo vwo ni iniọvo ri hirharokuẹ oka ẹdia sansan re djunute na? Ẹro rayen dọn wẹ? Ma rho kparobọ, ẹro vọ yen Jihova vwo ni ayen?

8. Jihova kpairoro vrẹ idibo rọyen re garọ jovwo? Djekpahọn.

⁸ Jihova kpairoro vrẹ idibo rọyen re ga jovwo re dobọ rẹ iruo ẹga rayen ji ọmọke krẹ-ẹn. Iruo rayen je chọrọ ẹro-o. (Hib. 6:10) Ọmraro Aizaya reyọ udje oyoyovwin ọvo vwo dje ẹguọnọ rẹ Jihova vwo kpahen ihwo rọyen. Aizaya de si: “Ọ ghẹrẹ uchuru rọye kerẹ osuigodẹ, o mu emọ rẹ igodẹ na phihọ igbabọ rọye, o mu  ayen phihọ agbada rọye.” (Aiz. 40:11) Mavọ yen oma ruẹ Osuigodẹ Rode na, siẹrẹ ogodẹ ọvo da yan ghwru? Jesu dje oborẹ oma ruẹ Jihova ọke rọ vwọ nọ idibo rọyen: “Ọrhọ ovwan rori? Ọ da dianẹ ohwo vwo igodẹ ujori, ọvo rọye de ghwru, o gbi gbobọnyẹ ọvo nuro ujori na, rọ da yan ro evun rẹ aghwa ra guọnọ ọ ro ghwruru na-a? Ọ dia dianẹ ọ mrẹrẹ, Uyota me ta kẹ wẹ, kọ ghọghọ vwẹ oma rẹ ọvuọvo na nọ ọvo nuro vwẹ ujori ri je ghwro na.”—Mat. 18:12, 13.

9. Mavọ yen omamọ isuigodẹ rẹ ọke awanre vwẹrote igodẹ rayen wan? (Ni uhoho rọhẹ opharo ọbe na.)

⁹ Diesorọ a sa vwọ vwẹ Jihova vwo dje osuigodẹ? Kidie omamọ osuigodẹ vwẹ ọke awanre nabọ vwẹrote igodẹ rọyen. Kerẹ udje, Devid nene okpohrokpo vẹ okorhi họnre rere o vwo sivwin igegede rọyen. (1 Sam. 17:34, 35) Omamọ osuigodẹ cha riẹn siẹrẹ ogodẹ ọvo da tobọ yan ghwru. (Jọn 10:3, 14) Osuigodẹ na cha yanjẹ igodẹ 99 vwo vwevunrẹ ogba rẹ igodẹ rọyen yẹrẹ yanjẹ ayen vwo kẹ isuigodẹ efa ra guọnọ ogodẹ ọvo ro ghwruru na. Jesu ru udje nana vwo yono uyota ọghanghanre nana: “Ọ dia ẹguọnọ rẹ Ọsẹ rẹ ovwan rọ hẹ obo odjuvwu rere ọvo rẹ imitete na ghwru-u.”—Mat. 18:14.

10. Vwo nene oborẹ Izikiẹl 34:11-16 tare, die yen Jihova veri nẹ ọyen che ru kpahen igodẹ rọyen ri ghwruru?

¹⁰ Jihova vwo ẹguọnọ rẹ avwanre ọvuọvo, ọtiọyen ji te “imitete na” re yan ghwru. Ọghẹnẹ veri womarẹ ọmraro Izikiẹl nẹ ọyen cha hiẹ guọnọ igodẹ rọyen re yan ghwru je cha ayen uko vwọ rhoma vwo omamọ oyerinkugbe vẹ ọyen. O de dje obo ro che ru vwọ guọnọ ayen rọ dia oborẹ isuigodẹ rẹ Izrẹl ruẹ siẹrẹ igodẹ rayen da yan ghwru. (Se Izikiẹl 34:11-16.) Ẹsosuọ, osuigodẹ na cha hiẹ guọnọ ogodẹ ro ghwruru na. Ọnana guọnọ ọke vẹ ẹgbaẹdavwọn. Ugege rọ da mrẹ ogodẹ ro ghwruru na, ko che muo rhivwin rhe  ohri rẹ igodẹ ri chekọ na. Vwọba, siẹrẹ o de noso nẹ ogodẹ na wan oma yẹrẹ owẹnvwe hwe, kọ cha nabọ vwẹ obọ pẹpẹ, gba era rọyen, muo, je vwẹ emu kẹ re. O ji fo nẹ ekpako na, kọyen isuigodẹ rẹ “uchuru rẹ Ọghẹnẹ” ji ru ọtiọyen rere ayen sa vwọ vwẹ ukẹcha kẹ odibo ro bo ghwru nẹ ukoko na. (1 Pita 5:2, 3) Ekpako na hiẹ guọnọ ayen, cha ayen uko vwo rhivwin rhe ukoko na ji dje ẹguọnọ kẹ ayen rere ayen sa vwọ rhoma dia igbeyan ri Jihova. *

11. Die yen omamọ osuigodẹ riẹnre?

¹¹ Omamọ osuigodẹ riẹnre nẹ ogodẹ sa yan ghwru. Jẹ ogodẹ ọvo da yan ghwru, osuigodẹ na gboja kẹ-ẹ. Roro kpahen oborẹ Ọghẹnẹ vwẹ ukẹcha kẹ idibo rọyen evo re dobọ rẹ iruo ẹga rayen ji ọmọke krẹn.

12. Mavọ yen Jihova nene Jona yerin wan?

¹² Ọmraro Jona rhọnvwe kpo oyan rẹ Jihova jiro-o. Dedena, Jihova ghwa vwẹ ọyena kpairoro vrẹ-ẹn. Kerẹ omamọ osuigodẹ, Jihova sivwin Jona, ọ da je kẹ ẹgba vwo ruiruo rọ kẹrẹ na. (Jona 2:7; 3:1, 2) Ọke vwọ yan obaro, Jihova da vwẹ okankọn vwọ cha uko vwo vwo ẹruọ rẹ ọghanrovwẹ rẹ arhọ rẹ ohworakpọ. (Jona 4:10, 11) Die yen ọnana yono avwanre? Ofori nẹ ekpako brẹ okpakpa kpairoro vrẹn iniọvo re dobọ rẹ iruo ẹga na ji-i. Ukperẹ ọtiọyen, ofori nẹ ayen davwẹngba vwọ riẹn oboresorọ oniọvo yena vwo bo ghwru. Ọke rẹ oniọvo tiọyen de rhivwin bru Jihova rhe, e jẹ ekpako na ji djephia nẹ ayen vwo ẹguọnọ vẹ ọdavwẹ rọyen.

13. Die yen e se yono vwo nẹ oborẹ Jihova kpahenphiyọ iroro ivivẹ rẹ ohwo ro si Une Rẹ Ejiro 73 vwori?

¹³ Ofu dje ohwo ro si ọbe rẹ Une Rẹ Ejiro 73 ọke rọ vwọ mrẹ nẹ akpọ yovwẹn irumwemwu na. Ọtiọyena, ko roro sẹ erere herọ ra vwọ ga Ọghẹnẹ. (Une 73:12, 13, 16) Die yen Jihova ruru? O  brorhiẹn hwe ọbuine na-a. Ọghẹnẹ tobọ rhọnvwe nẹ e si eta rọyen phiyọ Baibol na. Ọke vwọ yan obaro, ọbuine na da rhe mrẹvughe nẹ omamọ rẹ oyerinkugbe re vwori vẹ Jihova yen ma ghanre vwẹ akpeyeren. (Une 73:23, 24, 26, 28) Die yen ọnana yono avwanre? E jẹ ekpako bru okpakpa brorhiẹn hwe oniọvo ro roro sẹ erere herọ ra vwọ ga Jihova-a. Ukperẹ ọtiọyen, e jẹ ayen davwẹngba vwọ riẹn oboresorọ oniọvo yena vwo vwo iroro tiọyen. Ọke yena re, kẹ ayen sa riẹn ẹkpo ri Baibol rẹ ayen che vwo phiuduphiyawọ rẹ oniọvo tiọyena.

14. Diesorọ Ilaija vwọ guọnọ ukẹcha, kẹ idjerhe vọ yen Jihova vwọ vwẹ ukẹcha rọ guọnọre na vwọ kẹ?

¹⁴ Ọmraro Ilaija djẹ kẹ Aye Ovie Jẹzibẹl. (1 Ivie 19:1-3) Ilaija rori nẹ ọyen ọvo yen ọmraro ri Jihova ro chekọ, ọtiọyena ọyen wian kufia. Ofu dje Ilaija te ẹdia rọ vwọ guọnọ ghwu dede. (1 Ivie 19:4, 10) Ukperẹ Jihova vwo brorhiẹn hwe Ilaija, ọ da kẹ imuẹro nẹ ọ dia ọyen ọvo yen herọ-ọ, nẹ ọ sa vwẹroso ẹgba rẹ Ọghẹnẹ nẹ ewian efa je herọ ro che ru. Jihova nabọ kerhọ kẹ ọdavwẹ rẹ Ilaija na, ọ da je vwẹ ewian efa kẹ. (1 Ivie 19:11-16, 18) Die yen ọnana yono avwanre? Ofori nẹ avwanre eje ma rho kẹ ekpako na dje erorokẹ phia kẹ iniọvo na. Ekpako na cha nabọ kerhọ kẹ oniọvo na, owenẹ obo ri miovwo ivun yen ọ ta yẹrẹ obo re nẹrhẹ o roro nẹ ọyen rhe muwan rẹ evwoghovwo ri Jihova-a. Ayen da kerhọ rẹ oniọvo na nu, kẹ ayen  cha davwẹngba vwo phiuduphiyọ awọ nẹ Jihova vwo ẹguọnọ rọyen.

15. Kirobo rẹ Jọn 6:39 tare, ẹro vọ yen Jesu vwo ni igodẹ rẹ Ọsẹ rọyen?

¹⁵ Ẹro vọ yen Jihova guọnọre nẹ e vwo ni igodẹ rọyen ri ghwruru? Jesu phi omamọ udje phiyotọ kẹ avwanre. Ọ riẹnre nẹ Jihova nẹ igodẹ rọyen eje ghanghanre, ọtiọyena kọ davwẹngba rọyen eje vwọ cha “igegede rẹ uwevwi rẹ Izrẹl ri ghwruru” uko vwo rhivwin bru Jihova rhe. (Mat. 15:24; Luk 19:9, 10) Kerẹ omamọ osuigodẹ, Jesu je davwẹngba rọyen eje rere ogodẹ vuọvo vwo jẹ va abọ.—Se Jọn 6:39.

16-17. Ẹro vọ yen ekpako vwo ni ukẹcha ofori nẹ a vwọ kẹ iniọvo re dobọ rẹ iruo ẹga rayen ji? (Ni ekpeti na “ Iroro ro Se Rhe Ogodẹ ro Bo Ghwru.”)

¹⁶ Ọyinkọn Pọl jiro kẹ ekpako rẹ ukoko rẹ Ẹfesọs nẹ ayen vwẹrokere udje ri Jesu. Ọ vuẹ ayen nẹ ayen ‘cha otu rẹ evwiẹre uko, je karophiyọ eta rẹ Ọrovwohwo Jesu, obo rọ tare nẹ, Ẹrhovwo herọ kẹ ọkokẹ nọ ohwo ra kẹ.’ (Iruo 20:17, 35) Ẹkpo ri Baibol yena djerephia nẹ ekpako vwo oghwa ọhọhọhọ rẹ ayen vwọ vwẹrote ihwo rẹ Ọghẹnẹ. Ọkpako ọvo vwẹ Spain re se Salvador da ta: “Mi de roro kpahen oborẹ igodẹ ri Jihova ri ghwruru ghanre kẹ te, ke me davwẹngba mẹ eje me sa vwọ cha ayen uko. Me riẹnre nẹ ọ guọnọre nẹ me vwẹrote ayen.”

¹⁷ Iniọvo eje re djunute vwẹ uyono nana re dobọ rẹ iruo ẹga rayen ji na rhoma rhivwin bru Jihova rhe fikirẹ ukẹcha ra vwọ kẹ ayen. Enẹna, iniọvo efa buebun re je dobọ rẹ iruo ẹga rayen ji je guọnọ rhivwin rhe. Uyono rọ vwọ kpahen ọnana cha nabọ fuẹrẹn obo re se ru vwọ cha ayen uko vwo rhivwin bru Jihova rhe.