Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 26

“Mugaruke Namberendi”

“Mugaruke Namberendi”

“Mugaruke namberendi, nanyowe ndigaruka namberemuli.”​—MARA. 3:7.

EKIZINA 102 Konyera Abaceke

EBITURAYEGA *

1. Yahwe ayehurra ata omuntu ow’akaba alekere kumuheereza obw’ayongera akatandika kumuheereza?

NK’OKU twarozere omu kicweka ekihoire, Yahwe nayerengesaniza n’omuliisa omurungi anyakufaaho buli emu ha ntaama ze nazooleka embabazi. Kandi aserra buli emu eyebura. Yahwe akagambira Abaisaleri abaali bamurugireho ati: “Mugaruke namberendi, nanyowe ndigaruka namberemuli.” Nitukigumya ngu nahati nukwo akyayehurra habwokuba nagamba ngu: “Tindukuhinduka.” (Mara. 3:6, 7) Yesu akagamba ngu Yahwe hamu na bamalaika basemererwa muno omu ha baheereza ba Ruhanga anyakubuzire obwagaruka hali Yahwe.​—Luk. 15:10, 32.

2. Nitwija kubazaaho ki omu kicweka kinu?

2 Leka tubazeeho ebyokurorraho bisatu, Yesu ebiyakozeseze ebirukwegesa omulingo tusobora kukonyera abo abarugire hali Yahwe. Nitwija kubazaaho n’emiringo eyiturukwetaaga kusobora kukonyera entaama ezibuzire kugaruka hali Yahwe. Kandi nitwija kurora habwaki nikiija kutuletera okusemererwa kakuba turayekamba kukonyera abo abafukire omu by’omwoyo.

SERRA ERUPIYA EYABUZIRE

3-4. Habwaki omukazi arukubazibwaho omu Luka 15:8-10 yaserwire n’obwegendereza erupiya ye ey’ekaba ebuzire?

3 Twine kwekamba kuserra abo abarukugonza kugaruka hali Yahwe. Omu ruganikyo orukusangwa omu Njiri ya Luka, Yesu asoborra omulingo omukazi aserramu erupiya ye ey’omuhendo ey’ekaba ebuzire. Ekyokurorraho kinu nikyoleka omulingo yayekambiremu kuserra erupiya egi.​—Soma Luka 15:8-10.

4 Yesu asoborra omulingo omukazi yayehuliiremu hanyuma y’okuzoora erupiya ye ey’omuhendo ey’ekaba ebuzire. Omu kasumi Yesu akaba ali omu nsi, nikizooka ngu abakazi abamu Abayudaaya baherezaaga bahara baabo erupiya ikumi ha kiro kyabo eky’okugaitwa. Obundi erupiya enu ekaba eri emu hali ezo. Omukazi atekereza ngu erupiya ekaba egwire hansi. Nahabweki ahemba etaara kandi atandika kuserra, baitu emubura. Etaara ye ey’amafuta esobora kutamuha ekyererezi ekirukumara kurora akanusu akataito akefeeza. Hakumalirra acwamu kusingorra enju yoona n’obwegendereza. Omu cuucu ey’asoroize, arora erupiya ye ey’omuhendo, neyangasana habw’ekyererezi ky’etaara. Asemererwa muno! Hanyuma ayeta banywani be n’abataahi kubagambira amakuru amarungi.

5. Habwaki nikisobora kuguma kumanya abo abafukire omu by’omwoyo nambere bali?

5 NK’oku turozere omu kyokurorraho kya Yesu, nikyetagisa kutamu amaani kuzoora ekintu ekibuzire. Omu mulingo nugwo gumu, nikyetagisa amaani kuzoora abo ababuzire kuruga omu kitebe. Emyaka nyingi n’esobora kuba erabireho kuruga babura. Nibasobora kuba bagenzere omu kiikaro nambere ab’oruganda batabamanyire. Baitu nitukigumya ngu bamu hali banu abafukire omu by’omwoyo baine ekihika eky’okugaruka hali Yahwe. Nibagonza kuheereza Yahwe bali hamu n’abaheereza be, baitu nibagonza obukonyezi bwaitu.

6. Boona ab’omu kitebe nibasobora bata kwejumbira omu kuserra abo abafukire omu by’omwoyo?

6 Nibaha abasobora kwejumbira omu kuserra abo abafukire omu by’omwoyo? Itwena​—abagurusi b’ekitebe, bapayoniya, abanyabuzaale baabo, hamu n’abatebezi omu kitebe nitusobora kukonyera kubaserra. Haroho munywani wawe rundi omunyabuzaale ow’omanyire anyakufukire omu by’omwoyo? Kiki ekyosobora kukora kakuba oba n’otebeza nju ha nju rundi omu rwijwire okatangatangana omuntu anyakufukire omu by’omwoyo? Soborra omuntu ogu ngu obwaraaba n’agonza abagurusi b’ekitebe bamubungire, nosobora kumukonyera okabaha enamba n’endagirro ye.

7. Kiki ekyorukwega kuruga omu bigambo by’omugurusi arukwetwa Thomas?

7 Abagurusi baine obujunanizibwa obw’amaani obw’okuserra abo abafukire omu by’omwoyo abarukugonza kugaruka hali Yahwe. Kinu nibasobora kukikora bata? Wetegereze ekintu omugurusi arukwetwa Thomas * arukwikara omu ihanga lya Spain kandi anyakukonyiire abantu abarukuhingura 40 kugaruka hali Yahwe yagambire. Thomas nagamba ati: “Eky’okubanza, nkaguza ab’oruganda na banyaanya itwe abarukwahukana obubaraaba bamanyire nambere omuntu anyakufukire omu by’omwoyo arukwikara. Rundi nkaguza abatebezi obubaraaba nibaijuka omuntu wena ayalekere kwija omu nsorrokano. Baingi omu kitebe baba betegekere kukonyera habw’okuba bahurra baine obujunanizibwa bw’okwejumbira omu kuserra. Hanyuma obumbungira abo abafukire omu by’omwoyo, nkaguza ebirukukwata ha baana babo hamu nabanyabuzaale. Abamu ha bafukire omu by’omwoyo baaletaga abaana baabo omu nsorrokano, kandi abaana banu nibasobora kuba baali bafokere batebezi. Nabo nibasobora kukonyerwa kugaruka hali Yahwe.”

GARRA OMU KITEBE ABAANA BA YAHWE ABABUZIRE

8. Omu kyokurorraho eky’omwana ayazaahire ekirukusangwa omu Luka 15:17-24, Ise omwana akatwaza ata mutabani we ow’akaba ayegarukiremu?

8 Tusemeriire kuba na miringo ki obuturaaba tuli b’okukonyera abo ab’arukugonza kugaruka omu kitebe? Wetegereze amasomo agaturukwega kuruga omu kyokurorraho kya Yesu eky’omwana ow’akaba azaahire. (Soma Luka 15:17-24.) Yesu nasoborra nk’oku omwana onu yagarukirwemu amagezi kandi yacwamu kugaruka omu ka. Ise akairuka kumutangana kandi yamugwa omu kifuba, kumugumya ngu n’amugonza. Omwana onu akaba nayecwera omusango habw’ebintu yakozere kandi akaba nayehurra ngu takyasemeriire n’okwetwa omwana we. Ise akakwatirwa mutabani we embabazi obuyamugambiire omulingo akaba nayehurramu. Hanyuma ise aine ebintu ebiyakozere kumwoleka ngu akaba atarukugenda kumutwaza nk’omwiru baitu nk’omwana we ow’arukugonza. Akamukorra obugenyi, kandi yamuha engoye enungi kumwoleka ngu n’amugonza.

9. Miringo ki ei tusemeriire kuba nayo kusobora kukonyera abaafukire omu by’omwoyo kugaruka hali Yahwe? (Rora n’akasanduuko “ Nk’oku Tusobora Kukonyera Abo Abarukugonza Kugaruka.”)

9 Yahwe nasisana na ise omwana ogu. Nagonza ab’oruganda na banyaanya itwe abaafukire omu by’omwoyo kandi n’agonza bagaruke hali we. Kakuba tuhondera ekyokurorraho kya Yahwe nitusobora kubakonyera kugaruka. Kinu nikitwetagisa kugumisiriza, kwoleka embabazi, hamu n’okugonza. Habwaki tusemeriire kwoleka emiringo egi kandi nitusobora tuta kugyoleka?

10. Habwaki nitwetaaga kugumisiriza kusobora kukonyera omuntu kugarukwamu amaani?

10 Tusemeriire kugumisiriza habwokuba nikyetaagisa obwire kukonyera omuntu kukira omu by’omwoyo. Baingi abakaba bafukire omu by’omwoyo nibagamba ngu abagurusi hamu n’Abakristaayo abandi bakababungira emirundi nyingi nukwo baasobora kugarukwamu amaani. Munyaanya itwe arukwetwa Nancy kuruga omu Asia akahandika ati: “Munywani wange omu akankonyera muno. Akantwaza nka mugenzi we omukuru. Akanyijukya ebintu ebirungi ebitwarabiremu omu busumi bwa kara. Yampulirizaaga kurungi obunabaga nimugambira omulingo ndukwehurramu, kandi tiyatiinaga kumpabura. Akakyoleka ngu akaba ali munywani omwesigwa, kandi ow’ayetegekere kunkonyera obwire bwona.”

11. Habwaki nitwetaaga embabazi kusobora kuhuumuza omuntu ow’aine obusaasi omu mutima?

11 Embabazi nizisisana n’omubazi ogw’amaani. Nizisobora kukonyera omuntu anyakwine obusaasi omu mutima kukira. Abamu abafukire omu by’omwoyo bamazire emyaka nyingi babihirirwe omuntu omu kitebe. Habw’ensonga enu tibarukugonza kugaruka hali Yahwe. Abamu nibasobora kutekereza ngu bakatwazibwa omu mulingo ogutali gw’obwinganiza. Nahabweki nibasobora kwetaaga omuntu arabahuliriiza kandi akabetegereza. (Yak. 1:19) Munyaanya itwe María ay’afukireho omu by’omwoyo nagamba ati: “Nkaba ninyetaaga omuntu ow’okumpuliriiza, kumpumuza, kumpabura, hamu n’okunkonyera.”

12. Bazaaho ekyokurorraho ekirukwoleka nk’oku okugonza kwa Yahwe kurukusisana nk’omuguha.

12 Baibuli ebazaaho okugonza Yahwe okw’ainiire abantu be nk’omuguha. Okugonza kwa Ruhanga nikusisana kuta nk’omuguha? Tekerezaaho ekyokurorraho kinu: Wesisanirize ngu oli omu kudikira omu nyanja kandi omuntu akuhungurra life jacket. Mali n’osiima muno obukonyezi obu habwokuba niija kukukonyera kwikara noserera ha maizi. Baitu life jacket yonka tesobora kukukonyera kwikara oli mwomeezi. Amaizi nigafuka nahabweki kusobora kukira noyetaaga kutemba eryato. Noyetaaga omuntu akuhungurre omuguha kandi akusike nakuleeta ha lyato. Yahwe akabazaaho Abaisaleri abakaba bahabire ati: “Nkabacunda nemiguha eyomuntu, nenkoba ezokugonza.” (Hos. 11:4) Nahati Ruhanga nukwo arukwehurra hali abo abalekere kumuheereza kandi abali omu kudikira omu bizibu n’okwetuntura. N’agonza bakimanye nk’oku n’abagonza, kandi n’agonza kubacunda bagaruke hali we. Yahwe n’asobora kukukozesa kubakonyera kukimanya nk’oku n’abagonza.

13. Ekyokurorraho ekya Pablo nikyoleka kita ngu okugonza kwaitu nikusobora kukonyera abandi kugaruka hali Yahwe.

13 Kikuru muno kukonyera abafukire omu by’omwoyo kukimanya ngu Yahwe n’abagonza kandi nk’oku naitwe nitubagonza. Ow’oruganda Pablo ayabaziibweho omu kicweka eky’ahoire, akamara emyaka erukuhingura omu 30 afukire omu by’omwoyo. Nagamba ati: “Kiro kimu omu bwire bwanyenkyakara, obunkaba ninduga omu ka yange, munyaanya itwe ow’akuzire omu myaka, kandi ow’embabazi akantangaana kandi yabaza nanyowe omu mulingo ogw’okugonza. Nkatandika kurra nk’omwana omuto. Kandi nkamugambira nti nikizooka Yahwe nuwe akusindikire obaze nanyowe. Omu kaire ako nubwo nacwiremu kugaruka hali Yahwe.”

OMU MULINGO OGW’OKUGONZA SAGIKA ABACEKE

14. Kusigikirra ha kyokurorraho ekiri omu Luka 15:4, 5, kiki omuliisa ekiyakozere hanyuma y’okuzoora entaama ey’ekaba ebuzire?

14 Abantu abafukire omu by’omwoyo tusemeriire kwikara nitubakonyera. Nk’omwana ay’azaahire arukubazibwaho omu kyokurorraho kya Yesu, nabo nibasobora kuba baine obusaasi bw’amaani omu mitima yabo, kandi obusobora kutwara akasumi kurora bwabahwamu. Kandi nibasobora kuba bacekere omu by’omwoyo habw’akasumi bamazire omu nsi ya Sitaani. Nitwetaaga kubakonyera kwongera kwikiririza omuli Yahwe. Omu kyokurorraho eky’entaama eyabuzire, Yesu asoborra ngu omuliisa ahimba entaama h’amabega ge kandi agigarra omu igana. Nobukiraaba ngu omuliisa amazire obwire bwingi n’amaani naserra entaama ey’ebuzire, akyetegereza ngu nayetaaga kugihimba kugigarra omu igana habwokuba akimanyire ngu tiine amaani ag’okwegarrayo yonka.​—Soma Luka 15:4, 5.

15. Nitusobora tuta kusagika abaceke abarukugonza kugaruka hali Yahwe? (Rora akasanduuko “ Ekikwato eky’Omugaso Muno.”)

15 Nikisobora kutwetagisa kuteekamu amaani n’obwire kurora ngu twakonyera abamu h’abafukire omu by’omwoyo kwongera kutandika kuheereza Yahwe. Baitu habw’obukonyezi obw’omwoyo ogurukwera, Ekigambo kya Ruhanga, hamu n’ebintu ebitutunga kuruga omu kitebe, nitusobora kubakonyera kwongera kuguma omu by’omwoyo. (Bar. 15:1) Kinu nitusobora kukikora tuta? Ow’oruganda omu ow’amazire akasumi kaingi naheereza nk’omugurusi omu kitebe nagamba ati: “Abafukire omu by’omwoyo abarukukira obwingi betaaga kwegesebwa Baibuli hanyuma y’okucwamu ngu nibagonza kugaruka hali Yahwe.” * Nahabweki, obuturasabwa kwegesa omuntu anyakubaire afukire omu by’omwoyo, n’okugonza twikirize obujunanizibwa obu. Omugurusi onu nayongera nagamba ati: “Omutebezi owarayegesa omuntu onu asemeriire kuba munywani omurungi, kandi muntu ow’aramwanguhira kwesiga.”

OKUSEMERERWA KUBAHO OMU IGURU HAMU N’OMU NSI

16. Nitukimanya tuta ngu bamalaika nibaija kutukonyera obuturaaba nituserra abafukire omu by’omwoyo?

16 Ebyokurorraho bingi nibyoleka ngu bamalaika batukonyera omu mulimo gwaitu ogw’okuserra abafukire omu by’omwoyo abarukugonza kugaruka hali Yahwe. (Kus. 14:6) Ekyokurorraho, Ow’oruganda Silvio kuruga Ecuador, akesengereza Yahwe kumukonyera kugaruka hali we. Obwakaba nakyasaba, akande akaha rwigi rwe kakateera. Obuyakingwireho, akarora abagurusi b’ekitebe babiri. Obwire baamazire nauwe, kikabasemeza muno kumukonyera kumanya eky’asemeriire kukora.

17. Mpeera ki eitutunga obutukonyera abaceke omu by’omwoyo kugaruka hali Yahwe?

17 Nitwija kutunga okusemererwa kwingi obuturakonyera abaceke omu by’omwoyo kugaruka hali Yahwe. Payoniya arukwetwa Salvador, anyakwekamba muno kukonyera abafukire omu by’omwoyo nagamba ati: “Obwire obumu kindetera kurra habw’amasemererwa maingi obuntekerezaaho abafukire omu by’omwoyo abagarukire hali Yahwe. Kinsemeza muno kukimanya ngu Yahwe acungwire emu ha ntaama ze ez’omuhendo kuruga omu nsi ya Sitaani kandi ntungire omugisa ogw’okukorra hamu nauwe.”​—Eng. 20:35.

18. Obworaaba ofukire omu by’omwoyo, kiki eky’osemeriire kumanya?

18 Obworaaba walekere kukoragana n’abantu ba Yahwe, okimanye ngu Yahwe nakyakugonza. Nagonza ogaruke hali uwe. Noija kwetaaga kutamu amaani kugaruka hali uwe. Baitu nk’omuzaire omu kyokurorraho kya Yesu, Yahwe alinzire ogaruke hali uwe kandi ayetegekere kukutangirra omu ka ye.

EKIZINA 103 Abagurusi b’Ekitebe Bisembo

^ kac. 5 Yahwe nagonza abo abalekere kwija omu nsorrokano n’okutebeza kugaruka hali uwe. Nitusobora kwekambisa abafukire omu by’omwoyo kwikiriza okuraliza kwa Yahwe okurukugamba ngu: “Mugaruke namberendi.” Omu kicweka kinu, nitwija kurora omulingo tusobora kubakonyera.

^ kac. 7 Amabara agamu gahindwirwe.

^ kac. 15 Abafukire omu by’omwoyo abamu kibakonyera muno obubegesebwa ebicweka ebimu ebiri omu katabu ‘Mwerindirege omu Kugonza Kwa Ruhanga’, baitu abandi bagasirwa obubegesebwa esuura ezimu eza katabu Draw Close to Jehovah. Akatebe ak’Ekitebe ak’Obuheereza nuko kacwamu nooha asemeriire kwegesa omuntu ogu.

[Obugambo obuli hansi]

^ kac. 68 KUSOBORRA EBISISANI: Ab’oruganda basatu ab’embaganiza nibakonyera ow’oruganda ow’arukugonza kugaruka hali Yahwe. Kinu bakikora kuraba omu kwikara nibabaza nauwe, kumugumya ngu nibamugonza kandi n’okumuhuliiriza kurungi.