Dlulela kokumunyethweko

Dlulela erhelweni leenhloko

ISIHLOKO SAMA-23

“Ibizo Lakho Alicwengiswe”

“Ibizo Lakho Alicwengiswe”

Jehova, “ibizo lakho lijame isiphelani.”—RHU. 135:13.

INGOMA 10 Dumisani UZimethu UJehova!

OKUZOKUCOCWA NGAKHO *

1-2. Ngiziphi iindaba eziqakathekileko kiboFakazi bakaJehova?

KUNEENDABA eziqakatheke khulu esiqalene nazo namhlanjesi, indaba ngeyobukhosi bakaZimu nobumsulwa bebizo lakhe. Njengombana siboFakazi bakaJehova, siyakuthanda ukukhuluma ngeendaba eziqakathekilekwezi. Kghani lokho kutjho ukuthi indaba yobukhosi bakaZimu nokucwengiswa kwebizo lakhe zizinto ezimbili ezingafaniko? Awa, akusinjalo.

2 Soke sibonile ukuthi kuqakathekile ukucwengiswa kwebizo lakaZimu. Sifunde nokuthi kuqakatheke kangangani bona sifakazele ukuthi ubukhosi bakaJehova namkha indlelakhe yokubusa iphuma phambili. Zombili iindabezi ziqakathekile.

3. Ibizo elithi Jehova lihlanganisani?

3 Kuhlekuhle, ibizo elithi Jehova lifaka hlangana koke okumalungana noZimu kuhlanganise nendlelakhe yokubusa. Njengombana sithi kuqakathekile ukucwengisa ibizo lakaJehova kibo boke ubumbi, indlela esenza ngayo izinto kufuze itjengise ukuthi ukubusa kwakhe kuphuma phambili. Ibizo lakaJehova litjhidelene khulu nendlelakhe yokubusa njengoMbusi onamandla.—Qala ibhoksi elithi, “ Iingcenye Ezithileko Zendaba Eqakathekileko.”

4. IRhubo 135:13 lilihlathulula njani ibizo lakaZimu begodu sizokuphendula miphi imibuzo esihlokwenesi?

4 Ibizo elithi Jehova libizo elikhetheke khulu. (Funda iRhubo 135:13.) Khuyini eyenza ibizo lakaZimu liqakatheke kangaka? Lasilaphazwa njani kokuthoma? UZimu ulicwengisa njani? Singasiza njani ekuvikeleni ibizo lakhe? Akhesiphendule imibuzo le.

UKUQAKATHEKA KWEBIZO LAKAJEHOVA

5. Khuyini abanye abangazibuza yona nabezwa ukuthi ibizo lakaZimu kufuze licwengiswe?

5 “Ibizo lakho alicwengiswe.” (Mat. 6:9) UJesu wathi lokhu kungenye yezinto eziqakatheke khulu ekufuze sizithandazele. Atjho ukuthini amezwi kaJesu la? Ukucwengisa into ethileko kutjho ukuyihlanza uyenze ibe msulwa. Abanye bangazibuza ukuthi, ‘Kghani ibizo lakaJehova alikahlwengeki begodu alisimsulwa na?’ Nasizakuphendula imibuzo le, kufuze sizibuze ukuthi khuyini ebandakanywa libizweli.

6. Khuyini eyenza ibizo liqakatheke?

6 Ibizo litjho okungaphezu kwamaledere alakhako lokha nalitlolwako namkha indlela oliphimisela ngayo nawulibizako. Tjheja okutjhiwo liBhayibheli nalikhuluma ngebizo, lithi: “Ibizo elihle lithandeka khulu kunomnono omnengi.” (IzA. 22:1; UMtj. 7:1) Kubayini ibizo liqakatheke kangaka? Kungombana lifaka hlangana lokho umuntu angikho namkha lokho okutjhiwo babantu nabezwa ibizo lomuntu loyo. Yeke indlela ibizo elitlolwe ngayo encwadini namkha indlela eliphinyiselwa ngayo, ayikakaqakatheki kangako kodwana okuqakatheke khulu kukuthi ibizwelo lijamele ubani nokuthi abantu bacabangani ngomuntu loyo nabezwa ibizo lakhe.

7. Abantu balihlasele njani ibizo lakaZimu?

7 Abantu abanengi bahlazisa ibizo lakaJehova ngokukhuluma amala ngalo. Lokho kwenza ukuthi nababona izinto ezimbi zenzeka, basole uZimu. Ukuhlaselwa kokuthoma kwebizo lakaZimu kwenzeka ekuthomeni komlando wabantu. Akhesibone ukuthi sifundani ngokuhlaselwokhu.

INDLELA IBIZO LAKAZIMU ELASILAPHAZWA NGAYO

8. Khuyini u-Adamu no-Eva ebebayazi begodu ngimiphi imibuzo eyabakhona?

8 U-Adamu no-Eva bebazi ukuthi ibizo lakaZimu nguJehova begodu bebazi nezinye izinto ezinengi eziqakathekileko Ngaye. Bebazi ukuthi uZimu uMbumbi, nguye owabapha ukuphila, nguye owabapha ikhaya elihle eliyiPharadesi begodu nguye owabapha umtjhado. (Gen. 1:26-28; 2:18) Kodwana bazisebenzisa na iingqondo zabo ezinganasono bona bazindle ngalokho uJehova abenzele khona? Bebazenza na izinto ebezibenza bathande uZimu bebathokoze ngalokho okujanyelwe libizo lakhe? Iimpendulo zakhanya lokha inaba nalibalingako.

9. Ngokomtlolo kaGenesisi 2:16, 17; 3:1-5, khuyini uJehova ayitjela u-Adamu no-Eva begodu uSathana walitjhugulula njani iqiniso laba mamala?

9 Funda uGenesisi 2:16, 17; 3:1-5. USathana wasebenzisa inyoka wayenza ngasuthi iyakhuluma, wabuza u-Eva wathi: “Kuliqiniso bona uZimu unalele ukudla kinanyana ngimuphi umuthi osesivandeni na?” USathana wenza u-Eva wacabanga ukuthi uZimu ukhuluma amala. UZimu wathi bangadla kiyo yoke imithi ngaphandle komuthi owodwa. U-Adamu no-Eva bebangadla emithini eminengi ehlukahlukeneko. (Gen. 2:9) UJehova unguZimu ophanako. Nanyana kunjalo, uZimu wathi kunomuthi owodwa ebebangakavunyelwa ukuthi bawudle. Yeke uSathana watjhugulula iqiniso laba mamala. Lokho kwabenza bona bangakholelwa ukuthi uZimu uyaphana. Kungenzeka u-Eva wazibuza ‘Inga-kghani kunentwehle uZimu ayifihlako?’

10. USathana walisilaphaza njani ibizo lakaJehova begodu lokho kwabanamuphi umphumela?

10 U-Eva bekasamhlonipha uJehova lokha uSathana nakazambuza umbuzo lo. Waphendula uSathana ngokumtjela ngokunqophileko okufunwa nguZimu. Wangezelela ngokuthi bekungakafuzi bawuthinte umuthi lo. Bekazi ukuthi uZimu wathi ukungalaleli bekuzobabangela ukufa. Kodwana uSathana wathi: “Awa, anikazukufa!” (Gen. 3:2-4) USathana akhenge asafihla, nje wasahlela bewasilaphaza ibizo lakaZimu ngokunqophileko. Ekhabolakhona, watjela u-Eva ukuthi uJehova uleya amala. Ngokutjho lokhu uSathana waba nguDeveli begodu waba ngusomalakazi. USathana wamkhohlisa wamqeda u-Eva. (1 Thim. 2:14) U-Eva wathemba uSathana kunoJehova. Lokho kwenza kwaba bulula khulu ngo-Eva, ukwenza umtjhapho omkhulu kunayo yoke imitjhapho ayenzako. Wazikhethela ukungamlaleli uJehova. Wathoma ukudla isithelo uJehova abalela ukuthi basidle ngemva kwalokho wanikela no-Adamu.—Gen. 3:6.

11. Khuyini u-Adamu no-Eva ebekufuze bayenze kodwana babhalelwa?

11 Akhucabange ngalokho u-Eva ebekufuze akutjele uSathana. Akhesithi mhlamunye watjho amezwi afana nala: “Angikwazi ukuthi ungubani kodwana ngiyamazi uBabami uJehova ngiyamthanda begodu ngiyamthemba, unikele mina no-Adamu koke esikutlhogako, ungazikhuluma njani izinto ezimbi ngaye? Khamba la!” UJehova bekuzomthabisa kwamambala ukuzwa amazwi la avela endodakazinakhe ayithandako. (IzA. 27:11) U-Eva nendodakhe u-Adamu bebangamthandi uJehova, yeke ngebanga lalokho babhalelwa kuvikela ibizo lakhe nalisilaphazwako.

12. USathana wamenza njani u-Eva wasola uJehova, begodu khuyini u-Adamu no-Eva ababhalelwa kuyenza?

12 Njengombana khesatjho, uSathana wathoma ukuhlasela ibizo lakaJehova ngokwenza u-Eva azibuze bona uZimu ungubaba olungileko na. U-Adamu no-Eva babhalelwa ukuvikela ibizo lakaJehova emangeni kaSathana. Lokho kwenza kwabalula bona uSathana abasebenzise abenze bangamlaleli uJehova. USathana usebenzisa indlela efanako nanamhlanjesi, usahlela ibizo lakaZimu ngokulisilaphaza. Abantu abakholelwa amanga kaSathana kubulula khulu bona bangamlaleli uJehova begodu bangabi nendaba nokubusa okulungileko kwakhe.

UJEHOVA UCWENGISA IBIZO LAKHE

13. UHezekiyeli 36:23 usitjengisa njani amaqiniso aseBhayibhelini?

13 Kghani uJehova uzokusolo abekezelela ukusilaphazwa kwebizo lakhe begodu angeze enze litho ngalokho? Awa, akusinjalo. IBhayibheli lisitjela ngalokho uJehova akwenzileko ukutjengisa ukuthi izinto uSathana azitjho ngaye esimini ye-Edeni bezingasi liqiniso. (Gen. 3:15) Kuhlekuhle singahlathulula iqiniso leBhayibheli ngalendlela: UJehova ucwengisa ibizo lakhe ngomBuswakhe ozokubuswa yiNdodanakhe begodu umBuso loyo uzokubuyisela ubulungiswa nokuthula ephasini. IBhayibheli linelwazi elinengi elisisiza sizwisise indlela uJehova aphumelela ngayo ekucwengiseni ibizo lakhe.—Funda uHezekiyeli 36:23.

14. Khuyini uJehova ayenzako bona acwengise ibizo lakhe ngesikhathi uSathana avukela?

14 USathana wenze koke okusemandlenakhe bona ajamise uJehova ekuzaliseni umnqophwakhe. Nanyana kunjalo, uSathana ubhalelwe ukukwenza lokho. IBhayibheli lisitjela ngalokho uJehova akwenzileko begodu lokho kutjengisa ukuthi uJehova unguBaba onethando begodu uMbusi ongcono ukudlula boke ababusi. Kuliqiniso ukuthi ukuvukela kwakaSathana nabo boke abamlandelako kumzwisa ubuhlungu obukhulu uJehova. (Rhu. 78:40) Nanyana kunjalo, indaba le uyirarulule ngokuhlakanipha, ngobulungisa nangokubekezela, utjengise nangeendlela ezihlukahlukeneko ukuthi unamandla. Okuqakatheke khulu kukuthi utjengise ithando kikho koke akwenzako. (1 Jwa. 4:8) Kusukela ngesikhatheso bekubenje uJehova usebenze ngamandla bona acwengise ibizo lakhe.

USathana watjela u-Eva amala ngoJehova begodu usaragela phambili nokusilaphaza ibizo lakaZimu (Funda iingaba 9-10, 15) *

15. USathana ulisilaphaza njani ibizo lakaZimu namhlanjesi begodu lokho kwenza abantu benzeni?

15 Nanamhlanjesi uSathana usalinga ukusilaphaza ibizo lakaZimu. Wenza abantu bangakholelwa ukuthi uZimu unamandla, ulungile, uhlakaniphile begodu unethando. Ngokwesibonelo, uSathana ulinga ukwenza abantu bangakholelwa bona uJehova nguye uMbumbi wephasi. Nangabe abantu bayakholelwa ukuthi uZimu ukhona, uSathana ulinga ngamandla bona babone ngasuthi uZimu neenkambisolawulo zakhe azikakalungi begodu ziyagandelela. Ulinga nokwenza abantu bakholelwe bona uJehova unehliziyo embi begodu unguZimu otjhisa abantu esirhogweni. Nabawakholwako amanga la kuba bulula ukuthi bangamkholwa uJehova begodu kuba bulula nokuthi bangamamukeli njengoMbusi olungileko. USathana usazokuragela phambili nokusilaphaza ibizo lakaJehova begodu uzokulinga nokwenza nawe bona ungamkholwa uJehova, bekube kulapho uJehova ambhubhisa khona uSathana. Kghani uzokuphumelela?

INDIMAKHO ENDABENI EQAKATHEKILEKO LE

16. Khuyini ongakghona ukuyenza eyabhalela u-Adamu no-Eva?

16 UJehova uvumele abantu abanesono bona basize ekucwengiseni ibizo lakhe. Ekhabolakhona, ungakghona ukwenza lokho u-Adamu no-Eva ababhalelwa kukwenza. Nanyana uphila nabantu abasilaphaza ibizo lakaJehova unelungelo lokuvikela ibizo lakhe begodu utjele abantu iqiniso lokuthi uJehova ucwengile, ulungile, muhle begodu unethando. (Isa. 29:23) Ungakghona ukusekela ukubusa kwakhe. Ungasiza abantu bazwisise ukuthi indlela kaJehova yokubusa ngiyo kwaphela elungileko begodu ngiyo kwaphela ezosilethela ithabo nokuthula ephasini loke.—Rhu. 37:9, 37; 146:5, 6, 10.

17. UJesu wenzani bona avikele ibizo lakaJehova?

17 Nasivikela ibizo lakaJehova silandela isibonelo esabekwa nguJesu Krestu. (Jwa. 17:26) UJesu watjhumayela ngebizo lakaBabakhe begodu walivikela ekusilaphazweni. Ngokwesibonelo, waphikisana nabaFarisi ebebenza uJehova abonakale ngasuthi umumuntu ongazweli, onganandaba nabantu begodu onganamusa. UJesu wasiza abantu babona uBabakhe njengomuntu onomusa obekezelako, onethando nolibalelako. Wabuye wasiza abantu babona ubuntu bakaJehova endleleni aphila ngayo qobe lilanga.—Jwa. 14:9.

18. Singalivikela njani ibizo lakaJehova emangeni nekusilaphazweni?

18 Nathi singalingisa uJesu, sitjele abantu lokho esikwaziko ngoJehova. Lokho singakwenza ngokuthi sibafundise ukuthi uJehova unguZimu onethando begodu unomusa. Nasenza njalo sizabe sihlwengisa ibizo lakaJehova ekusilaphazweni nemangeni. Sicwengisa ibizo lakaJehova ngokuthi silenze libe ngelicwengileko eengqondweni neenhliziyweni zabantu. Nathi singakwenza lokho ngitjho nanyana sinesono nje. (Efe. 5:1, 2) Amezwethu nezenzo zethu nazitjengisa abantu ukuthi uJehova unjani sisuke simsiza ekuhlwengiseni ibizo lakhe. Sisuke sicwengisa ibizo lakaJehova nasisiza bantu bazi iqiniso ngoZimu. * Sitjengisa nokuthi abantu abanesono bangathembeka kuZimu.—Job. 27:5.

Sifuna ukusiza abantu esibafundela iBhayibheli bona bazwisise ukuthi uJehova unomusa begodu unethando (Funda iingaba 18-19) *

19. Umtlolo ka-Isaya 63:7 usisiza njani sibone ukuthi uyini umnqophwethu wokufundisa?

19 Kunokhunye okuqakathekileko ekufuze sikwenze nasizakuhlwengisa ibizo lakaJehova. Lokha nasifundisa abanye amaqiniso weBhayibheli kufuze sigandelele ilungelo lobukhosi bakaJehova. Sitjele abantu ukuthi uJehova unelungelo lokubusa izulu nephasi, lelo liqiniso elipheleleko. Ngitjho nanyana umnqophwethu kukufundisa abantu umthetho kaJehova, okuqakatheke khulu kukuthi sibasize bathande uJehova uBabethu begodu bathembeke kuye. Lokho sikwenza ngokubatjela ngobuntu bakaJehova, sigandelele ukuthi uMumuntu onjani nokuthi ibizo lakhe lijamelani. (Funda u-Isaya 63:7.) Nasifundisa abantu ngendlela le, sizobasiza ukuthi bamthande uJehova, bamlalele begodu bathembeke kuye.

20. Ngimuphi umbuzo esizowuphendula esihlokweni esilandelako?

20 Singaqiniseka njani bona indlela esiziphatha nesifundisa ngayo ilijamela kuhle ibizo lakaJehova begodu idosela abantu kuye? Isihloko esilandelako sizokuphendula umbuzo loyo.

INGOMA 2 Ibizo Lakho NguJehova

^ isig. 5 Ngiyiphi indaba eqakathekileko emalungana nabantu neengilozi? Kubayini indaba le iqakatheke kangaka begodu thina sibandakanyeka njani endabeni le? Ukuzwisisa iimpendulo zemibuzo le neminye, kuzosisiza siqinise ubuhlobo bethu noJehova.

^ isig. 18 Kanengi iincwadi zethu bezifundisa ukuthi akukafuzi sithi ibizo lakaZimu litlhoga ukuhlwengiswa, ngombana bekunganamuntu omangalela ilungelo lakhe lokubizwa ngebizwelo. Iqiniso elimalungana nendaba le lahlathululwa ngo-2017 emhlanganweni waqobe mnyaka. Usihlalo wathi: “Akusikumbi ukuthandazela ukucwengiswa kwebizo lakaJehova ngombana kunengi abantu abakwaziko okungasi liqiniso ngoJehova yeke, kutlhogeka licwengiswe.”—Bukela i-JW BROADCASTING kaJanabari 2018 ku-jw.org®. Qala ngaphasi kwe-LIBRARY > JW BROADCASTING®.

^ isig. 62 IHLATHULULO YEENTHOMBE: USathana wasilaphaza ibizo lakaZimu ngokutjela u-Eva ukuthi uZimu uleya amala. Eminyakeni elitjhumi edlulileko uSathana uthuthukise iimfundiso zamala ezifana nezithi uZimu akazweli begodu akhenge abumbe abantu.

^ isig. 64 IHLATHULULO YEENTHOMBE: Njengombana umfowethu araga isifundo seBhayibheli ugandelela ubuntu bakaZimu.