1-2. Ino ty foto-kevetse tena mahaliagne antikagne Vavolombelo i Jehovah?

MISY raharaha lahibey tena mahakasike antikagne. Mila porofoentikagne fa i Jehovah raike avao ro managne zo hitondra sady mila hamasinegne ty tahina’​e. Tena mahaliagne antika Vavolombelo i Jehovah ty miomba o foto-kevetse rehoe. Faie midika vao zay tie tsy misy ifandrambesa’⁠e amy i tahina’​ey ty zo’⁠e hitondra? Aha’​a, tsy izay.

² Sambe magneke tika iaby tie mila hamasinegne ty tahinan’​Andrianagnahare. Fa haintikagne ka tie mila porofoegne fa i Jehovah ro managne zo hitondra ndra ty fomba fitondrà’⁠e ro fara’⁠e soa. Tena lahibey o raharaha rehoe.

3. Ino ty raha raike agnisa ty tafilitse amy i tahina i Jehovah-y?

³ Mpanjaka tena mahery ty Jehovah. Le naho vaho i tahina’⁠ey ro rehafegne, le maro ty raha tafilitse amy izay. Agnisa izay ohatse ty fomba fitondrà’​e. Naho fa mirehake areke tikagne tie tena mila hamasinegne i tahina i Jehovah-y, le midika ka zay tie mila porofoegne fa ty fomba fitondrà’⁠e avao ro fara’⁠e soa. Mifandrambe marine amy i tahina’​ey areke ty fomba fitondrà’⁠e.​—Henteo ty efajoro tihoe “ Fagnonteneagne Hafa Mifandrambe amy i Raharaha Lahibeỳ.”

4. Ino ty rehafe ty Salamo 135:13 miomba ty tahina i Jehovah, le ino iaby ty fagnonteneagne hovaleantikagne?

⁴ Tena miambake ty tahina i Jehovah. (Vakio ty Salamo 135:13.) Nagnino o tahina’⁠e iohoe ro tena misy heve’⁠e lahibey? Le ombia io ro nanomboke nisy nagnaratiraty? Ino ty atao’⁠e mba hagnamasinagne i tahina’​ey? Ino ka ty toko’⁠e hataontikagne? Andao tika hamale ireo.

5. Ino ty fagnonteneagne va’⁠e ho eretseretentika miomba ty fagnamasinagne ty tahina i Jehovah?

⁵ Nasae i Jesosy hivavake hoe izao tika: ‘Hohamasinegne Abey ty Tahina’​o.’ (Mat. 6:⁠9) Faie ino ty dika o reha’⁠e iohoe? Tihoe magnamasigne raha raike, le manao ze hahavy aze ho masigne ndra malio. Va’⁠e hisy hieretseretse tie, ‘Nagnino ro mbe mila hamasinegne i tahina i Jehovah-y, ie amy izao fa masigne naho malio? Mba hamaleantikagne izay, le andao hodinehentika hey ty raha tafilitse amo o agnarantikagneo.

6. Nagnino o agnaragneo ro sarobily?

⁶ Tsy rehake natao hitokavagne ndaty raike ndra hamantaragne aze avao ty agnara’​e. Hoe ty Baiboly: “Aleo laza soa toy izay haream-bey.” (Ohab. 22:⁠1; Mpito. 7:⁠1) Midika ara-­bakiteny tihoe “agnaragne” tihoe “laza” amo o andine’⁠e rehoe arake ty fagnamarehagne ambane peje. Sarobily areke o agnaragneo satria tafilitse amy io ty laza i tompo i agnaragneỳ naho ty raha eretserete o ndatio miomba aze. Naho fa mahatrea ndra maharey agnaragne raike o ndatio, le avy le misy raha avy an-tsay iareo ao. Agnisa izay tihoe ia i ndatỳ naho tihoe ndaty manao akore reke.

7. Naho fa manao ino o ndatio ro rehafegne tie mandoto ty tahinan’​Andrianagnahare?

⁷ Manimba ty laza i Jehovah ze ndaty mirehake vande miomba aze. Mandoto i tahina’​ey ka iareo naho fa manao izay. Naho vaho nanomboke ty tantara o ndatio, le fa nisy nandoto i tahina’​ey ndra ty laza’​e. Andao tikagne handineke ty raha niseho tamy i fotoagne zay.

8. Inogne iaby ty raha nifanta i Adama naho i Eva, le ino iaby ty fagnonteneagne va’⁠e ho avy an-tsaintikagne ao?

⁸ Nahafantatse ty tahina i Jehovah ty Adama naho i Eva. Nahafantatse soa ty mombamomba aze ka iareo. Agnisa izay tihoe Mpamorogne reke sady ie ty nagnomey fiaigne iareo naho i paradisay mba hitoboha iareo vaho valy voririke hoahy iareo. (Gen. 1:​26-28; 2:18) Nanagne saigne voririke ka iareo. Nampiasae iareo mba hisaintsaignagne ty raha iaby natao i Jehovah hoahy iareo vao zay? Nikezake nampitombo ty hatea iareo i Jehovah naho ty fankasitraha iareo aze vao iareo? Nibaribary ty vale ireo naho fa nitsapa hevetse iareo i fahavalon’​Andrianagnaharey.

9. Arake ty Genesisy 2:​16, 17; 3:​1-5, ino ty raha nisaontsie i Jehovah tamy i mpivaly voaloha’​ey? Faie ino ty raha nirehafe i Satana?

 ⁹ Vakio ty Genesisy 2:​16, 17; 3:​1-5. Nampiasa meregne ty Satana mba hirehafagne amy i Eva. Hoe reke tama’​e: “Nao zao, ty Andrianagnahare nisaontsy tama’​areo tie tsy azo’​areo hanegne ze voan-katae agnate ty tonda toy ato?” Trea amy io fa navande ty Satana faie ty saontsy i Jehovah avao ro sare novà’⁠e. Ty anto’​e, raike avao ty hatae nandrarà i Jehovah iareo fa tsy ze hatae tao iaby. Azo antoke areke fa tena maro ty voan-katae niazo i Adama naho i Eva nihanegne. (Gen. 2:⁠9) Trea boake amy izay, fa Andrianagnahare matarike ty Jehovah ndra tie nandrara iareo tsy hihinagne amy ty voa i hatae raikey aza. Faie mifanohetse amy izay ty hevetse tea i Satana hampitaegne tamy i Eva. Te hirehake reke tie makégne ty Andrianagnahare. Va’⁠e nieretseretse areke ty Eva tie, ‘Misy raha soa tsy mein’​Andrianagnahare anay zane?’

10. Akore ty nandratiratia i Satana i tahinan’​Andrianagnaharey, le ino ty voka’​e?

¹⁰ Trea tie mbe nagneke i Jehovah ho Mpitondra aze ty Eva, naho henteagne ty raha navale’⁠e i Satana. Ty anto’​e, nahere’⁠e tamy i Satana ze raha tena nisaontsie i Jehovah tamy iareo. Nirehafe’⁠e ka fa ndra ty mikasike i hatae raikey avao aza, le tsy azo iareo atao. Nihay i Eva soa fa ho mate iareo naho tsy magnorike ty lily i Jehovah. Faie hoe ty Satana: “Tsy ho mate nareo.” (Gen. 3:​2-4) Nanao i Jehovah ho mpavande areke ty Satana naho fa nirehake izay ro sady nandratiraty i tahina’​ey ka. Izay ty nahavy aze hatao tihoe devoly ndra mpandratiraty. Voafitake ty Eva satria nino ty reha i Satana. (1 Tim. 2:​14) Nanjare i Satana ty natokisa i Eva ambone i Jehovah, le ty reha’⁠e ro norihe’​e. Tena raty ze fanapaha-kevetse nirambese i Eva zay. Nanomboke nihinagne tamy i voan-katae nandrarà i Jehovah iareoy areke ty Eva. Tafara izay, le nimei’⁠e ka ty Adama.​—Gen. 3:⁠6.

11. Ino ty raha toko’⁠e ho natao i Adama naho i Eva?

¹¹ Ino ty raha toko’⁠e ho nirehafe i Eva tamy i Satana naho ty heve’​o? Alao sare an-tsaigne hey tie izao ty raha nirehafe’​e: “Tsy haiko tie ia rehe. Le tsy haiko ka tie nagnino rehe ro magnaratiraty an-dRaeko hoe izay? Teako ty Jehovah sady tena atokisako fa tsy manao izay. Ireke ty nagnomey anay ze raha iaby anagna’⁠ay. Mberoagne agne rehe fa tsy te hitsanogne ze o reha’⁠o zao ndra raike raho!” Azo antoke fa ho nifale ty Jehovah naho izay ty raha nirehafe o anak’​ampela’⁠e iohoe. Trea tie tsy nivalike tamy i Jehovah ty Eva naho ohatse izay ty natao’​e. (Ohab. 27:11) Faie tsy nanagne hatea i Jehovah reke, le hoe izay ka ty Adama. Izay ty nahavy iareo tsy nahavita niaro ty tahina i Rae iareoy naho fa nisy nandratiraty aze.

12. Ino ty natao i Satana mba hahavy i Eva hisalasala, le ino ty raha nanjare tsy nivita i Adama naho i Eva?

¹² Treantikagne teo fa nanomboke nagnaraty ty laza i Jehovah ty Satana. Natao’⁠e ze hahavy i  Eva hisalasala naho tie Rae bey hatea vata’⁠e ty Jehovah. Nanjare tsy nahavita niaro i tahina i Jehovah-y areke ty Adama naho i Eva naho fa nirehake vande miomba aze ty Satana. Nanjare mora tamy iareo ka ty nagnorike ty reha’​e, le nivalike tamy i Rae iareoy iareo. Mbe hoe izay avao ka ty atao i Satana amy izao. Mbe mandratiraty ty tahina i Jehovah avao reke. Naho fa mino ty vande i Satana o ndatio, le manjare tsy te hagnorike ty lily i Jehovah.

13. Nagnino tika ro mirehake tie mampiseho ty hevetse lahibey amy Baiboly ao ty Ezekiela 36:⁠23?

¹³ Ho vazohoe i Jehovah avao vao ze mandratiraty ty tahina’⁠e fa tsy mba manao raha reke hiarovagne aze? Aha’​a, tsy izay. Ty fomba hagnamasina i Jehovah ty tahina’​e, i niharatiratiegne tamy i tonda i Edenay taoy, ro tena hevetse lahibey asongadigne agnate Baiboly ao. (Gen. 3:​15) Azo fintignegne hoe izao areke o Baibolio: Hagnamasigne ty tahina’⁠e ty Jehovah amy ty alala i Fanjakagne tarihe i Anadahi’​ey, le hagnafake ze kila raha raty naho hampisy fiadanagne ambone tane etoy. Magnampe antika hahatrea ty fomba hagnatanteraha i Jehovah izay ty raha rehafe o Baibolio.​—Vakio ty Ezekiela 36:⁠23.

14. Ino ty natao i Jehovah naho fa nisy nandratiraty aze i tahina’​ey tamy i tonda i Edenay tao?

¹⁴ Nanao raha avao ty Satana amparake izay mba tsy hahatanterake ty fikasà i Jehovah faie le ninaoke avao. Trea amy ty raha natao i Jehovah rehafegne agnate Baiboly ao fa Rae bey hatea reke sady tena mahay mitondra. Maregne fa nikoretse ty arofo’⁠e naho fa nanohetse aze ty Satana naho ze manohagne aze. (Sal. 78:40) Faie naho fa nandamigne i olagney ty Jehovah, le trea tie mahilala, manam-paharetagne naho manao ty rare’⁠e reke. Naseho’⁠e ka fa tsy misy mahery ambone’​e. Faie ty hatea ro toetse tena mibaribary amy ze raha atao’​e. (1 Jaona 4:⁠8) Mbe manao raha avao ty Jehovah hatrake amy izao mba hagnamasinagne ty tahina’​e.

15. Ino ty atao i Satana mba handratiratiagne ty tahina i Jehovah amy hinane zao, le ino ty voka izay?

¹⁵ Mbe mandratiraty ty tahina i Jehovah avao ty Satana amy izao. Atao’⁠e ze hahavy o ndatio hisalasala naho tie mahery, manao ty rare’​e, naho mahilala vaho bey hatea reke. Atao i Satana ohatse ze handreseagne lahatse  iareo tie tsy Mpamorogne ty Jehovah. Faie naho misy ndaty ka mino an’​Agnahare, le atao’⁠e ka ze handreseagne lahatse iareo tie sarote’⁠e loatse reke sady tsy ara-drare’⁠e ty fitsipike mei’​e. Mampianatse o ndatio aza reke tie raty fagnahy ty Andrianagnahare satria magnoro ndaty agn’​afobey agne, hoe reke. Naho fa mino o vande’⁠e rehoe o ndatio, le manjare mora voatarike hanohetse ty fitondrà i Jehovah. Mbe handratiraty ty tahina i Jehovah avao reke amparake ty handringanagne aze tanterake sady hitarike azo hiala amy i Jehovah ka. Faie hagneke ho voatao’⁠e vao rehe?

16. Ino ty raha tsy nivita i Adama naho i Eva faie azo’​o atao?

¹⁶ Engà i Jehovah handrambe anjara amy ty fagnamasinagne ty tahina’⁠e o ndatio ndra tie tsy voririke. Afake manao ty raha tsy nivita i Adama naho i Eva areke rehe. Tsy inogne zay fa ty hiaro ty tahina i Jehovah naho hirehake amo o ndatio tie masigne, manao ty rare’⁠e, naho soa fagnahy sady bey hatea reke. (Isaia 29:23) Azo’​o atao ty manohagne ty fitondrà’​e. Azo’​o atao ka ty magnampe o ndatio hahatakatse tie tena soa ty fitondrà i Jehovah sady io avao ro hampisy fiadanagne naho hasambaragne hoahy ze raha finoro’​e.​—Sal. 37:⁠9, 37; 146:​5, 6, 10.

17. Ino ty raha natao i Jesosy mba hahafantara o ndatio ty tahinan-dRae’​e?

¹⁷ Manahake i Jesosy tikagne naho miaro ty tahina i Jehovah. (Jaona 17:26) Tsy vita tihoe nampahafantatse ty tahinan-dRae’⁠e tamo o ndatio avao reke fa nampianatse ty maregne miomba aze ka. Nirehafe i Jesosy ohatse fa tsy mete ty raha natao o Fariseò satria natao iareo ze hahavy o ndatio hieretseretse tie sarote’⁠e loatse, tsy mora ifandrambesagne naho raty fagnahy ty Jehovah. Nampianare i Jesosy o ndatio tie Rae bey hatea, manam-paharetagne, tsy sarote’⁠e loatse naho mamela heloke ty Jehovah. Naseho’⁠e tamy ty fomba fiaigna’⁠e isan’​andro ka tie nanahake an-dRae’⁠e reke.​—Jaona 14:⁠9.

18. Akore ty hampisehoantikagne fa diso iaby ze fandratiratiagne natao o mpanohetseo i Jehovah?

¹⁸ Mila mampahafantatse o ndatio ty maregne miomba i Jehovah ka tika, le mampianatse iareo tie bey hatea naho soa fagnahy reke. Asehontikagne amy izay tie diso ty fandratiratiagne ty  tahina i Jehovah. Magnamasigne naho magnamaregne i tahina’​ey ka ty fagnampeantikagne o ndatio hihevetse i tahina’​ey ho masigne naho ty fampianaragne iareo ty maregne miomba aze. * Afake mitsikombe ty toetoe i Jehovah ka tikagne, le mampiseho izay amy ty raha ataontikagne naho rehafentikagne. (Efes. 5:​1, 2) Magnamasigne i tahina i Jehovah-ỳ tika naho manao izay. Asehontikagne amy izay ka fa afake ty tsy hivalike amy i Jehovah o ndatio ndra tie tsy voririke.​—Joba 27:⁠5.

19. Nagnino ty Isaia 63:⁠7 ro magnampe antika hahatrea ty raha toko’⁠e hataontikagne tanjogne naho fa mampianatse Baiboly?

¹⁹ Mateteke tika naho fa mampianatse Baiboly ro magnasongadigne tie Tompo ty Hery ty Jehovah, le ie ty managne zo hinday ze kila raha finoro’​e. Tena maregne zay. Faie ko haligno fa tena mila mampianatse ty miomba ty lily i Jehovah ka tika. Ty anto’​e, ty hagnampe ty hafa mba ho tea i Jehovah, i Babantikagney, naho tsy hivalike ama’⁠e ro tena tanjontikagne. Tena ilaentika areke ty magnasongadigne ty toetse i Jehovah. Ho fanta o ndatio amy izay tie manao akore maregne i Andrianagnahare minday ty tahinagne tihoe Jehovah-y. (Vakio ty Isaia 63:⁠7.) Hagnampe ty hafa ho tea i Jehovah naho hankatò aze tika naho manao izay. Hanjare tsy te hivalike amy i Jehovah ka iareo.

20. Ino ty hodinehentikagne amy ty lahatsoratse magnarake?

²⁰ Toko’⁠e ho trea amy ty fomba fampianarantikagne naho ty findesan-batantikagne tie magnamasigne ty tahina i Jehovah tika sady te hagnampe ty hafa hifandrambe ama’​e. Ino ty hagnampe antika hahavita izay? Hodinehentikagne amy ty lahatsoratse magnarake zay.