Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 23

“Nyingi bed leng’”

“Nyingi bed leng’”

“Nyingi bedo mi nja, e Yehova.”​—ZAB. 135:13.

WER 10 Wapeku Yehova Mungu mwa!

I ADUNDO *

1-2. Lembang’o ma pire tek lee i Jumulembe pa Yehova?

DHANU ceke gicikiri ning’eyo nia Yehova Mungu kende re m’utie ku twero mi bimo, man wabekuro kud ava ma dit nindo ma nyinge bidoko i ie leng’ mi magwei. Lembe maeno pire tie tek lee i iwa wa Jumulembe pa Yehova. Re, nyo dito ma malu ngbir pa Yehova man dwoko nyinge leng’ utie lembe ario ma tung’ tung’? Ungo.

2 Wan ceke wadaru neno nia nying’ Mungu ucikere nidoko leng’. Wanyang’ bende nia dito ma malu ngbir pa Yehova, niwacu ayi m’ebimo ko, utie ber nisagu zoo. Dong’ wakeng’ii i lembe maeno cuu.

3. Nying’ Yehova ucoko lembang’o i ie?

3 I andha, nying’ ma nia Yehova ucoko lembe ceke m’umulo kum Mungu mwa, uketho i ie bende ayi m’ebimo ko. Pieno, ka wabeyero nia dwoko nying’ Yehova leng’ utie lembe ma pire tek lee, nwang’u wabeyero nia ukwayu jung’ei nia ayi m’ebimo ko re m’utie ber nisagu zoo. Ka jubeweco iwi nying’ Yehova, juneno wang’ acel ayi m’ebimo ko, kum etie Ubimo ma jategokpo.​—Nen sanduku ma thiwie tie, “ Penji m’uwok pilembe jucido nying’ Mungu.”

4. Zaburi 135:13 uyero ang’o pi nying’ Mungu, man wabidwoko wang’ penji ma kani i thiwiwec maeni?

4 Nying’ Yehova utie nying’ ma segi. (Som Zaburi 135:13.) Pirang’o nying’ Mungu pire tie tek lee? Nyingene ucidere nenedi wang’ ma kwong’a? Mungu ubedwoko nyinge leng’ nenedi? Man wacopo timo ang’o pi nicero ba nyinge? Wakedwok wang’ penji maeno.

NYING’ UTIE GIN MA PIRE TEK

5. Jumoko copo penjiri nenedi ka giwinjo nia nying’ Mungu ucikere nidoko leng’?

5 “Nyingi bed leng’.” (Mat. 6:9) Eno re m’utie acel m’i kind lembe ma pigi tek ma Yesu yero warwo pire. Thelembe mi wec maeno ma Yesu yero utie ang’o? Nidwoko piny moko leng’ utie nilwoko cilo ceke kud i kume. Re jumoko copo penjiri kumae: ‘Nying’ Mungu ke nwang’u leng’ con do, jucopo dwoke leng’ ke nenedi?’ Pi nidwoko wang’ penji maeno, ukwayu wakeng’ei nia nying’ uketho i ie lembang’o.

6. Pirang’o nying’ utie gin ma pire tek lee?

6 Ka jubeweco iwi nying’, eno nyutho ngo kende kende nying’ ma jukiewo akiewa iwi karatasi kunoke ma julwong’o ko ng’atini. Kenen gin ma Biblia yero e: “Foyo nying’ ma ber e ber ma sagu lonyo ma dit.” (Rie. 22:1; Ekl. 7:1) Pirang’o nying’ utie gin ma pire tek lee? Pilembe nying’ uketho i ie kura pa ng’atini, niwacu kite ma jumange ung’eye ko. Pieno, kite ma jukiewo ko nying’ ng’atini iwi karatasi kunoke kite ma julwong’o ko nying’ne utie ngo lembe ma pire tek lee. Gin ma pire tek akeca utie paru ma bino iwi dhanu ka gineno, kunoke giwinjo nying’ne.

7. Dhanu gibecido nying’ Mungu nenedi?

7 Kinde ma dhanu gibecwayu ndra iwi Yehova, nwang’u gibeketho jumange ubed ku paru ma rac i wie. Ka paru ma racne udaru mondo iwi dhanu ke, gicaku cido nying’ Mungu. Jucido nying’ Mungu wang’ ma kwong’a i podho mir Eden. Wakewecu iwi acidi maeno.

JUCIDO NYING’ MUNGU WANG’ MA KWONG’A NENEDI?

8. Adamu giku Eva gigam ging’eyo lembang’o, man wacopo penjara ku penji ma kani?

8 Adamu giku Eva ging’eyo nia nying’ Mungu tie Yehova, man ging’eyo bende lembe mange dupa ma pigi tek i wie. Ging’eyo ma ber nia en re m’ecwiogi, emio igi kwo, emio igi kabedo ma ber, man gibino mbe ku dubo. (Tha. 1:26-28; 2:18) Re nyo gimediri asu niparu pi lembe ceke ma beco ma Yehova utimo igi? Nyo gimediri asu ninyutho mer man foyofoc ni Yehova? Lembe ma gitimo kinde ma jadegi pa Mungu umulo igi, udwoko wang’ penji maeno kamaleng’.

9. Nimakere ku Thangambere 2:16, 17 man 3:1-5, Yehova uyero ang’o ni Adamu giku Eva, ento Sitani uumo wang’ lemandha nenedi?

9 Som Thangambere 2:16, 17 man 3:1-5. Sitani utio ku thwol pi nipenjo Eva kumae: ‘Meno te, Mungu wacu kumae, kud wucam kum nying yen ceke m’i podho?’ Penji maeno ubino ku vupo moko ma ve adra i ie. I andha, Mungu uwacu nia kud gicam nying yen acel kende, ento gicam mange ceke. Kwond nying yen ubino dupa ma nwang’u Adamu giku Eva gicopo camu. (Tha. 2:9) M’umbe jiji, Yehova tie Mungu ma won berocwiny. Ento ekwero nia Adamu giku Eva kud gicam nying yen acel kende m’enyutho pire igi. Pieno, penji ma Sitani upenjo uumo wang’ lemandha. Penji parene uketho Adamu giku Eva giparu nia Mungu utie ngo won berocwiny. Saa moko nyo Eva uyero yor i ie kumae: ‘Eni nyo andha Yehova utwonowa ku piny moko ma ber ba!’

10. Sitani ucido nying’ Mungu kamaleng’ nenedi, man lembene ukelo matoke ma kani?

10 Kinde ma Sitani ubepenjo penji maeno nwang’u fodi Eva tie wor ni Yehova. Pirang’o wayero kumeno? Wec m’edwoko ni Sitani utie tap lembe ma Yehova ular uyero igi. Emedo bende nia Mungu ukwero kud gimul kum yen ne amula de. Eva ung’eyo cuu nia ka gituro cik pa Mungu gibitho. Ento Sitani udwoko ire kumae: “Wubitho andha ngo.” (Tha. 3:2-4) Saa maeno dong’ Sitani uumo ngo wang’ lembe. Ecido nying’ Mungu kamaleng’ ni Eva; eyero nia Yehova tie jandra. I ayi maeno re ma Sitani udoko wonabali, niwacu jayernying’. Sitani uwondo Eva andhandha; Eva de uyio ndra parene. (1 Tim. 2:14) Eketho genogen pare iwi Sitani kakare nigeno Yehova, eno uketho emaku yub ma rac mandha yot yot. Eng’io nituro cik pa Yehova; e ecamu nying yen ma Yehova ukwero kud ecam. I ng’eye, emio moko ni Adamu de ucamu.​—Tha. 3:6.

11. Nwang’u ukwayu Adamu giku Eva gitim ang’o, re ang’o ma timo ujai igi?

11 Kepar nyanok pi lembe ma nwang’u Eva ucikere niyero ni Sitani. Ka nwang’u eyero kumae: “Ang’eyi ngo, ang’eyo para Vwa ma Yehova, amare man agene. En re m’emio iwa piny ceke ma watie ko wakud Adamu. Dong’ pirang’o iweco rac ku nyinge? Ai cen!” Nwang’u anyong’a nego Yehova lee dit kinde m’ebewinjo wec ma mit maeno m’ubeai kud i dhu nyare m’emaru! (Rie. 27:11) Karaman nwang’u Eva umaru ngo Yehova ku mer mandha, man Adamu de kumeno. Calu ma gimaru ngo Weggi ku kit mer maeno, Adamu giku Eva gidwoko ngo nying’ Mungu leng’.

12. Sitani uroyo jiji nenedi i Eva, man Adamu giku Eva gitimo ngo ang’o?

12 Calu ma waneno, Sitani ucaku nyotho nying’ Yehova, eroyo jiji i Eva nia Yehova utie Wego ma cuu ngo. I ng’eye, Adamu giku Eva gicero ngo ba nying’ Yehova kinde ma Sitani ubecwayu ndra ma rac i wie. Lembuno uketho giwinjo dwand Sitani yot yot mandha, e gigam gijai ni Weggi mi polo. Tin eni de Sitani ubetio ku bodho ma rom eno. Ebecwayu ndra pi nicido nying’ Yehova. Dhanu ma giyio ndra pa Sitani gikwero bimobim ma pwe pa Yehova yot yot mandha.

YEHOVA UBEDWOKO NYINGE LENG’

13. Ezekiel 36:23 uketho peko nenedi iwi thiwiwec ma dit mi Biblia?

13 Nyo Yehova uweko ndhu jucide kumeni m’umbe nitimo lembe moko? Ungo! Niai i acaki nitundo i ajikine, Biblia uweco iwi lembe ma tung’ tung’ ma Yehova utimo m’unyutho nia lembe ma rac ma juyero ku nyinge i podho mir Eden utie ndra. (Tha. 3:15) I andha, wacopo yero nia thiwiwec ma dit mi Biblia utie nia, Yehova ubetio ku Ker ma Wode ubebimo i wie pi nidwoko nyinge leng’ man pi nidwogo bedopwe ku kwiocwiny iwi ng’om. Biblia utie ku lembe dupa ma copo konyowa ning’eyo tic ma Yehova ubetimo pi nidwoko nyinge leng’.​—Som Ezekiel 36:23.

14. Lembe ma Yehova utimo kinde ma jai uwok i podho mir Eden udwoko nyinge leng’ nenedi?

14 Sitani utimo kero pare ceke kara ecer Yehova ku pong’o lembakeca pare. Ento lembe voyo Sitani magwei. Biblia uweco iwi lembe ma Yehova utimo, m’unyutho nia ng’atu moko acel de mbe ma rom kude. Andha jai pa Sitani ku ju ma gidiko cing’gi kude unyayu can lee i Yehova. (Zab. 78:40) Ento saa ma jai maeno uwok, Yehova unyutho cirocir, etimo ku rieko, man bedopwe pi niyiko lembene. Enyutho bende tego pare ma yawe mbe i ayi dupa. M’usagu zoo, mer re m’ucwalu Yehova nitimo lembe ceke. (1 Yoh. 4:8) Nitundo tin de ebemedere asu nitimo tic pi nidwoko nyinge leng’.

Sitani ucwayu ndra iwi Yehova ni Eva, man niai eca ebemedere nicido Mungu (Nen udukuwec mir 9-10, 15) *

15. Sitani ubecido nying’ Mungu nenedi tin, man lembene utie ku matoke ma kani?

15 Tin de Sitani ubemedere nicido nying’ Mungu. Eberoyo jiji i dhanu kara gipar nia Mungu tie ngo won tego, etie ngo pwe, etie riek ungo man embe ku mer. Ku lapor, Sitani ubecwalu dhanu kara giyii nia Yehova tie ngo Jacwic. Ka dhanu uyio nia Mungu tie ke, Sitani mito ging’ei nia Mungu tie won adici, cik pare tek man cikne tie atira ngo. Ebeponjo bende dhanu nia Yehova tie ng’atu ma kwiny man ma cwinye kwar ma wang’u dhanu i mac ma kuthum. Ka gidaru yio vupo ma rac maeno, e gijai i kum bimobim ma pwe pa Yehova yot yot mandha. Ka fodi Yehova unyotho ngo Sitani ci ebimedere asu nicido nyinge, man ebimito in bende ijai ni Yehova. Nyo ibiweko Sitani uwondi?

LEMBE M’IROMO TIMO PI NIDWOKO NYING’ MUNGU LENG’

16. Icopo timo ang’o ma timo voyo Adamu giku Eva?

16 Yehova uyio nia dhanu ma leng’ ungo de gitim lembe moko pi nidwoko nyinge leng’. I andha, icopo timo lembe ma timo voyo Adamu giku Eva. Kadok nwang’u ibekwo i ng’om m’upong’ ku dhanu ma gibecido nying’ Yehova de, re icopo cero ba nyinge, man iromo nyutho igi nia Yehova tie leng’, etie pwe, e jabero man e jamer. (Isa. 29:23) Icopo nyutho i kwo peri nia ibemito en re m’ebed Jabim peri. Iromo konyo dhanu mange kara ginyang’ nia bimobim pa Yehova kende re m’utie atira, man bimobimne kende re ma bikelo kwiocwiny kud anyong’a mandha ni giracwia ceke.​—Zab. 37:9, 37; 146:5, 6, 10.

17. Yesu utimo ang’o pi niketho nying’ Won ung’eyere?

17 Kinde ma wabecero ba nying’ Yehova, nwang’u wabelubo lapor pa Yesu Kristu. (Yoh. 17:26) Pi niketho nying’ Yehova ung’eyere, Yesu ubed utio ku nying’ne, man ebed eponjo dhanu kara ging’ei nia Yehova tie ng’a i andha. Ku lapor Jufarisayo gibed giketho dhanu unen nia Yehova utie ng’atu ma rac, ma lembe pare tek, ma jucopo bedo ngo jurimbe man ma kisa mbe i ie, ento Yesu utuco wigi kamaleng’. Ekonyo dhanu kara ginen nia Won nyang’ kudwa, enyutho cirocir, emaruwa man etimo iwa kisa. Ayi m’enyutho ko kite pa Won tap tap i kwo pare ma kubang’ ceng’ ukonyo dhanu ning’eyo Yehova.​—Yoh. 14:9.

18. Wacopo kabu acidi man ndra kud iwi nying’ Yehova nenedi?

18 Calu Yesu, kwayu wan bende waponj dhanu ku lembe ma wang’eyo iwi Yehova. Kumeno re ma gibing’eyo nyinge ma leng’ man gibiworo nyingene. Ukwayu waponj dhanu bende nia Yehova tie Mungu ma jamer man ma jabero. Tek watimo kumeno, wabikabu acidi man ndra cen kud i wie. Waromo kwanyu bende koth Yehova; lembuno copere kadok nwang’u watie dhanu ma leng’ ungo de. (Ef. 5:1, 2) Tekene wec man timo mwa ubekonyo dhanu ning’eyo kite pa Yehova, eno nwang’u wabedwoko nyinge leng’. Wadwoko nyinge leng’ bende nwang’u wabekonyo dhanu ging’ei lemandha i wie. Ka wa dhanu ma waleng’ ungo de wabeii nigwoko bedong’ mwa, eno nyutho nia wabedwoko nying’ Mungu leng’.​—Yob 27:5.

Ukwayu wakony ju ma waponjo kugi Biblia kara ging’ei kite ma beco pa Yehova (Nen udukuwec mir 18-19) *

19. Isaya 63:7 ubekonyowa nenedi ning’eyo lembakeca ma dit mi ponji mwa?

19 Lembe mange de nuti ma wacopo timo pi nidwoko nying’ Mungu leng’. Wang’ ma pol ka wabeponjo lemandha mi Biblia ni jumange, wabed waketho peko iwi dito ma malu ngbir pa Mungu, niwacu wakoro nia en re m’eromo nibedo Jabim mi polo ku ng’om zoo. Ento kadok nwang’u pire tie tek niponjo dhanu ku cik pa Mungu de, re lembakeca mwa ma dit utie nikonyogi kara gimar Yehova Wegwa, man gigwok bedoleng’ migi ire. Pieno, ukwayu waketh peko iwi kite ma tung’ tung’ ma beco pa Yehova, man wakor cuu nia Yehova utie Mungu ma nenedi. (Som Isaya 63:7.) Tek wabeponjo dhanu i ayi maeno, wabikonyogi kara gimar Yehova man giwore; eno biketho gibigwoko bedoleng’ migi ire.

20. Wabiponjo lembang’o i thiwiwec m’ulubo?

20 Dong’ wacopo timo ang’o kara kura mwa man ayi ma wabeponjo ko ponji ukony dhanu nibedo ku paru ma cuu iwi nying’ Yehova man utelgi i bang’e? Thiwiwec m’ulubo bidwoko wang’ penji maeno.

WER 2 Nyingi tie Yehova

^ par. 5 Dhanu ceke gicikiri ning’eyo nia Yehova Mungu kende re m’utie ku twero mi bimo, man wabekuro kud ava ma dit nindo ma nyinge bidoko i ie leng’ mi magwei. Pirang’o eno tie lembe ma lee dit? Man emulo kumwa ke nenedi? Ka wanyang’ i dwokowang’ penji maeno ku mange bende, eno bikonyowa kara mer mwa ku Yehova udok tek magwei.

^ par. 61 KORO I CAL: Wonabali ucido Mungu; eyero ni Eva nia Mungu tie jandra. I kind oro ma dupa, Sitani umewo ponji mi ndra, calu ve ponji ma nia Mungu tie ng’atu ma cwinye rac, man nia ecwio ngo dhanu.

^ par. 63 KORO I CAL: Umego moko ubeketho peko iwi kite pa Mungu kinde m’ebetelo wi ponji mi Biblia.