Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 26

“Wudwog i bang’a”

“Wudwog i bang’a”

“Wudwog i bang’a, e abidwogo i beng’wu.”​—MAL. 3:7.

WER 102 “Wakony ju ma ng’ic”

I ADUNDO *

1. Yehova winjere nenedi ka rombe pare m’urwinyo udwogo i bang’e kendo?

CALU ma waneno i thiwiwec m’ukadhu, Yehova uporere ku jakwac ma ber, ma dieng’ cuu mandha ku rombe pare acel acel; man ka moko urwinyo, esayu kakare. Yehova uyero ni nyithindho mir Israel ma gigam giweke kumae: “Wudwog i bang’a, e abidwogo i beng’wu.” Wang’eyo nia tin de paru pare tie kumeno, pilembe ewacu kumae: “Alokra ngo.” (Mal. 3:6, 7) Yesu yero nia anyong’a nego Yehova karacelo ku jumalaika lee dit, ka jatic pare acel kende ma nwang’u urwinyo udwogo i bang’e.​—Lk. 15:10, 32.

2. Wabineno lembang’o i thiwiwec maeni?

2 I thiwiwec maeni, wabiweco iwi lapor adek ma Yesu umio, m’ubenyutho lembe ma waromo timo pi nikonyo umego ku nyimego ma gikwio i tipo. Wabiweco bende iwi kite ma tung’ tung’ ma wacikara nibedo ko, pi nikonyo rombe m’urwinyo kara gidwog i bang’ Yehova; man wabineno nia pirang’o ukwayu watim kero nikonyo ju ma gikwio i tipo.

WAYENYU TONGOLO M’URWINYO

3-4. Pirang’o dhaku ma juweco pire i Luka 15:8-10, ukeyo tongolo pare m’urwinyo ku mukuni?

3 Ukwayu watim kero pi ninwang’u umego ku nyimego ma gibemito dwogo i bang’ Yehova. I lapor moko ma Yesu umio ma nwang’ere i Injili pa Luka, eweco pi dhaku moko ma tongolo pare ma pire tek urwinyo. I lapor maeni, gin ma pire tek utie kite ma dhakune umiere ko pi nisayu tongolo pare.​—Som Luka 15:8-10.

4 Yesu ukoro kite ma dhaku maeno uwinjere ko kinde m’enwang’u tongolo pare ma pire tek ma nwang’u urwinyo. I rundi pa Yesu, saa moko meg anyira mir Israel ubed umio tongolo apar ni jumanyir migi i nindo ma jubenyomogi. Saa moko nyo tongolo maeno pire bino tek lee i dhakune, pilembe nyo ebino acel m’i kind tongolo apar ma min uthene ko en. Dhaku maeno ugeno nia tongolo pare upodho i die ot, uketho ecwinyo mac esaye ko, re enwang’e ngo. Kaduma pare ubino liel nyayiri yiri ma tongolone romo nen ko de ngo. Tokcen ne, eting’o uwic eweyo ko i ot ceke. Kinde m’ecoko dhu susu m’eai eweyo, e lero mi kaduma ucaru kum tongolo pare ma pire tek; anyong’a nege mi tuko ngo. Egam elwong’o jurimbe ku judhugola pare man ekoro igi lembe ma ber maeno.

5. Pirang’o ecopo bedo tek ninwang’u umego ku nyimego ma gikwio i tipo?

5 Calu ma waneno i lapor pa Yesu, kara ng’atini unwang’ piny moko m’urwinyo, ubekwayu etim kero lee. Rom rom kumeno, copo kwayu nia watim kero lee pi nisayu umego ku nyimego ma giweko nidikiri ku cokiri. Copere nia oro udaru kadhu lee niai ma giweko nidikiri karacelo kudwa. Bende, nyo gidok kaka mange, man umego ku nyimego ma kuca ung’eyogi ngo. Re m’umbe jiji, kadok kawoni de wang’eyo nia jumoko ma gikwio i tipo gibemito andha gidwog i bang’ Yehova. Gibemito gicak timo kendo ni Yehova karacelo kud umego ku nyimego migi. Re gicopo dwogo ngo ka wakonyogi ngo.

6. Wan ceke wacopo dikara nenedi i tic mi sayu ju m’ukwio i tipo?

6 Tic mi sayu ju m’ukwio i tipo tie tic pa ng’a? Etie tic mwa wan ceke, nik’ebed judong cokiri, juyab yo, wedi pa ng’atu m’ukwione, man jurwei lembanyong’a ceke mi cokiri. Nyo jarimbi kunoke wat peri moko tie de m’ukwio i tipo? Ubekwayu itim ang’o kan iwok irombo ku ng’atu moko m’ukwio i tipo kinde m’iberweyo ot kubang’ ot kunoke kaka ma dhanu bepong’ i ie? Kor ni ng’atune nia tek emaru jubin juliewe, ibibedo kud anyong’a nimio nimero pare mi telefon kunoke adres pare i bang’ judong cokiri.

7. Inwang’u ponji ma kani i kum lembe ma jadit cokiri moko ma nyinge Thomas uyero?

7 Judong cokiri gitie ku tic ma lee mi sayu ju ma gikwio i tipo, ma gimito gidwog i bang’ Yehova. Dong’ gicopo timo nenedi? Wakenen lembe ma jadit cokiri moko ma nyinge Thomas * ma kwo i ng’om mi Espagne utimo. Ekonyo umego ku nyimego ma kadhu 40 ma gikwio i tipo nidwogo i cokiri. Thomas ukoro kumae: “Mi kwong’o, apenjo umego ku nyimego ma tung’ tung’ ka nyo ging’eyo kaka ma ng’atu moko m’ukwio i tipo ni ie. Kunoke apenjo jurwei lembanyong’a ka nyo wigi ubepoi de pi ng’atu moko ma dong’ udaru bino ngo i coko udoko nindo m’ulwar. Kan apenjo kumeno, anyong’a nego umego ku nyimego lee, pilembe ginwang’u nia gin bende gibedikiri i tic mi sayu ng’atu m’ukwio i tipo. I ng’eye kan acidho liewo umego kunoke nyamego m’ukwio i tipo, awok apenje nia awiya pare kunoke wedi pare gibedo nenedi. I wang’ nikwio i tipo, umego ku nyimego moko gibed gibino kud awiya migi i coko, man copere nia nwang’u awiyane dong’ gidoko jurwei de, ento giweko. Ubekwayu wakony gin bende gidwog i bang’ Yehova.”

WUDWOG JUMACO KU JUMANYIR PA YEHOVA I COKIRI

8. I lapor pa wod m’urwinyo ma nwang’ere i Luka 15:17-24, wego utimo ang’o ni wode m’uloko cwinye?

8 Wacikara nibedo ku kite ma tung’ tung’ ma kani pi nikonyo ju ma gibemito gidwog i bang’ Yehova? Wakenen ponji moko ma wacopo nwang’u i lapor ma Yesu umio iwi wod m’urwinyo. (Som Luka 15:17-24.) Yesu ukoro nia wod maeno ubin unyang’ nia karaman etimo lemkasegu, e emaku yub mi dwogo i pacu. Kinde m’edhingo pacu, won uringo pi nicijole, man ewok egwake kara wode ung’ei nia emare. Pidocwiny usendo jalawobi eno lee, uketho eyero ni won nia, ‘vwa, aromo ngo julwong’a wodi.’ Kinde ma won uwinjo lembe maeno m’ebeyero, kisa unege lee i kum wode. I ng’eye, egam etimo lembe moko kara wode ung’ei nia ejole andha i pacu, calu jaratic ungo, ento calu wode m’emaru. Pi ninyutho nia ejolo wode m’udwogo man emare, eyiko fet ma lee, man emio bongu ma leng’ ni wode m’uloko cwinye.

9. Ubekwayu wabed ku kite ma kani pi nikonyo ju ma gikwio i tipo kara gidwog i bang’ Yehova? (Nen sanduku ma thiwie tie, “ Kite ma wacopo konyo ko ju ma gimito gidwog i bang’ Yehova.”)

9 Yehova tie tap calu wego ma juweco pire i lapor maeno. Emaru umego ku nyimego mwa ma gikwio i tipo, man ebemito gidwog i bang’e. Ka wabelubo lapor pa Yehova, wacopo konyogi kara gidwog i bang’e. Pieno ubekwayu wabed ku cirocir, wakethara kakagi, man wamargi. Dong’ pirang’o pire tie tek ninyutho kite maeno, man wacopo nyutho kitene nenedi?

10. Pirang’o ubekwayu wabed ku cirocir pi nikonyo ng’atini kara eyik winjiri pare ku Yehova?

10 Kinde ma wabekonyo ng’atu m’ukwio i tipo kara edwog i cokiri, ubekwayu wabed ku cirocir, pilembe kara enwang’ tego i thenge mi tipo, eno ting’o nindo ma lee. Ju ma dupa ma gikegikwio i tipo gikoro nia, gin m’ukonyogi nidwogo utie liew ma judong cokiri kud umego ku nyimego mange mi cokiri ubed uliewo kogi wang’ dupa. Nyamego Nancy ma kwo i Asia ma yo piny ukiewo kumae: “Jarimba moko ma ceng’ini mi cokiri re m’ukonya lee mandha. Egam emara calu nyamin ma buu m’ulubo ng’eye. Ebed epoyo wiya i kum lembe ma beco ma wabed watimo wakude con. Ebed ebedo ku cirocir kan abekoro ire kite m’abewinjara ko, man eweko ngo nimio ira juk saa ceke. Ebedo ira ni jarimo mandha ma tie ayika nikonya saa ceke.”

11. Pirang’o ukwayu wakethara kaka ng’atu ma jucobo cwinye?

11 Ka jutimo lembe moko m’ucobo cwiny ng’atini, ebedo lith ve rem. Re ka wabekethara kakare, ebedo ve jukonjo yath i wang’ remne kara ekwii. Jumoko gikwio i tipo pilembe con umego kunoke nyimego moko mi cokiri ugam utimo lembe moko m’uton i igi, man fodi ng’ecwiny mi lembene utie asu i igi. Eno uketho ava dwogo i bang’ Yehova uai i kumgi. Jumoko ke nyo gibenwang’u nia jutimogi rac. Dong’ gitie ku yeny pa ng’atu moko ma copo winjogi man ma copo nyang’ kugi. (Yak. 1:19) Nyamego María ma saa moko ukeukwio i tipo uwacu kumae: “Abino ku yeny pa ng’atu moko ma copo winja, m’aromo wak i kore, man ma copo maku cinga pi nikonya.”

12. Mer pa Yehova utie ve thol i ayi ma nenedi?

12 Biblia uyero nia mer ma Yehova umaru ko dhanu pare utie ve thol. I ayi ma kani? Wakenen lapor ma e: Kepar nia ipodho i vur moko ma thuc mandha m’icopo wok ungo giri kud i ie. Kara iwok kud i vur ma thuc maeno, ubekwayu ng’atu moko ubol thol i beng’i, epeyi ko. M’uweko maeno, yo mange mbe m’icopo wok ko. Yehova uyero ni nyithindho mir Israel ma giweke kumae: “Apeyogi . . . ku uno mi mer.” (Hos. 11:4) Tin de Mungu winjere kumeno pi ju ma giweko nitimo ire, man ju ma peko kud adieng’acwiny ubenurogi. Edong’ ebedo ve gipodho i vur ma thuc. Mungu ubemito ging’ei nia emarugi, man ebemito epeigi i bang’e. Pieno, Yehova copo tio kudi pi ninyutho mer pare igi.

13. Lembe ma Pablo ukadhu kud i ie ubenyutho nenedi nia mer mwa copo konyo jumange nidwogo i bang’ Yehova?

13 Pire tie tek nia wabed wanyuth ni ju ma gikwio i tipo nia Yehova umarugi, man wan de wabed wanyuth nia wamarugi. Pablo ma waweco pire i thiwiwec m’ukadhu ukwio i tipo pi oro ma kadhu 30; ekoro kumae: “Ceng’ moko kugweno m’abewok kud i pacu, arombo ku nyamego moko m’utii, ewok eweco i bang’a ma mit mandha. E acaku wak ve awiya ma thindho. Ayero ire nia, eni ve pare Yehova uori en ibin iwec i bang’a! E niai saa maeca ci, anwang’u nia kwayu adwog i bang’ Yehova.”

WAKONY JU MA NG’IC KU MER

14. Nimakere ku lapor ma nwang’ere i Luka 15:4, 5, jakwac utimo ang’o kinde m’enwang’u rombe pare m’urwinyo?

14 Tekene wanwang’u ng’atu moko m’ukwio i tipo, ukwayu wamedara nikonye man nitielo cwinye. Calu wod m’urwinyo ma Yesu uweco pire i lapor pare, gin bende gicopo bedo ku can ma lee i adundegi, ma kara ethum ukwayu nindo m’ulwar. Bende, gicopo bedo ng’ic i tipo ni kum lembe dupa ma gikadhu kud i ie i ng’om pa Sitani. Pieno ukwayu wakonygi kara yioyic migi udok tek i Yehova. I lapor pa rombe m’urwinyo, Yesu ukoro nia kinde ma jakwac unwang’u rombene, ebiele iwi goke man edwoke i kind juwagi. Nwang’u dong’ jakwac udaru sayu rombe maeno m’urwinyo ku kero pi saa ma lee. Ento enwang’u nia tego mbe i kum rombene m’eromo wotho ko nitundo i kind juwagi. Pieno egam ebiele abiela iwi goke.​—Som Luka 15:4, 5.

15. Wacopo konyo ju m’ukwio i tipo ma gimito gidwog i bang’ Yehova nenedi? (Nen sanduku ma thiwie tie, “ Jamtic moko ma tie ku kony lee.”)

15 Eromo kwayu nia wawodh kero man saa mwa pi nikonyo ju m’ukwio i tipo kara givoi peko m’ubecerogi nitimo ni Yehova kendo. Ento ku kony mi tipo maleng’ pa Yehova, Biblia, man girasoma ma tung’ tung’ ma wanwang’u i cokiri, wacopo konyogi kara gidok tek i tipo kendo. (Rum. 15:1) Dong’ wacopo timo nenedi? Jadit cokiri moko m’udaru timo ni Yehova pi oro m’ulwar uyero kumae: “Ubekwayu juponj Biblia kendo kud umego ku nyimego ma pol ma gikwio i tipo, ma ging’io nidwogo i bang’ Yehova.” * Pieno, tekene judong cokiri ukwayu nia iponj Biblia kud umego kunoke nyamego moko m’ukwio i tipo, kud ikwer rwom maeno. Jadit cokirine umedo kumae: “Jarwei lembanyong’a ma jung’io nia uponj Biblia ku ng’atu m’ukwio i tipo ucikere nibedo jarimo ma cuu, ma ng’atu m’ukwione copo geno, man m’ecopo koro paru pare ire thwolo thwolo.”

ANYONG’A MA DIT NI POLO MAN I NG’OM

16. Ang’o m’unyutho nia jumalaika bikonyowa?

16 Lembe tie dupa m’udaru timere m’unyutho nia jumalaika gikonyowa ninwang’u umego ku nyimego m’ukwio i tipo, ma gimito gidwog i bang’ Yehova. (Nyu. 14:6) Ku lapor, umego moko m’ukwio i tipo ma nyinge Silvio, ma kwo i ng’om mir Équateur ukwayu Yehova ku cwinye ceke kara eor ng’atu moko ubin ukonye nidwogo i cokiri. Kinde ma fodi eberwo, judong cokiri moko ario utundo yo pare. I saa mi liew maeno, gicaku konye ndhundhu ku mutoro.

17. Ka wakonyo ng’atu moko m’ukwio udwogo i cokiri, wacopo winjara nenedi?

17 Wabinwang’u anyong’a lee mandha ka wabekonyo ju ma gikwio i tipo kara gidwog i bang’ Yehova. Umego Salvador ma tie jayab yo, man ma betimo kero ma lee pi nikonyo ju m’ukwio i tipo uwacu kumae: “Saa moko kan abeparu pir umego ku nyimego ma gikegikwio i tipo, ma re dong’ gidwogo i cokiri, anyong’a mi lembene ketho awak awaka zoo. Anyong’a ubenega lee dit pilembe watimo karacelo ku Yehova pi niwodho rombe pare ma pire tek kud i ng’om pa Sitani, kara edwog i cokiri.”​—Tic. 20:35.

18. Ka kawoni fodi ikwio i tipo, ubekwayu ing’ei lembang’o?

18 Kadok iweko nidikiri ku dhanu pa Yehova de, ng’ei nia fodi Yehova umeri asu. Ebemito idwog i bang’e. Re ubekwayu in de itim kero. Calu wego ma Yesu uweco pire i lapor pare, Yehova ubekuri, man kan idwogo ebijoli kud anyong’a i ot pare.

WER 103 Jukwac gitie giramia ma dhanu

^ par. 5 Yehova ubemito umego ku nyimego ma giweko nirweyo lembanyong’a man ma dong’ gibino ngo i coko gidwog i bang’e. Waromo timo lembe dupa pi niketho cwiny umego ku nyimego ma gikwio i tipo, ma gibemito gijol lwong’o pa Yehova ma e: “Wudwog i bang’a.” I thiwiwec maeni, wabineno lembe ma wacopo timo pi nikonyogi kara gidwog i bang’e.

^ par. 7 Juloko nying’ moko.

^ par. 15 Jumoko m’ukwio i tipo jucopo ponjo kugi wic moko mi buku Mediri nibedo i mer pa Mungu. Jumange ke ginwang’u kony lee kinde ma jung’io kugi i wic moko mi buku Approchez-vous de Jéhovah (Cor i vut Yehova). Komite mi tic mi cokiri re ma ng’io nia ng’a m’uromo nitelo wi ponji maeno.

^ par. 68 KORO I CAL: Umego adek ma tung’ tung’ gibemio kony ni umego moko m’ubemito dwogo i bang’ Yehova. Umego acel ubeweco kude ku yore mi telefon, umego ma kucelo ubenyutho ire nia gimare lee, umego mange ke ubewinje kilili, man ebenyang’ kude.