ALATIKE AKO 25
“ ʼE Au Alu Anai ʼo Kumi Taku Faga Ovi”
“ ʼE au alu anai ʼo kumi taku faga ovi pea mo au taupau anai.” —ESK. 34:11, MN.
KATIKO 105 “Ko Te ʼAtua ʼe Ko Te ʼOfa”
TE ʼU MANATU FAKANOUNOU *
1. He koʼe neʼe fakatatau ia Sehova ki he faʼe mo hana kiʼi tamasiʼi?
“ ʼE FEALA koa ki he fafine ke ina galoʼi tana kiʼi tamasiʼi kei meamea?” Ko Sehova ʼae neʼe ina fai te fehuʼi ʼaia ki tana hahaʼi ʼi te temi ʼo te polofeta ko Esaia. Pea neʼe ina hoko atu fenei: “ ʼE feala pe ki te ʼu fafine ʼaia ke natou galoʼi, kae kia au, ʼe mole au galoʼi anai koe.” (Esa. 49:15, MN) Neʼe tahitahiga te fakatatau ia Sehova ia ia ki he faʼe. Kae ʼi te ʼu vaega ʼaeni, ʼe fakaʼaogaʼi e Sehova te felogoi ʼa he faʼe mo hana fanau moʼo fakaha tona ʼofa mamahi ki ʼana kaugana. Tokolahi ʼo te ʼu faʼe ʼe natou logoʼi te meʼa ʼae logoʼi e totatou tuagaʼane ko Jasmin. ʼE ina ui fenei: “Ka fafaga e he faʼe tana kiʼi tamasiʼi, ʼe tupu ai he ʼu felogoi makehe. Pea ko te ʼu felogoi ʼaia, ʼe nā maʼu ʼi tonā maʼuli katoa.”
2. Kotea ʼae logoʼi e Sehova moka ko he tahi ʼo ʼana fanau ʼe fakamamaʼo mai ia te ia?
2 ʼE iloʼi pe e Sehova moka ko he tahi ʼo ʼana fanau ʼe mole kei kau ki te ʼu fono ʼo te kokelekasio, pea mo te faifakamafola. Koia, fakakaukauʼi age muʼa ki te lotomamahi ʼa Sehova ʼi tana sio ʼae ki te toko lauʼi afe ʼo ʼana kaugana ʼe natou fakamamaʼo mai te kokelekasio * ʼi te taʼu fuli.
3. Kotea ʼae ʼe loto ki ai e Sehova?
3 Tokolahi ʼo totatou tehina pea mo tuagaʼane ʼae neʼe fakamamaʼo mai te kokelekasio, kua natou toe liliu mai pea ʼe tou toe fiafia ai. ʼE loto e Sehova ʼo feia mo tatou ke natou toe liliu mai kia te ia. (1 Pet. 2:25) ʼE feafeaʼi hatatou tokoni kia natou? ʼI muʼa ʼo te tali ki te fehuʼi ʼaia, tou vakaʼi te ʼu tupuʼaga ʼa te mole kei kau ʼa ʼihi ki te ʼu fono, pea mo te faifakamafola.
TE ʼU TUPUʼAGA ʼA TE MOLE KEI TAUHI ʼA ʼIHI KIA SEHOVA
4. Kotea ʼae ʼe hoko ki ʼihi ʼuhi ko tanatou gaue?
4 Ko ʼihi ko te gaue kua liliu ko he koga tafito ʼi tonatou maʼuli. Ko Hung * ko he tehina ʼe maʼuli ʼi Asia, ʼe ina ui fenei: “Neʼe au tuku toku temi mo toku malohi ki taku gaue. Neʼe au manatu kapau ʼe lahi haku foʼi falā, ʼe faigafua anai haku tauhi kia Sehova. Kae neʼe mole ko he manatu fakapotopoto ia. Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo taku mole kei kau ki te ʼu fono, pea mo fakatahi mo te kokelekasio. Ko Satana ʼe ina fakaʼaogaʼi te malama moʼo fakaleluʼi te hahaʼi. Pea ʼaki te temi, ʼe mole natou kei fia tauhi ai ki te ʼAtua.”
5. Neʼe feafeaʼi ia te tuagaʼane ʼi tana tau ʼae mo te ʼu fihifihia?
5 Ko ʼihi tehina mo tuagaʼane ʼe lahi ʼonatou fihifihia ʼo tupu ai tanatou lotovaivai. Ko Anne ʼae ʼe maʼuli ʼi Pilitania, pea ko ʼana fanau ʼe toko nima, ʼe ina fakamatala fenei: “Ko he tahi ʼi taku fanau neʼe tupu maʼimoa. Ki muli age, ko he tahi ʼo ʼaku taʼahine neʼe fakamavae mai te moʼoni, pea ko he tahi ʼo ʼaku tama neʼe liliu ʼo ʼulu vale. Neʼe au lotomamahi ʼaupito, ʼo mole kei au kau ki te ʼu fono pea mo te faifakamafola. Pea ki muli age, neʼe au fakamamaʼo ai mai ia Sehova.” ʼE tou lotomahino ki te aluʼaga ʼae neʼe tau mo Anne, pea mo tona kiʼi famili, pea mo natou ʼae ʼe tatau ʼonatou fihifihia.
6. Kapau ʼe mole mulimuli he tahi ki te tokoni ia Kolose 3:13, he koʼe ʼe feala ai hana mole kei fakatahi mo te hahaʼi ʼa Sehova?
6 Lau ia Kolose 3:13. Ko ʼihi kaugana ʼa Sehova neʼe natou mamahi ki honatou tehina peʼe ko honatou tuagaʼane. ʼE fakamahino e te apositolo ko Paulo ʼe feala pe ke ʼi ai he tupuʼaga ʼe lelei ʼo hatatou mamahi ki he tehina peʼe ki he tuagaʼane. Neʼe lagi feala pe ke tou tau mo he ʼu aluʼaga heʼe faitotonu. Kapau ʼe mole tou nonofo tokaga, ʼe feala pe ko tou nonofo mo he loto ʼe kovi. Ko ʼihi ʼe natou taupau tanatou loto ita ʼo mole kei natou fia fakatahi mo te hahaʼi ʼa Sehova. Tou vakaʼi te faʼifaʼitaki ʼo te tehina ko Pablo, ʼae ʼe maʼuli ʼi Amelika Saute. Neʼe tukugakoviʼi hala ia ia ʼo tupu ai te puli ʼo ʼana pilivilesio. Neʼe feafeaʼi ia Pablo? Neʼe ina ui fenei: “Neʼe au ita pea mamalie pe, neʼe au mamaʼo ai mai te kokelekasio.”
7. Kotea ʼae ʼe hoko ki he tahi ʼe manatu tuʼumaʼu pe ki he meʼa kovi neʼe ina fai?
7 Peʼe ko ʼihi neʼe natou talagataʼa ki he lao ʼa te ʼAtua ʼi te temi muʼa, pea ia ʼaho nei ʼe kei vevele tonatou leʼo loto. Pea ʼe natou manatu ʼe mole tuha mo natou te ʼofa ʼo te ʼAtua. Maʼia kua natou fakahemala pea kua fakamolemole tanatou agahala, kae ʼe natou manatu pe ʼe mole feala ke natou kau mo te hahaʼi ʼa te ʼAtua. Pea neʼe manatu feia te tehina ko Francisco. Neʼe ina ui fenei: “Neʼe au fai he ʼu felaveʼi fakasino heʼe ʼaoga pea neʼe fakatonutonuʼi au. ʼI te kamata neʼe hoko pe taku alu ʼo fono. Kae neʼe au lotovaivai ʼaupito, pea neʼe au manatu neʼe mole kei tuha mo au ke au kau ki te hahaʼi ʼa Sehova. Neʼe kei au manatu tuʼumaʼu pe ki te meʼa kovi ʼae neʼe au fai. Neʼe au tui au neʼe mole fakamolemole mai e Sehova. ʼAki te temi neʼe mole kei au kau leva ki te ʼu fono, pea mo te faifakamafola.” Kotea ʼae ʼe ke logoʼi ʼo ʼuhiga mo natou ʼae ʼe tau mo te ʼu aluʼaga ʼae ʼe tatau mo te ʼu faʼahi ʼaeni ʼae neʼe tou vakaʼi. ʼE ke kaugā mamahi koa mo natou? Pea ko te meʼa maʼuhiga, kotea ʼae ʼe logoʼi e Sehova ʼuhiga mo natou ʼaia?
KO SEHOVA ʼE ʼOFA KI ʼANA OVI
Ko te tagata tauhi ovi Iselaele neʼe tokaga lelei ki tana ovi ʼae neʼe hehe (Vakaʼi te palakalafe 8-9) *
8. ʼE galoʼi koa e Sehova ia natou ʼae neʼe tauhi kia te ia ʼi muʼa atu? Fakamahino.
8 Ko Sehova ʼe mole ina galoʼi ia natou ʼae neʼe tauhi kia te ia ʼi muʼa atu, kae neʼe natou fakamamaʼo fakatemi mai te hahaʼi ʼa te ʼAtua. Pea ʼe mole ina galoʼi te ʼu meʼa fuli ʼae neʼe natou fai ʼi tanatou tauhi ʼae kia te ia. (Hep. 6:10) Neʼe fakaʼaogaʼi e te polofeta ko Esaia he faʼifaʼitaki ʼe malave loto moʼo fakaha pe ʼe feafeaʼi te tokaga ʼa te ʼAtua kia ʼana kaugana. Neʼe ina tohi fenei: “O hage ko he tagata tauhi manu, e ina fafaga anai tana faga manu, e ina too anai te u akeno i ona nima, pea e ina luluku anai natou i tona fatafata.” (Esa. 40:11) Kotea ʼae ʼe logoʼi e te Tauhi Ovi Lahi moka ʼe fakamamaʼo he tahi ʼo ʼana ovi mai te faga ovi? Neʼe fakaha mai e Sesu te faʼahi ʼaia ʼi tana ui fenei ki ʼana tisipulo: “Kotea takotou manatu? Kapau ʼe maʼu e he tagata ʼana ovi ʼe 100 pea ʼe hehe he ovi ʼe tahi, ʼe mole ina tuku anai koa te ʼu ovi ʼe 99 ʼi te ʼu moʼuga kaʼe alu ʼo kumi ia ia ʼae kua hehe? Pea kapau ʼe ina maʼu, ʼe au tala moʼoni atu kia koutou, ʼe fiafia lahi age anai ʼo ʼuhiga mo ia ʼi te ʼu ovi ʼe 99 ʼae neʼe mole hehe.”—Mat. 18:12, 13.
9. ʼI te ʼu temi muʼa, neʼe tokaga feafeaʼi he tagata tauhi ovi lelei ki ʼana ovi? (Vakaʼi te pāki ʼo te takafi.)
9 He koe ʼe feala ke fakatatau ia Sehova ki he tagata tauhi ovi? Koteʼuhi ʼi te ʼu temi muʼa, ko he tagata tauhi ovi lelei neʼe tokaga lelei ki ʼana ovi. Ohage ko Tavite, neʼe ina matehi he laione pea mo he uluso moʼo puipui tana faga ovi. (1 Sam. 17:34, 35) Tatau aipe pe ʼe ko he ovi ʼe tahi neʼe puli, kae ʼe iloʼi e te tagata tauhi ovi lelei. (Soa. 10:3, 14) Kapau ʼe ina maʼu ni ovi ʼe 100, pea ko he kiʼi ovi pe tahi neʼe puli, ʼe ina tuku anai te toko 99 ʼi he lotoʼa, peʼe ke puipui e ʼihi atu tagata tauhi ovi. Kae ʼe alu anai ʼo kumi ia ia ʼae ʼe puli. Neʼe fakaʼaogaʼi e Sesu te faʼifaʼitaki ʼaeni moʼo akoʼi mai te moʼoni maʼuhiga ʼaeni: “ ʼE mole loto e taku Tamai ʼae ʼe ʼi selo ke mate he tahi ia natou liliki ʼaeni.”—Mat. 18:14.
Ko he tagata tauhi ovi ʼi Iselaele ʼe tokaga lelei ki tana kiʼi ovi ʼae neʼe hehe (Vakaʼi te palakalafe 9)
ʼE KUMI E SEHOVA ʼANA OVI ʼAE NEʼE HEHE
10. ʼO mulimuli kia Esekiele 34:11-16, kotea ʼae neʼe fakapapauʼi e Sehova ke ina fai ki ʼana ovi ʼae neʼe hehe?
10 ʼE ʼofa ia Sehova ia tatou takitokotahi, ʼo kau ai ‘ia natou ʼae ʼe liliki’ ʼae neʼe natou fakamamaʼo mai te faga ovi. ʼAki te polofeta ko Esekiele, neʼe ina fakapapauʼi ʼe ina kumi anai ʼana ovi ʼae neʼe hehe, pea ʼe tokoni anai ke natou toe maʼu he ʼu felogoi lelei mo ia. ʼI tona fakahagatonu, ʼe ina toe fai anai ohage ko he fai ʼa he tagata tauhi ovi lelei, moka hehe hana ovi. (Lau ia Esekiele 34:11-16.) ʼUluaki, neʼe tonu ki te tagata tauhi ovi ke alu ʼo kumi tana ovi. Neʼe maʼua ki ai hona temi mo hona malohi ʼi tana alu ʼaia. Pea ʼi tana maʼu leva tana ovi, ʼe ina toe ʼaumai leva ki te faga ovi. Pea kapau neʼe lavea mo pakupaku, ʼe tokaga anai ki ai ʼaki he ʼofa lahi. Neʼe ina faitoʼo ʼona lavea. Neʼe ina fua mo hili ki ʼona fugaʼuma pea mo ina fafaga. ʼE toe fai feia te kau tagata ʼafeā ʼo te kokelekasio, ʼae ʼe ko he ʼu tagata tauhi ovi ʼo “te faga ovi ʼa te ʼAtua,” moʼo tokoni ki he tahi kua fakamamaʼo mai te kokelekasio. (1 Pet. 5:2, 3) ʼE natou tokakaga ki ai ʼo mulimuli ki te ʼu faʼahi ʼe tolu ʼaeni: ʼE tonu ke natou olo ʼo kumi, mo tokoni ki ai ke toe liliu mai ki te faga ovi, pea mo natou toe fakaha ki ai te ʼofa ʼaki tanatou foaki te tokoni fakalaumalie ʼae ʼe ʼaoga ki ai. *
11. Kotea ʼae neʼe mahino ki ai he tagata tauhi ovi lelei?
11 Neʼe mahino ki he tagata tauhi ovi lelei neʼe feala pe ki he ovi ke hehe. Moka neʼe fakamamaʼo he ovi mai te faga ovi, neʼe mole ina gaohi koviʼi. Tou vakaʼi te faʼifaʼitaki ʼa te ʼAtua, ʼae neʼe tokoni ki ʼihi ʼi ʼana kaugana ʼae neʼe fakamamaʼo fakatemi mai ia te ia.
12. Neʼe feafeaʼi te tokaga ʼa Sehova kia Sonasi?
12 Neʼe mole fakalogo te polofeta ko Sonasi kia Sehova, pea neʼe mole alu ki Ninive. Kae neʼe mole liʼaki ia ia e Sehova. Ohage pe ko he tagata tauhi ovi lelei, neʼe haofaki e Sehova ia ia mai te aluʼaga ʼae neʼe tau mo ia. Pea neʼe tokoni kia Sonasi ke ina maʼu te malohi ʼae ʼe ʼaoga moʼo fakahoko tana gaue. (Son. 2:7; 3:1, 2) Neʼe ina fakaʼaogaʼi te fuʼu ʼakau moʼo tokoni ke mahino, ko te maʼuli ʼa te hahaʼi takitokotahi ʼa maʼuhiga ʼaupito. (Son. 4:10, 11) Kotea he ako kia tatou? ʼE mole tonu ki te kau tagata ʼafeā ke natou liʼaki he tahi neʼe fakamamaʼo ʼi te kokelekasio. Kae ʼe tonu ke natou faiga ke natou mahino pe kotea te ʼu tupuʼaga ʼo tana fakamamaʼo mai te faga ovi. Pea ka toe liliu mai te ovi ʼaia kia Sehova, ʼe tonu ke natou haga fakaha te ʼofa kia ia pea mo tokoni ki ai.
13. Kotea ʼe feala ke tou ako mai ia Sehova ʼi te ʼu palalau ʼae neʼe fai e te tagata ʼae neʼe ina tohi te Pesalemo 73?
13 Ko te tagata ʼae neʼe ina tohi te Pesalemo 73, neʼe lotovaivai ʼi tana sio ʼae ki te ʼu fua lelei ʼo te gaue ʼa te kau agakovi. Neʼe ui maʼa ia, pe ʼe ʼi ai koa he ʼaoga ʼo tana fai te finegalo ʼo te ʼAtua. (Pes. 73:12, 13, 16) Kotea ʼae neʼe fai e Sehova? Neʼe mole ina fakatuʼā tana tagata faifekau. Kae neʼe ina loto ke tohi ʼana ʼu palalau ʼi te Tohi-Tapu. Ki muli age neʼe mahino ia te tagata faipesalemo, ko te meʼa maʼuhiga ʼi totatou maʼuli ʼe ko tatatou fakakaumeʼa mo Sehova. (Pes. 73:23, 24, 26, 28) Kotea he ako maʼa tatou? ʼE mole tonu ki te kau tagata ʼafeā ke natou fakamauʼi fakavilivili atu aipe he tahi ʼe lotolotolua ki te ʼaoga ʼo tana tauhi ʼae kia Sehova. ʼE tonu anai ke natou mahino pe ʼe koʼe ʼe manatu feia, kae mole natou fakatuʼā. Pea ʼe feala leva ki te kau tagata ʼafeā ke natou fakaʼaogaʼi te Tohi-Tapu moʼo fakalotomalohiʼi ia ia.
14. He koʼe neʼe ʼaoga kia Elia he tokoni? Pea neʼe feafeaʼi te tokoni ʼa Sehova ki ai?
14 Ko te polofeta ko Elia neʼe hola ke hao mai te Fineʼaliki ko Sesapele. (1 Hau 19:1-3) Neʼe manatu ia neʼe ko ia tokotahi pe ʼae neʼe kei tauhi kia Sehova ʼi tona ʼuhiga polofeta. Pea neʼe toe manatu ko te ʼu meʼa fuli ʼae neʼe ina fai neʼe mole hona ʼaoga. Neʼe lotovaivai ʼaupito pea neʼe loto ai ke mate. (1 Hau 19:4, 10) Neʼe mole fakatuʼā ia ia e Sehova, kae neʼe ina fakalotofimalieʼi ia ia, ʼaki tana fakaha neʼe mole ko ia tokotahi pe ʼae kei tauhi kia te ia. Pea neʼe ui age e Sehova ʼe feala ke falala ki tona malohi, pea neʼe kei toe te ʼu gaue maʼuhiga ʼe tonu ke ina fai. ʼAki he agalelei, neʼe fakalogo e Sehova ki tana fakaha age te ʼu tupuʼaga ʼo tana lotovaivai. Pea neʼe ina foaki age ki ai he tahi ʼu gaue. (1 Hau 19:11-16, 18) Kotea te ako kia tatou? ʼE tonu kia tatou fuli, tafito te kau tagata ʼafeā, ke tou agalelei ki te ʼu ovi ʼa Sehova. Ka palalau ita he tahi peʼe manatu ʼe mole fakamolemole ia Sehova kia ia, ʼe fakalogo lelei anai te kau tagata ʼafeā ki te ʼu meʼa fuli ʼae ʼe ina fakaha age ʼi tona loto. Pea ʼe natou fakaha age anai kia ia ʼe ʼofa ia Sehova ki ai.
ʼE TONU KE TOU FEAFEAʼI KI TE ʼU OVI ʼAE KUA HEHE?
15. Ia Soane 6:39, kotea te manatu ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te ʼu ovi ʼo tana Tamai?
15 ʼE loto e Sehova ke tou feafeaʼi ki te ʼu ovi ʼae kua hehe? ʼE fakaha te faʼahi ʼaia ʼi te faʼifaʼitaki ʼae neʼe tuku mai e Sesu. Neʼe iloʼi e Sesu te maʼuhiga kia Sehova ʼo ʼana ovi fuli. Koia ʼae neʼe ina faiga malohi ke tokoni ki “te ʼu ovi ʼae kua hehe ʼo te puleʼaga ʼo Iselaele,” ke natou toe liliu mai ki tana Tamai. (Mat. 15:24; Luka 19:9, 10) Ko Sesu ʼe ko te tagata tauhi ovi lelei, pea neʼe faiga malohi ke mole puli he tahi ʼi te ʼu ovi ʼa Sehova.—Lau ia Soane 6:39.
16-17. Kotea ʼe tonu ke mahino ki ai e te kau tagata ʼafeā ʼo ʼuhiga mo te tokoni kia natou ʼae kua fakamamaʼo mai te kokelekasio? (Vakaʼi te fakamatala ʼae ʼi te ʼa takai “Kotea Te Meʼa ʼAe ʼe Lagi Logoʼi e He Ovi Kua Hehe?”)
16 Ko te apositolo ko Paulo neʼe ina fakalotomalohiʼi ia te kau tagata ʼafeā ʼo te kokelekasio ʼo Efeso ke natou faʼifaʼitakiʼi ia Sesu. Neʼe ina ui fenei kia natou: “ ʼE tonu . . . ke kotou tokoni kia natou ʼae ʼe vaivai. Pea ʼe tonu ke kotou manatuʼi te ʼu folafola ʼaeni ʼa te ʼAliki ko Sesu: ‘ ʼE lahi age te fiafia moka kita foaki, ʼi takita tali.’ ” (Gaue 20:17, 35) Ko te vaega ʼaeni ʼe fakaha ai ko te kau tagata ʼafeā ʼe natou maʼu he maua ʼe maʼuhiga ʼaupito. Ko Salvador ko he tagata ʼafeā ʼe maʼuli ʼi Sepania. ʼE ina fakamatala fenei: “Ka au fakakaukauʼi te ʼofa lahi ʼo Sehova ki ʼana ovi ʼae kua hehe, ʼe fakalotomalohiʼi au ke au faiga ke au tokoni kia natou. Ko au ko he tagata tauhi ovi fakalaumalie, ʼe tonu ke au tokaga lelei kia natou. ʼE mahino ia ʼe ko te meʼa ʼaia ʼe loto ki ai ia Sehova.”
17 Ko te ʼu tehina mo tuagaʼane ʼae neʼe tou palalau ki ai ʼi te alatike ʼaeni, neʼe fakamamaʼo mai te moʼoni kae kua natou toe liliu mai kia Sehova ʼuhi ko te ʼu tokoni ʼae neʼe fai kia natou. Kae ʼe kei tokolahi pe ia natou ʼae ʼe kei loto ke natou toe liliu mai kia Sehova. ʼI te alatike ka hoa mai, ʼe tou palalau anai ki te ʼu meʼa ʼae ʼe tonu ke tou fai moʼo tokoni kia natou.
KATIKO 139 Te Maʼuli ʼi Te Malama Foʼou
^ pal. 5 He koʼe ko ʼihi ʼe natou fakamamaʼo mai te kokelekasio logo la neʼe natou tauhi agatonu kia Sehova lolotoga ni taʼu? Kotea ʼae ʼe logoʼi e te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo natou ʼaia? ʼI te alatike ʼaeni, ʼe tali anai ki te ʼu fehuʼi ʼaia. Pea ʼe toe fakaha ai te ʼu ako ʼe feala ke tou toʼo mai te faʼahiga tokoni ʼa Sehova ki ʼihi ʼo ʼana kaugana ʼo te temi muʼa ʼae neʼe natou fakamamaʼo fakatemi mai ia te ia.
^ pal. 2 HE ʼU FAKAMAHINO: Ko he tahi kua fakamamaʼo mai te kokelekasio, ʼe ko he tahi ʼe mole kei kau ki te faifakamafola lolotoga ni mahina ʼe ono peʼe laka atu. Kae ko totatou pe tehina mo tuagaʼane, pea ʼe tou ʼofa ai.
^ pal. 4 Ko ʼihi higoa neʼe fetogi.
^ pal. 10 ʼE tou vakaʼi lelei anai ʼi te alatike ʼae ka hoa mai, pe ʼe lava muliʼi feafeaʼi e te kau tagata ʼafeā ia te ʼu faʼahi ʼe tolu ʼaia.
^ pal. 60 FAKAMATALA ʼO TE ʼU PĀKI: Ko he tagata tauhi ovi Iselaele neʼe puli tana kiʼi ovi, pea neʼe tuʼania kia ia. Neʼe alu ʼo kumi pea neʼe tokoni ke toe liliu mai ki te faga ovi. Ko te kau tauhi ovi fakalaumalie ʼe natou fai feia mo natou.
^ pal. 64 FAKAMATALA ʼO TE ʼU PĀKI: Ko te tuagaʼane kua fakamamaʼo mai te kokelekasio ʼe heka ʼi te ka, pea ʼe ina sioʼi te ʼu Fakamoʼoni ʼe lua ʼe nā kau fakafiafia ki te faifakamafola faigamalie.