1. Marhẹ oma o ru i Jehova orhianẹ a sabu simi odibo yi owu?

JERẸ oborẹ e yonorin uvuẹn urhomu-ẹmro rọ vrẹnren na, Jehova ọ ha omayen dje omamọ osuingegede rọ dabu hẹrote igegede yi owuowu. Ọ ji guọlọ eri begheri. Jehova ọ ta rẹn emọ Israel ri nyajevwo: “Are i rharhumu bru mẹ, mẹmẹ ni na rharhumu bru are.” E rheri taghene o ji vwo aruẹ iroro ọrana inyenana fọkime ọ tare: “Mi vwe wene-e.” (Mal. 3:6, 7) Jesu ọ tare taghene Jehova ọrhẹ emakashe na a ghọghọ, orhianẹ owu usuẹn idibo i Jehova ro begheri ọ rharhumu bruie rhe.—Luke 15:10, 32.

2. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

² Jene yono kpahen udje i Jesu esa ri tẹnrovi oborẹ ene ru ha userhumu rẹn ihworho ri begheri. Ene yono kpahen iruemru ezẹko kirighwo ra guọlọre na sabu ha userhumu rẹn eri vruru, nẹ aye i rharhumu ghwẹrioma rhe. Ana ji mẹrẹn oborẹ ọsoriẹ ọ ghanren na hobọtua eri ha erhirhiẹ furhiemu.

3-4. Mesoriẹ ọmase ra tẹmro kpahen uvuẹn Luke 15:8-10, ọ dabu guọlọ usele i drachma ye ro vruru?

³ O fori na dabu guọlọ eri vruru ri guọlọ rharhumu bru i Jehova. Uvuẹn udje owu rọ ha uvuẹn ọbe i Luke, Jesu nọ ta kpahen oborẹ ọmase owu o ru guọlọ oborẹ ọ ghanren riẹn omamọ, nọyẹ usele i drachma. Udje ọnana ọnọ lẹrhẹ ọwan tẹnrovi oborẹ ọ bẹn te harẹn ọmase na, ọke rọ guọlọ igho na.—Se Luke 15:8-10.

⁴ Jesu o dje kpahen oborẹ oma o ruẹ ọmase na ọke rọ mẹrẹn usele i drachma ye ro vruru. Uvuẹn ọke i Jesu, ọmase ọrhọ guọlọ rọnmọ, ọkezẹko izie nọ yẹ ye isele i drachma ikpe uvuẹn ẹdẹ orọnmo na. Ọkezẹko usele na ọ ghanren rẹn ọmase na fọkime izie yọ yẹriẹ. Ọmase na no roro taghene usele na o se rhẹ otọre oghwa na. Omarana, nọ ha ukpẹ tu ji dabu guọliẹ, ọrẹn ọ mẹriẹ-ẹn. Ọkezẹko, ukpẹ ye ọ bare te rọ  nọ mẹrẹn ibiẹ usele idọlọ ọfuanfon na-a. Obẹtaye, nọ dabu kwerhe ọsoso oghwa na. Nọ mẹrẹn usele i drachma na uvuẹn eyẹn ro kwerhe nẹ oghwa na, rọ dabu lo fọkiẹ ukpẹ ye. Ẹhẹn yen no totọre! No se igbehian yen ọrhẹ ere rhirhiẹ kẹriẹ, ji ta rẹn aye omamọ iyẹnrẹn na.

5. Mesoriẹ ọnọ sabu bẹn na mẹrẹn ihworho ri nẹ ukoko na ne?

⁵ Jerẹ oborẹ a mẹrẹnren uvuẹn udje i Jesu, ọ lọhọ ra na mẹrẹn oborẹ o vruru-u. Omaran ọ ji havwọ, a guọlọ omẹdamu mie ọwan na ki sabu mẹrẹn eri nẹ ukoko na. Ọkezẹko, aye i dobọ uyono ẹnya ji ẹgbukpe buebun ne. Ọkezẹko, aye i tobọ kwa riẹ ekete ọrọrọ ne. Ọrẹn vwana, ihworho enana ezẹko i vwo omwemẹ aye ina rharhumu bru i Jehova. Aye i guọlọ kwomakugbe ekrun i Jehova ga ye, ọrẹn aye i guọlọ userhumu ọwan.

6. Marhẹ ọsoso ihworho ri ha uvuẹn ukoko na ine ru guọlọ eri ha erhirhiẹ furhiemu?

⁶ Ayọmo yi na sabu guọlọ eri ha erhirhiẹ furhiemu? Ọwan ephian ina sabu guọlọ aye, nọyẹ ekpako ukoko, ekobaro, ihworho ekrun, ọrhẹ ighwoghwẹmro ri ha uvuẹn ukoko na. Wu vwo ugbehian yanghene ohworho ekrun rọ ha erhirhiẹ furhiemu? Wu mẹrẹn ohworho rọ ha erhirhiẹ furhiemu ọke wa ha aghwoghwo ọrẹ nẹ oghwa riẹ oghwa yanghene ọrẹ afiede? Ohworho na orho vwo omwemẹ ro no tiobọnu inọmba ifonuie yanghene adrẹsiẹ, wu na sabu ha ye rẹn ekpako ukoko ọnọ.

7. Me wu yono nẹ oborẹ ọkpako ukoko owu re se Thomas ọ tare?

⁷ Idjaghwẹ ego yẹ ekpako ukoko ina sabu kpare, nẹ aye i guọlọ ihworho ri guọlọ rharhumu bru i Jehova? Djokarhọ oborẹ ọkpako ukoko owu re se Thomas * ro rhirhiẹ ẹkwotọre i Spain ọ tare. Ọ ha userhumu rẹn ihworho ri vrẹn 40 rharhumu rhiẹ ukoko na ne. Thomas nọ tare: “Ọke ukaro, mia nọ imizu ukoko na sẹ aye i rhe ekete ohworho furhiemu na o rhirhiẹ vwana. Yanghene, mia nọ ighwoghwẹmro na sẹ aye i rhe ohworho owuorowu rọ vwọ rhiẹ uyono ghwomaran. Oma ọ merhen imizu buebun uvuẹn ukoko na aye ina ha userhumu phia, fọkime ọ lẹrhẹ aye kwomakugbe yi guọlọ aye. Orho ru, mi rha kọn bru imizu ri ha erhirhiẹ furhiemu na, ni mia nekpẹn emọ ọrhẹ imizu aye erọrọ. Ezẹko usuẹn ihworho furhiemu na a kpare emọ aye ba rhiẹ uyono bi, ezẹko usuẹn emọ na jẹ ighwoghwẹmro bi. Ana ji sabu ha userhumu rẹn aye rharhumu bru i Jehova.”

8. Uvuẹn udje ro sekpahen ọmọ osoghoro rọ ha uvuẹn Luke 15:17-24, marhẹ ọsẹ na o ruẹ ọmọyen rọ ghwẹriẹre?

⁸ Iruemru ego ye ne vi vwo orhianẹ a guọlọ ha userhumu rẹn eri guọlọ rharhumu bru i Jehova? Djokarhọ oborẹ ana sabu yono nẹ udje i Jesu kpahen ọmọ osoghoro na. (Se Luke 15:17-24.) Jesu nọ tare taghene ọmọ na nọ mẹrẹnvwrurhe taghene ọ kpare idjaghwẹ rọ sọre, no brorhiẹn rọ nọ ghwẹrioma rie. Ọsẹ na nọ zẹ bru ọmọ na, ji dabu gbaliẹ, no mwu ọmọ na ẹro taghene ọsẹ ye o ji vwo ẹguọlọ kpahiẹn. Ẹhẹn obrorhiẹn ọmọ na o kpokpie, no ji ni omayen sakamu. Aro ọmọ na nọ dọn ọsẹ na ọke ọmọ na ọ ta riẹn kpahen oborẹ ọ ha ẹhẹn yen. Ọsẹ na nọ kpare idjaghwẹ nọ sabu mwuie ẹro taghene ọ harhomie ne, orhiẹ jerẹ ọvrẹ-ẹn, ọrẹn jerẹ ọmọyen ro vwo ẹguọlọ kpahen. Nẹ ọsẹ na ọ sabu djẹ ọnana phia,  no ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre orẹ harẹn ọmọ na rọ ghwẹriẹre na, ji yẹ ye omamọ ewun no kurhọ.

9. Uruemru ọgo ye ne vi vwo na sabu ha userhumu rẹn ihworho furhiemu rharhumu bru i Jehova? (Se ekpeti na ““ Oborẹ Ene ru ha Userhumu Rẹn Eri Guọlọ Rharhumu Bru i Jehova.”)

⁹ Jehova ọ họhọ ọsẹ rọ ha uvuẹn udje ọrana. O vwo ẹguọlọ kpahen imizu ọwan ri ha erhirhiẹ furhiemu, ọ ji guọlọ nẹ aye i rharhumu bruie. Nyoma ra hẹrokele i Jehova, ana sabu ha userhumu rẹn aye ghwẹrioma rhe. Na sabu ruẹ ọnana, a guọlọ erhionrin, uruemru re roro rẹn awọrọ, ọrhẹ ẹguọlọ mie ọwan. Mesoriẹ o fo ne dje iruemru enana kirighwo phia, marhẹ ene ruie lele?

10. Mesoriẹ a guọlọ erhionrin na ki sabu ha userhumu rẹn ohworho tikẹrẹ i Jehova?

¹⁰ A guọlọ erhionrin mie ọwan fọkime ọ ha ọke bọmọke ohworho ọ ki rharhumu bru i Jehova. Ihworho buebun ri ha erhirhiẹ furhiemu bi, i tare taghene aye i sabu rharhumu rhe, fọkime ekpako ukoko na ọrhẹ awọrọ uvuẹn ukoko na i kọn bru aye ọgbọ buebun. Omizu ọmase owu re se Nancy, ro rhirhiẹ Southeast Asia, nọ tare: “Obọdẹn ugbehian mẹ owu uvuẹn ukoko na ọ ha userhumu mẹ omamọ. O vwo ẹguọlọ kpahen mẹ omamọ. Ọ karorhọ mẹ ekwakwa irhorhomu ame i ru vrẹn ne. Ọ dabu kerhọ mẹ ọke mia tẹmro, ọ ji yẹ mẹ obọdẹn urhebro. Ọye o dje omayen rhẹ obọdẹn ugbehian, ro mwuegbe rọ nọ ha userhumu phia ọke ephian.”

11. Mesoriẹ o fo ne roro rẹn ohworho ro biomevwan fọkiẹ oborẹ e rurie?

¹¹ Uruemru re roro rẹn awọrọ ọ họhọ omamọ umwu; ọnọ sabu ha userhumu rẹn ihworho re biomevwan fọkiẹ oborẹ e ruru aye. Ihworho buebun ri ha erhirhiẹ furhiemu e biomevwan fọkime omizu uvuẹn ukoko  na o ruru aye sọ ẹgbukpe buebun ri vrẹn ne. Fọkiẹ ọnana, aye erhe vwo omwemẹ aye ina rharhumu bru i Jehova-a. Ezẹko ina sabu rhe roro taghene e sehiẹn aye. Aye i guọlọ ohworho rọ nọ dabu kerhọ ji vwẹruọ iroro aye. (Jas. 1:19) María ro rhiẹ omizu ọmase owu rọ ha erhirhiẹ furhiemu ọke owu, nọ tare: “Mi guọlọ ohworho rọ nọ kerhọ mẹ, ohworho mi na sabu viẹ bru, ọrhẹ ọrọ nọ ha userhumu mẹ.”

12. Izede ọgo yẹ ẹguọlọ i Jehova o ru họhọ ufi?

¹² Baibol na ọ tare taghene ẹguọlọ i Jehova ọ họhọ ufi. Izede ọgo? Roro kpahen udje ọnana: Gbe rorie taghene wa guọlọ hwuẹ uvuẹn urhie ọduado rọ wọnrọn, ohworho no donron oborẹ ọ lẹrhẹ ohworho volo oborẹ ame wẹn. O vwo ẹfro-o, wu ne dje ọdaremẹro phia kpahen userhumu ọravwọ, fọkime ọnọ ha userhumu wẹn sabu volo oberun ame na. Ọrẹn, emru ọrana ọvo ọ sabu sẹrorẹ arhọ ọnọ-ọ. Ame na ọ fọre, wu sabu rhirhiẹ uvuien jirẹ-ẹ, jokpanẹ wu ruẹ owọ. Wu guọlọ ohworho ro no donron ufi wẹn, ji tiẹ ufi na ne wu sabu te ekete owọ na ọ havwọ. Jehova nọ ta kpahen emọ Israel ri begheri na: Mi ha “ifi ẹguọlọ lọrọ aye.” (Hos. 11:4) Iroro ọrana yi Jehova o ji vwo kpahen ihworho ri dobọ ogame ye ji, ra dẹrughwaroghwẹ ọfiamu ọrhẹ ebẹnbẹn. Ọ guọlọre nẹ aye i rhe taghene o vwo ẹguọlọ kpahen aye, ọ ji guọlọ ti aye kẹrẹ oma. Jehova ọnọ ji sabu ha owẹwẹ dje ẹguọlọ ye phia rẹn aye.

13. Dje udje ro djephia taghene ẹguọlọ imizu o vwo omẹgbanhon omamọ.

¹³ Ọ ghanranren na yẹ ihworho furhiemu imwẹro taghene Jehova ọrhẹ ọwan i vwo ẹguọlọ kpahen aye. Pablo ra tẹmro kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro rọ vrẹnren na, ọ ha erhirhiẹ furhiemu uvwre ẹgbukpe rọ  vrẹn 30. Nọ tare: “Urhiọke owu ọke mie nẹ oghwa, omizu ọmase owu rọ kpako ne no bruru me rhe, ji tẹmro mẹ izede ẹguọlọ. Ni mi tuẹn oviẹ rhọ jerẹ ọmọvwerhe. Ni mi ta riẹn taghene ọ họhọre taghene Jehova yo djerie vwe mẹ. Ọke ọrana yi mie brorhiẹn taghene mi na rharhumu bru i Jehova.”

14. Lele udje rọ ha uvuẹn Luke 15:4, 5, me yẹ osuingegede na o ruru ọke rọ mẹrẹn ogegede ro vruru na?

¹⁴ O fori na rha hobọtua ihworho furhiemu ri rharhumu rhe ne. Jerẹ ọmọ osoghoro ri Jesu o dje udje kpahen na, ọkezẹko aye a dẹrughwaroghwẹ omiamiamo. Habaye, fọkime aye i ha akpọ Echu jiri ne, aye i tephe rẹn Jehova ne. O fori na ha userhumu rẹn aye rharhumu bọn esegburhomẹmro aye kpahen Jehova. Uvuẹn udje ogegede ro vruru na, Jesu no dje kpahen oborẹ osuingegede na o ru kpare ogegede na rhẹ akoko, ji kpariẹ bru igegede ri hẹrhẹre na. Osuingegede na ọ ghwọghọ ọke ọrhẹ omẹgbanhon buebun ha guọlọ ogegede ro vruru na. Ọrẹn, nọ mẹrẹnvwrurhe taghene o fori nọ kpariẹ, fọkime orho vwo omẹgbanhon rẹ ọye ọvo ọnọ nya-a.—Se Luke 15:4, 5.

15. Marhẹ ene ru ha userhumu rẹn ihworho ri begheri nẹ aye i rharhumu bru i Jehova? (Se ekpeti na “ Ọbe Ọghoghanren.”)

¹⁵ Ana sabu ghwọghọ ọke ọrhẹ omẹgbanhon buebun na ki sabu ha userhumu rẹn ihworho furhiemu fiẹ ebẹnbẹn aye a dẹrughwaroghwẹ kparobọ. Ọrẹn, nyoma ẹhẹn ọfuanfon i Jehova, Baibol na, ọrhẹ ẹbe ukoko na, ana sabu ha userhumu rẹn aye rharhumu vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova. (Rom. 15:1) Marhẹ ene ruẹ  ọnana lele? Ọkpako ukoko owu nọ tare, “O fori na rharhumu ha uyono i Baibol mwu rẹn ihworho furhiemu, orhianẹ aye i brorhiẹn taghene aye ina rharhumu bru i Jehova.” * Omarana, arha ta wẹn ne wu lele ọrọ ha erhirhiẹ furhiemu yono, rhiabọ dede uphẹn na. Ọkpako ukoko na nọ ji ta, “O fori nẹ ọrọ nọ ha uyono na phia no rhiẹ obọdẹn ugbehian, rẹ ohworho rọ ha erhirhiẹ furhiemu na ọnọ sabu hẹroso.”

16. Marhẹ e ru rhe taghene ana sabu hẹroso obẹhatua i Jehova?

¹⁶ Idje buebun i djerie phia taghene emakashe na a ha userhumu rẹn ọwan na sabu mẹrẹn ihworho furhiemu ri guọlọ rharhumu bru i Jehova. (Rev. 14:6) Jerẹ udje, Silvio ro rhirhiẹ ẹkwotọre Ecuador, nọ nẹrhomo ni Jehova ọ ha userhumu riẹn ghwẹrioma rhiẹ ukoko yi. Ọke rọ ji nẹrhomo na, na ha obọ fomu ighwe yi. Ekpako ukoko awanva i ha anurẹsẹ ye. Oma ọ merhenren aye rẹ aye a ha userhumu riẹn.

17. Erere ego ya mẹrẹn arha ha userhumu rẹn eri ha erhirhiẹ furhiemu?

¹⁷ Ana mẹrẹn aghọghọ buebun arha ha userhumu rẹn eri ha erhirhiẹ furhiemu. Djokarhọ oborẹ omizu ọhworhare owu re se Salvador, ro rhiẹ ọkobaro rọ ha userhumu rẹn ihworho ri ha erhirhiẹ furhiemu, ọ tare: “Imizu enana i rha ghwẹrioma rhe ne, aghọghọ na nọ lẹrhe mẹ viẹ. Oma ọ merhen mẹ omamọ ra mẹriẹn taghene Jehova ọ nyoma omẹmẹ simi ogegede yi ro vwo ẹguọlọ kpahen nẹ akpọ Echu.—Acts 20:35.

18. Orhianẹ wu ha erhirhiẹ furhiemu, imwẹro ọgo ye wu na sabu vwo?

¹⁸ Orhianẹ wu vwe rhe riẹ uyono ọrhẹ aghwoghwo-o, jene o mwuo ẹro taghene Jehova o ji vwo ẹguọlọ kpahuọn. Ọ guọlọre ne wu rharhumu bruie rhe. Wu na vi kpare idjaghwẹ ezẹko ne wu ki sabu rharhumu bruie. Ọrẹn, jerẹ ọsẹ rọ ha uvuẹn udje i Jesu na, Jehova ọ hẹrhuọ ne wu rharhumu bruie rhe, ono ji rhiabọ deduo rhẹ aghọghọ.