Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 23

“Ke Fakamā‘oni‘oni‘i Ho Huafá”

“Ke Fakamā‘oni‘oni‘i Ho Huafá”

“‘E Sihova, ko ho huafá ‘oku tolonga ‘o ta‘engata.”—SAAME 135:13.

HIVA 9 Viki ‘a Sihova, ko Hotau ‘Otuá!

‘I HE KUPÚ NI *

1-2. Ko e hā ‘a e ongo kaveinga ‘oku mahu‘inga ki he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová?

KO E ongo ‘īsiu mātu‘aki mahu‘inga ‘oku tau fehangahangai mo ia he ‘aho ní—ko e tu‘unga-haú mo hono fakamā‘oni‘oni‘i hono huafá. ‘I he tu‘unga ko e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová, ‘oku tau sai‘ia ke lāulea ki he ongo kaveinga mahu‘inga ko iá. Kae kehe, ‘oku ‘ikai ‘uhinga ia te tau fakafaikehekehe‘i ‘a e tu‘unga-hau ‘o e ‘Otuá mo hono fakamā‘oni‘oni‘i hono huafá—‘o hangē ko ha ongo kaveinga kehekehe.

2 ‘Oku tau ‘ilo‘i ko e huafa ‘o e ‘Otuá kuo pau ke fakamā‘oni‘oni‘i. ‘Oku tau toe ‘ilo‘i ko e tu‘unga-hau ‘o Sihová pe ko ‘ene founga-pulé kuo pau ke fakamo‘oni‘i ko e lelei tahá ia. Ko e ongo ‘īsiú ‘oku tuha mo ‘etau faka‘apa‘apá mo e tokangá.

3. Ko e hā ‘oku kau ki he huafa Sihová?

3 Ko hono mo‘oní, ko e huafa Sihová ‘oku kau ki ai ‘a e me‘a kotoa fekau‘aki mo hotau ‘Otuá, kau ai ‘ene founga-pulé. Ko ia kapau ‘oku tau pehē ko hono fakamā‘oni‘oni‘i ‘a e huafa ‘o Sihová ‘a e ‘īsiu mahu‘inga tahá, ‘oku tau toe pehē ai ko e founga-pule ‘a Sihová kuo pau ke fakamo‘oni‘i ko e lelei tahá ia. Ko e huafa ‘o Sihová ‘oku fehoanaki vāofi ia mo ‘ene Pule māfimafi-aoniú.—Sio ki he puha “ Ngaahi Tafa‘aki ‘o e ‘Īsiu Lahí.”

4. ‘Oku anga-fēfē hono fakamatala‘i ‘i he Saame 135:13 ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá, pea ko e hā ‘a e ngaahi fehu‘i te tau tali ‘i he kupu ko ení?

4 Ko e huafa Sihová ‘oku laulōtaha. (Lau ‘a e Saame 135:13.) Ko e hā ‘okú ne ‘ai ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá ke mātu‘aki mahu‘ingá? Na‘e anga-fēfē hono fuofua lau‘ikovi loi iá? ‘Oku anga-fēfē hono fakamā‘oni‘oni‘i ia ‘e he ‘Otuá? Pea ‘e lava fēfē ke tau tokoni ki hono taukapo‘i hono huafá? Tau lāulea angé ki he ngaahi fehu‘i ko iá.

MAHU‘INGA ‘O HA HINGOA

5. Ko e hā te tau fifili nai ki ai ‘i he fekau‘aki mo hono fakamā‘oni‘oni‘i ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá?

5 “Ke fakamā‘oni‘oni‘i ho huafá.” (Māt. 6:9) Ko e me‘a ia na‘e fokotu‘u mai ‘e Sīsū ke fakamu‘omu‘a ‘i he lotú. Ka ‘oku ‘uhinga eni ki he hā? Ke fakamā‘oni‘oni‘i ha me‘a ‘oku ‘uhingá ke ‘ai ke toputapu pe ma‘a. Ka ‘e fifili nai ‘a e ni‘ihi, ‘‘Ikai ‘oku ‘osi mā‘oni‘oni pē mo ma‘a ‘a e huafa ‘o Sihová?’ Ke tali iá, ‘oku fiema‘u ke tau fakakaukau fekau‘aki mo e me‘a ‘oku kaunga ki ha hingoa.

6. Ko e hā ‘okú ne ‘ai ha hingoa ke mahu‘inga lahí?

6 Ko ha hingoa ‘oku ‘ikai ko ha ngaahi mata‘itohi pē ‘oku hiki ‘i ha pepa pe lea‘aki. Fakatokanga‘i ‘a e lau ‘a e Tohi Tapú: “‘Oku lelei ange ke fili ki ha hingoa lelei ‘i he fili ki ha koloa lahi.” (Pal. 22:1; Tml. 7:1) Ko e hā ‘oku mahu‘inga lahi ai ha hingoa? Koe‘uhi ‘oku kaunga ki ai ‘a e ongoongo ‘o ha taha, ‘a e anga ‘o e fakakaukau ‘a e ni‘ihi kehé fekau‘aki mo e tokotaha ‘oku ui‘aki ‘a e hingoa ko iá. Ko ia ko e anga hono hiki ha hingoa—pe ko hono pu‘akí—‘oku ‘ikai ko e me‘a mahu‘inga tahá ia; ko e mahu‘inga tahá ‘a e me‘a ‘oku fakakaukau ki ai ‘a e kakaí ‘i he‘enau sio pe fanongo ki he hingoa ko iá.

7. Kuo anga-fēfē hono lau‘ikovi loi ‘e he kakaí ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá?

7 ‘I hono tala ‘e he kakaí ‘a e ngaahi loi fekau‘aki mo Sihová, ‘oku nau maumau‘i ai hono ongoongó. ‘Oku nau feinga ai ke lau‘ikovi loi hono huafá. Na‘e fuofua lau‘ikovi loi ‘a e huafa mo e ongoongo ‘o e ‘Otuá ‘i he kamata‘anga ‘o e hisitōlia ‘o e tangatá. Fakakaukau angé ki he me‘a te tau ako mei hení.

FOUNGA NA‘E FUOFUA LAU‘IKOVI LOI AI ‘A E HUAFÁ

8. Ko e hā na‘e ‘ilo‘i ‘e ‘Ātama mo ‘Iví, pea ko e hā ‘a e ongo fehu‘i ‘e lava ke tau ‘eké?

8 Na‘e ‘ilo‘i ‘e ‘Ātama mo ‘Ivi ‘a e huafa ‘o Sihová, pehē foki ki he ngaahi mo‘oni mahu‘inga fekau‘aki mo e Tokotaha ‘oku ui‘aki ‘a e huafa ko iá. Na‘á na ‘ilo‘i ia ko e Tokotaha-Fakatupú, ‘a ia na‘á ne ‘oange kiate kinaua ‘a e mo‘uí, ko hona ‘api Palataisi faka‘ofo‘ofá pea mo ha nofo mali haohaoa. (Sēn. 1:26-28; 2:18) Ka, te na hokohoko atu ke ngāue‘aki hona ‘atamai haohaoá ke fakalaulauloto ki he me‘a kotoa na‘e fai ‘e Sihova ma‘anauá? Te na hokohoko atu ke fakaivimālohi‘i ‘ena ‘ofa mo e hounga‘ia ‘i he Tokotaha na‘á ne fakafofonga‘i ‘a e huafa ko iá? Na‘e hā mahino ‘a e talí ‘i hono ‘ahi‘ahi‘i kinaua ‘e he fili ‘o e ‘Otuá.

9. Fakatatau ki he Sēnesi 2:16, 17 mo e 3:1-5, ko e hā na‘e tala ‘e Sihova ki he ‘uluaki ongo mātu‘á, pea na‘e anga-fēfē hono mio‘i ‘e Sētane ‘a e mo‘oní?

9 Lau ‘a e Sēnesi 2:16, 17 mo e 3:1-5. ‘I he ngāue‘aki ‘e Sētane ha ngata ke lea ma‘aná, na‘á ne ‘eke kia ‘Ivi: “Ko e mo‘oni koā na‘e folofola ‘a e ‘Otuá ‘o pehē kuo pau ke ‘oua te mo kai mei he ‘akau kotoa pē ‘o e ngoué?” Ko e fehu‘i ko iá ko ha fo‘i loi olopoto na‘e hangē ha me‘a ‘oku koná. Ko hono mo‘oní na‘e tala ange ‘e he ‘Otuá ke na kai mei he ‘ulu‘akau kotoa tuku kehe pē ‘a e fu‘u ‘akau ‘e taha. Kuo pau pē na‘e lahi ‘a e ‘ulu‘akau kehekehe ke kai mei ai ‘a ‘Ātama mo ‘Ivi. (Sēn. 2:9) ‘Io, ‘oku nima-homo mo‘oni ‘a Sihova. Kae kehe, na‘e tapui ‘e he ‘Otuá ‘a ‘Ātama mo ‘Ivi mei hono kai ‘a e fua‘i‘akau mei he fu‘u ‘akau na‘á ne fakamavahe‘í. Na‘e mio‘i ‘e Sētane ‘a e mo‘oní peá ne ‘ai ke hangē na‘e ‘ikai ke nima-homo ‘a e ‘Otuá. Mahalo na‘e fifili ‘a ‘Ivi, ‘‘Oku ta‘ofi ‘e he ‘Otuá ha me‘a lelei meiate au?’

10. Na‘e anga-fēfē hono lau‘ikovi loi fakahangatonu ‘e Sētane ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá, pea ko e hā hono iku‘angá?

10 ‘I he taimi ko iá, na‘e kei vakai pē ‘a ‘Ivi kia Sihova ko hono Pule. Na‘á ne tala ange kia Sētane ‘a e fakahinohino tofu pē na‘e ‘oange ‘e he ‘Otuá. Na‘á ne tala ange foki na‘e ‘ikai totonu ke na ala ki he fu‘u ‘akaú. Na‘á ne ‘ilo‘i mei he fakatokanga ‘a e ‘Otuá ko e talangata‘á ‘e iku ki he mate. Ka na‘e tali ange ‘e Sētane: “‘E ‘ikai mo‘oni te mo mate.” (Sēn. 3:2-4) Na‘e tala ange hangatonu ia ‘e Sētane. Na‘á ne lau‘ikovi loi fakahangatonu heni ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá ‘o ne tala ange kia ‘Ivi ko Sihová ko ha tokotaha loi. Na‘e hoko ai ‘a Sētane ko e tēvoló pe ko e tokotaha lau‘ikovi loí. Na‘e kākaa‘i faka‘aufuli ‘a ‘Ivi; na‘á ne tui kia Sētane. (1 Tīm. 2:14) Na‘á ne falala ange kia Sētane ‘ia Sihova. Na‘e faingofua ange ai kia ‘Ivi ke ne fai ‘a e fili kovi taha ‘e ala fai ‘e ha tokotaha. Na‘á ne talangata‘a kia Sihova. Na‘á ne kai ‘a e fua‘i‘akau na‘e tapui ‘e Sihova meiate iá. Hili iá, na‘á ne ‘oange ha konga kia ‘Ātama.—Sēn. 3:6.

11. Ko e hā na‘e mei lava ke fai ‘e he‘etau ‘uluaki ongo mātu‘á, ka ko e hā na‘e ‘ikai lava ke na faí?

11 Fakakaukau angé fekau‘aki mo e me‘a na‘e totonu ke tala ange ‘e ‘Ivi kia Sētané. Sioloto atu na‘á ne pehē: “‘Oku ‘ikai te u ‘ilo‘i koe, ka ‘oku ou ‘ilo‘i ‘eku Tamaí, ‘a Sihova, pea ‘oku ou ‘ofa mo falala kiate ia. Kuó ne ‘omai kiate au mo ‘Ātama ‘a e me‘a kotoa. Ko hai koe ke ke lea kovi fekau‘aki mo ia? ‘Alu ki mama‘o!” He mei fiefia ē ko Sihova ke fanongo ki ha ngaahi lea mateaki pehē mei ha ‘ofefine ‘ofeina! (Pal. 27:11) Ka na‘e ‘ikai ke ma‘u ‘e ‘Ivi ha ‘ofa mateaki kia Sihova; pea na‘e ‘ikai foki ke ma‘u ‘e ‘Ātama ‘a e ‘ulungaanga ko iá. Ko ia na‘e ‘ikai lava ai ke na taukapo‘i ‘a hono lau‘ikovi loi ‘a e huafa ‘ena Tamaí.

12. Na‘e anga-fēfē hono ‘ai ‘e Sētane ke veiveiua ‘a ‘Iví, pea ko e hā na‘e ‘ikai malava ke fai ‘e ‘Ātama mo ‘Iví?

12 Hangē na‘a tau lāulea ki aí, na‘e ‘uluaki ‘ai ‘e Sētane ke veiveiua ‘a ‘Ivi. Na‘á ne ‘ai ‘a ‘Ivi ke ne fehu‘ia pe ko e Tokotaha fēfē ‘okú ne fakafofonga‘i ‘a e huafa Sihová. Pea na‘e ‘ikai lava ke taukapo‘i ‘e ‘Ātama mo ‘Ivi ‘a e huafa mo e ongoongo ‘o Sihová. Na‘e faingofua heni ke na fanongo kia Sētane peá na angatu‘u ai ki he‘ena Tamaí. ‘I he ‘ahó ni ‘oku ngāue‘aki ‘e Sētane ‘a e founga meimei tatau. ‘Okú ne lau‘ikovi loi ‘a e huafa ‘o Sihová. Ko e kakai ‘oku tui ki he ngaahi loi ‘a Sētané ‘oku faingofua hono tākiekina kinautolu ke si‘aki ‘a e pule mā‘oni‘oni ‘a Sihová.

FAKAMĀ‘ONI‘ONI‘I ‘E SIHOVA HONO HUAFÁ

13. ‘Oku anga-fēfē hono fakamamafa‘i ‘i he ‘Isikeli 36:23 ‘a e pōpoaki tefito ‘o e Tohi Tapú?

13 ‘Oku tali pē ‘e Sihova ‘a e lau‘ikovi loi ko iá kae ‘ikai taukapo‘i ‘a ia tonu? ‘Ikai ‘aupito! Ko e Tohi Tapú kotoa ‘oku fakahangataha ai ki he founga kuo fakahoko ‘e Sihova ke faka‘ata‘atā hono huafá mei hono luma‘i ‘i ‘Ītení. (Sēn. 3:15) Ko hono mo‘oní, ‘e lava ke tau fakamatala‘i ‘a e pōpoaki tefito ‘o e Tohi Tapú ‘o peheni: ‘Oku fakamā‘oni‘oni‘i ‘e Sihova hono huafá fakafou ‘i he Pule‘anga ‘oku pule ai ‘a hono ‘Aló pea fakafoki ‘a e mā‘oni‘oní mo e melinó ki he māmaní. ‘Oku tokoni‘i kitautolu ‘e he Tohi Tapú ke mahino‘i ‘a e founga ‘oku fakamā‘oni‘oni‘i ai ‘e Sihova hono huafá.—Lau ‘a e ‘Isikeli 36:23.

14. Kuo anga-fēfē hono fakamā‘oni‘oni‘i ‘a e huafa ‘o Sihová ‘i he‘ene tali ki he angatu‘u ‘i ‘Ītení?

14 Kuo fai ‘e Sētane ‘a e me‘a kotoa ‘okú ne malavá ke ta‘ofi ‘a Sihova mei hono fakahoko ‘Ene taumu‘á. Ka kuo ‘ikai pē ke ne lavame‘a. ‘Oku fakahaa‘i ‘i he Tohi Tapú ‘a e me‘a kuo fai ‘e Sihová, pea ‘oku fakamo‘oni‘i ai ‘oku ‘ikai ha toe taha ‘e tatau mo Sihova ko e ‘Otuá. Ko e mo‘oni, ko e angatu‘u ‘a Sētane mo e kotoa ‘i he‘ene fa‘ahí kuo ‘ai ai ‘a Sihova ke mamahi lahi. (Saame 78:40) Ka kuó ne fakalelei‘i ‘a e pole ko ení ‘aki ‘a e poto, kātaki mo e fakamaau totonu. Kuó ne fakahaa‘i foki hono mālohi aoniú ‘i he ngaahi founga lahi. Hiliō he me‘a kotoa, ko ‘ene ‘ofá ‘oku tapua mai ia ‘i he me‘a kotoa ‘okú ne faí. (1 Sio. 4:8) Kuo ngāue hokohoko ‘a Sihova ke fakamā‘oni‘oni‘i hono huafá.

Na‘e loi ‘a Sētane kia ‘Ivi fekau‘aki mo Sihova, pea kuo lau‘ikovi loi ‘e he Tēvoló ‘a e ‘Otuá ‘i he laui senituli (Sio ki he palakalafi 9-10, 15) *

15. ‘Oku anga-fēfē hono lau‘ikovi loi ‘e Sētane ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá he ‘aho ní, pea ko e hā hono olá?

15 ‘I he ‘ahó ni ‘oku kei lau‘ikovi loi pē ‘e Sētane ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá. ‘Okú ne kākaa‘i ‘a e kakaí ke nau veiveiua fekau‘aki mo e mālohi, fakamaau totonu, poto mo e ‘ofa ‘a e ‘Otuá. Ko e fakatātaá, ‘oku feinga ‘a Sētane ke fakaloto‘i ‘a e kakaí ke nau tui ko Sihova ‘oku ‘ikai ko e Tokotaha-Fakatupú. Pea kapau ‘oku tui ‘a e kakaí ‘oku ‘i ai ha ‘Otua, ‘oku feinga ‘a Sētane ke ‘ai ke nau tui ko e ‘Otuá mo ‘Ene ngaahi tu‘ungá ‘oku fakataputapui mo ‘ikai totonu. ‘Oku a‘u ‘o ne ako‘i ‘a e kakaí ke nau tui ko Sihová ko ha ‘Otua ta‘e‘ofa mo anga-fakamamahi ‘okú ne tutu ‘a e kakaí ‘i ha afi ‘o heli. ‘I he‘enau tui ki he lau‘ikovi loi ko iá, ‘oku ngalingali te nau taliteke‘i ai ‘a e pule mā‘oni‘oni ‘a Sihová. ‘E hokohoko atu pē hono fai ‘e Sētane ‘a e lau‘ikovi loí pea te ne tāketi‘i foki mo koe, kae ‘oua ke toki faka‘auha faka‘aufuli ia. Te ne lavame‘a?

KO HO‘O KAUNGA KI HE ‘ĪSIU LAHÍ

16. Ko e hā e me‘a ‘e lava ke ke fakahoko ‘a ia na‘e ‘ikai malava ia ‘e ‘Ātama mo ‘Ivi?

16 ‘Oku faka‘atā ‘e Sihova ‘a e fa‘ahinga ta‘ehaohaoá ke nau kau ‘i hono fakamā‘oni‘oni‘i hono huafá. Ko ia, ‘e lava ke ke fakahoko ‘a e me‘a na‘e ‘ikai malava ‘e ‘Ātama mo ‘Ivi ke faí. Neongo ‘a e nofo ‘i ha māmani ‘oku fonu ‘i he kakai ‘oku nau lau‘ikovi loi mo laukovi ki he huafa ‘o Sihová, ‘okú ke ma‘u ha faingamālie ke taukapo‘i ‘a e mo‘oní—‘a ia ko Sihova ‘oku mā‘oni‘oni, lelei mo anga-‘ofa. (‘Ai. 29:23) ‘E lava ke ke poupou‘i ‘ene pulé. ‘E lava ke ke tokoni‘i ‘a e kakaí ke nau mahino‘i ko e founga-pule pē ia ‘e taha ‘oku mā‘oni‘oni mo‘oní pea te ne ‘omai ‘a e melino mo e fiefia ki he me‘a fakatupu kotoa.—Saame 37:9, 37; 146:5, 6, 10.

17. Na‘e anga-fēfē hono ‘ai ‘e Sīsū ke ‘iloa ‘a e huafa ‘o ‘ene Tamaí?

17 ‘I he‘etau taukapo‘i ‘a e huafa ‘o Sihová, ‘oku tau muimui ai ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Sīsū Kalaisí. (Sione 17:26) Na‘e ‘ai ‘e Sīsū ke ‘iloa ‘a e huafa ‘o ‘ene Tamaí ‘aki ‘ene ngāue‘aki ia pehē foki ki he‘ene taukapo‘i ‘a e ongoongo ‘o Sihová. Ko e fakatātaá, na‘á ne fakahaa‘i ‘oku hala ‘a e kau Fālesí ‘a ia na‘a nau ‘ai ‘a Sihova ke hā ngali ko ha tokotaha anga-kakaha, anga-fefeka, ‘ikai anga-fakakaume‘a mo ta‘efaimeesi. Na‘e tokoni‘i ‘e Sīsū ‘a e kakaí ke vakai ki he‘ene Tamaí ko ha tokotaha ‘oku faka‘atu‘i, anga-kātaki, anga-‘ofa mo fa‘a fakamolemole. Na‘á ne toe tokoni‘i ‘a e kakaí ke nau ‘ilo‘i ‘a Sihova ‘aki ‘ene tapua haohaoa mai ‘a e ngaahi ‘ulungaanga ‘ene Tamaí ‘i he‘ene mo‘ui faka‘ahó.—Sione 14:9.

18. ‘E lava fēfē ke tau fulihi ‘a e ngaahi loi mo e lau‘ikovi loi fekau‘aki mo Sihová?

18 Hangē ko Sīsuú, ‘e lava ke tau vahevahe atu ‘a e me‘a ‘oku tau ‘ilo fekau‘aki mo Sihová, ‘o ako‘i ‘a e kakaí ke nau ‘ilo ko ha ‘Otua anga-‘ofa mo anga-lelei ia. ‘I he‘etau fai peheé, ‘oku tau fulihi ai ‘a e ngaahi loi mo e lau‘ikovi loi fekau‘aki mo Sihová. ‘Oku tau fakamā‘oni‘oni‘i ‘a e huafa ‘o Sihová, ‘o ‘ai ia ke toputapu ‘i he ‘atamai mo e loto ‘o e kakaí. ‘E lava foki ke tau fa‘ifa‘itaki kia Sihova. ‘Oku malava ia neongo ‘etau ta‘ehaohaoá. (‘Ef. 5:1, 2) ‘I he‘etau fakahaa‘i ki he kakaí ‘a e tu‘unga mo‘oni ‘o Sihová fakafou ‘i he‘etau leá mo e ngāué, ‘oku tau tokoni ai ke fakamā‘oni‘oni‘i hono huafá. ‘Oku tau fakatonuhia‘i ‘a e huafa ko iá ‘aki hono tokoni‘i ‘a e kakaí ke nau tau‘atāina mei he ngaahi ma‘uhala nai fekau‘aki mo e ‘Otuá. * ‘Oku tau toe fakamo‘oni‘i ‘oku malava ‘a e fa‘ahinga ta‘ehaohaoa ‘o e tangatá ke tauhi anga-tonu ki he ‘Otuá.—Siope 27:5.

‘Oku tau loto ke tokoni‘i ‘etau kau ako Tohi Tapú ke nau ‘ilo‘i ‘oku anga-lelei mo anga-‘ofa ‘a Sihova (Sio ki he palakalafi 18-19) *

19. ‘Oku anga-fēfē hono tokoni‘i kitautolu ‘e he ‘Aisea 63:7 ke ‘ilo‘i ‘a e taumu‘a tefito ‘etau faiakó?

19 Fakakaukau ki ha toe lēsoni mahu‘inga ‘e lava ke tau ngāue‘aki. ‘I he‘etau ako‘i ‘a e mo‘oni mei he Tohi Tapú ki he ni‘ihi kehé, ‘oku tau fa‘a fakamamafa‘i ‘a e tu‘unga-hau ‘o e ‘Otuá, ‘a e totonu ‘a Sihova ke pule ki he ‘univēsí, pea ‘oku mo‘oni ‘aupito eni. Neongo ‘oku mahu‘inga ke tokangataha ki he ngaahi lao ‘a e ‘Otuá, ko ‘etau taumu‘a tefitó ke tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé ke nau ‘ofa kia Sihova, ko ‘etau Tamaí, pea mateaki kiate ia. Ko ia ‘oku fiema‘u ke tau ako‘i ‘a e ngaahi ‘ulungaanga fakamānako ‘o Sihová, ‘o fakamamafa‘i ai pe ko e Tokotaha fēfē ‘okú ne fakafofonga‘i ‘a e huafa Sihová. (Lau ‘a e ‘Aisea 63:7.) ‘I he‘etau fai iá, ‘oku tau tokoni‘i ai ‘a e ni‘ihi kehé ke ‘ofa pea talangofua kia Sihova koe‘uhi ‘oku nau loto ke mateaki kiate ia.

20. Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu hokó?

20 ‘E lava fēfē ke tau fakapapau‘i ko ‘etau tō‘ongá mo ‘etau faiakó ‘oku tapua lelei atu ai ‘a e huafa ‘o Sihová pea tohoaki‘i ai ‘a e ni‘ihi kehé kiate ia? ‘E tali eni ‘i he kupu hokó.

HIVA 138 Sihova Ho Huafá

^ pal. 5 Ko e hā ‘a e ‘īsiu mahu‘inga ‘oku fehangahangai mo e kotoa ‘o e me‘a fakatupu ‘atamai‘iá? Ko e hā ‘oku mātu‘aki mahu‘inga ai ‘a e ‘īsiu ko iá, pea ko e hā ‘etau kaunga ki aí? Ko hono mahino‘i ‘a e tali ki he ongo fehu‘i ko iá mo e ngaahi fehu‘i kehe ‘e tokoni‘i ai kitautolu ke fakaivimālohi‘i hotau vaha‘angatae mo Sihová.

^ pal. 18 Kuo ako‘i mai ‘i he‘etau ‘ū tohí ko e huafa ‘o Sihová ‘oku ‘ikai fiema‘u ia ke fakatonuhia‘i koe‘uhi ‘oku ‘ikai ke toe fehu‘ia ‘e ha taha ‘ene totonu ke ma‘u ‘a e huafa ko iá. Kae kehe, na‘e fakatonutonu ‘a e mahino ko iá ‘i he fakataha fakata‘u ‘i he 2017. Na‘e pehē ‘e he tokotaha-seá: “Ko hono mo‘oní, ‘oku ‘ikai ke hala ke tau lotu ke fakatonuhia‘i ‘a e huafa ‘o Sihová koe‘uhi ko hono ongoongó ‘oku fiema‘u mo‘oni ke fakatonuhia‘i.”—Sio ki he polokalama ‘o Sanuali 2018 ‘i he jw.org®. Sio ‘i he LAIPELI > JW BROADCASTING®.

^ pal. 62 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Na‘e lau‘ikovi loi ‘e he Tēvoló ‘a e ‘Otuá, ‘o tala ange kia ‘Ivi ko e ‘Otuá ko ha tokotaha loi. ‘I he laui senituli, kuo pouaki ‘e Sētane ‘a e ngaahi fakakaukau loi, hangē ko e akonaki ko e ‘Otuá ‘oku anga-fakamamahi pea na‘e ‘ikai ke ne fakatupu ‘a e tangatá.

^ pal. 64 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: ‘I hono fai ‘e ha tokoua ha ako Tohi Tapu, ‘okú ne fakamamafa‘i ai ‘a e ‘ulungaanga ‘o e ‘Otuá.