Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

ARTIKULO BʼA SPAKLAJEL 23

«Asakbʼuk jawa bʼiʼili»

«Asakbʼuk jawa bʼiʼili»

«Ah, Jyoba, jawa bʼiʼili tolabida oj albʼuk» (SAL. 135:13).

TSʼEBʼOJ 10 ¡La jtoytik ja jDyostik, Jyoba!

JA JAS OJ PAKLAXUK *

1, 2. ¿Bʼa jas jastik junuk jel xkʼulantik gusto stajel tiʼal ja taʼumantiʼik bʼa Jyoba?

JA SDERECHO yiʼoj ja Dyos sok ja yajel sakbʼuk ja sbʼiʼili nake jastik junuk jel tʼilan bʼa keʼntik. Ja taʼumantiʼik bʼa Jyoba jel xkʼulantik gusto stajel tiʼal ja jastik junuk it jel tʼilanik. Pe ja wego, ¿tuk maʼ ja sderecho soka yajel sakbʼuk ja sbʼiʼili? Miyuk, syakunej sbʼaj lek.

2 Jnebʼunejtikxa ja stʼilanil bʼa yajel sakbʼuk ja sbʼiʼil ja Jyoba sok sjejel ja jastal wa xyaʼa mandari jani ja mas leki. Xchabʼil jasunuk ay stʼilanilkujtik sok tʼilan oj jkistik.

3. ¿Jasa ti chʼikan ja bʼa sbʼiʼil ja Jyoba?

3 Ja bʼiʼilal Jyoba tini chʼikan soka jDyostiki soka jastal wa xyaʼa ja smandari. Ja yuj, ta wa xkalatik mas tʼilan ja yajel sakbʼuk ja sbʼiʼil ja Dyos, cha wantik yaljel ja jastal wa xyaʼa ja smandar ja Jyoba jani ja mas leki. Ja sbʼiʼili jani ti chʼikan soka modo jastal wa xyaʼa ja smandar ja Ajwalal bʼa sutsatkʼinal (kʼela ja rekwagro « Ja abʼaltaneli yiʼaj tuktukil sbʼej»).

4. a) ¿Jasa wa xyala ja Salmo 135:13 sbʼaja sbʼiʼil ja Dyos? b) ¿Jasa sjobʼjelik oj axukyi sjakʼjel ja bʼa artikulo it?

4 Ja sbʼiʼil ja Jyoba jel tʼilan sok jel chaʼanyabʼal (kʼuman ja Salmo 135:13). ¿Jas yuj jel chaʼanyabʼal? ¿Jasa waj ja bʼajtan ekʼele ilji kontra ja bʼiʼilal it? ¿Jasa wa skʼulan ja Dyos bʼa oj ya sakbʼuk ja sbʼiʼili? ¿Sok jastal oj bʼobʼ koltanukotik bʼa oj sakbʼuk ja sbʼiʼili? Ja bʼa artikulo it, oj katikyi sjakʼjel ja sjobʼjelik it.

JA STʼILANIL JA BʼIʼILAL IT

5. Sbʼaja yajel sakbʼuk ja sbʼiʼil ja Dyos, ¿jasa bʼobʼta oj sjobʼ sbʼaj june?

5 Ja Jesús yala june ja bʼa jastik junuk mas tʼilan oj kaltik ja bʼa korasyontik ja it: «Asakbʼuk jawa bʼiʼili» (Mat. 6:9, TNM). ¿Jas wa stojolan ja yaljelik it? Ja yajel sakbʼuk wa stojolan yajel ajyuk asyado ma sak sok mini jun skuxil. Pe bʼobʼta oj sjobʼ sbʼaj june: «¿Yuj maʼ mi sakuk ja sbʼiʼil ja Jyoba? ¿Jas yuj oj katik sakbʼuk?». Bʼa oj kabʼtik stojol ja it, jel tʼilan oj jpensaraʼuktik ja jastik chʼikan bʼa jun bʼiʼilal.

6. ¿Jas yuj jel chaʼanyabʼal jun bʼiʼilal?

6 Jun bʼiʼilal mi kechanta letraʼik bʼa jun juʼun ma ja jastal wa x-alxi. Ja Biblia wa xyala: «Jun lekil bʼiʼilal masni lek yuja jastik junuk jel chaʼanyabʼalili» (Prov. 22:1; Ecl. 7:1). ¿Jas yuj jel chaʼanyabʼalil? Yujni cha ti chʼikan ja jas wa spensaran ja tuk kristyano sbʼaja maʼ yiʼoj ja bʼiʼilal jaw, wa xkʼan kaltik, ja jastal wa xnaji sbʼaj. Ja mas tʼilani mi jaʼuk ja jastal wa xtsʼijbʼaxi ma ja jastal wa x-alxi jun bʼiʼilal, jani ja jas wa x-ekʼ ja bʼa spensar ja kristyano ja yajni wa x-alxi ja bʼiʼilal jaw ma ja yajni wa xyabʼye.

7. ¿Jastal yiluneje kontra ja kristyano ja sbʼiʼil ja Dyos?

7 Yajni ja kristyano wa xyala jun abʼal sbʼaja Jyoba, wani yabʼaltajel ja lekil sbʼiʼili. Ja bʼajtan ekʼele ilji kontra ja sbʼiʼil ja Dyosi soka jastal naʼubʼal sbʼaji ti ekʼ bʼa kʼachinubʼ bʼa Edén. La kiltik jas wa xbʼobʼ jnebʼtik sbʼaja jas ekʼ ja ekʼele jaw.

JA BʼAJTAN EKʼELE WA X-ILJI KONTRA JA SBʼIʼIL JA JYOBA

8. a) ¿Jasa wa snaʼawe ja Adán soka Eva? b) ¿Jastik sjobʼjel wa xyaʼa?

8 Ja Adán soka Eva wa snaʼawe sbʼaj ja Jyoba, sok tuk jastik jel tʼilan bʼa yeʼna, snaʼuneje yeʼnani ja Kʼuluman sok ajiyile ja sakʼanile, jun tsamal Kʼachinubʼ bʼa ajyel sakʼan sok jun tsamal snupanel bʼa mey yiʼoje mini jun mulal (Gén. 1:26-28; 2:18). Pe ¿oj maʼ snoch-e spensarajel yibʼanal ja jas skʼulunej ja Jyoba yuja yeʼnle? ¿Oj maʼ syajtajel mas sok yajelyi tsʼakatal ja Jyoba yuja janekʼ koltubʼale? Ja sjakʼjelik ti chiknaji lek yajni ja skontra ja Dyos ya och probar.

9. Jastalni wa xyala ja Génesis 2:16, 17 sok 3:1-5, ¿jasa alji yabʼ ja Adán soka Eva yuja Jyoba, sok jastal sjomo ja Satanás?

9 (Kʼuman ja Génesis 2:16, 17; 3:1-5). Ja Satanás ya makunuk jun bʼitsʼbʼichan bʼa sjobʼjelyi ja Eva: «¿Meran maʼ lek ja Dyos yalunej awabʼyex mi oja loʼex ja tekʼulik tey bʼa kʼachinubʼi?» Ja yeʼn tsamalxta xchʼika jun yal abʼal ja bʼa sjobʼjel yaʼaʼi. Ja jas yalunej ja Dyos jani wa xbʼobʼ sloʼe bʼa yibʼanal ja teʼaltiki kechan bʼa june miyuk. Ja Adán soka Eva ayni yiʼoje ajyi jitsan tuktukil teʼaltik bʼa oj stsaʼe (Gén. 2:9). Chikani lek ja Jyoba jel lek skʼujol waj soka yeʼnle. Pe yala yabʼye ay jun teʼ bʼa mi xbʼobʼ xyabʼye ja sati. Ja yuj soka sjobʼjeli, ja Satanás sjomo ja jas yala ja Jyoba sok ya yabʼ stojol ja Dyos mi lekuk skʼujol. Bʼobʼta ja Eva sjobʼo sbʼaj ta ayni jas lek wan nakʼjelyi yuja Dyos.

10. ¿Jas abʼal yala jaman lek ja Satanás sbʼaja sbʼiʼil ja Dyos, sok jas ekʼi?

10 Ja bʼa jutsʼin jaw, ja Eva wantoni xyila ja Jyoba jastal smandaranum. Ja yeʼn yala yabʼ ja Satanás ja jas jaman lek alubʼal yuja Dyosi. Cha yalato yabʼ mokbʼi tʼun waj syam-e ja teʼi. Wani snaʼa ta sloʼowe ojni chamukeʼa. Anto, ja Satanás yalaxa jaman lek: «Meran lek, mini oj chamanika» (Gén. 3:2-4). Ja jaw juni niwan abʼal sbʼaja sbʼiʼil ja Dyos, pes wan yaljel jaman lek ja Jyoba jun leʼa abʼal. Jachuk ja Satanás kʼot paxuk Dyablo, jun abʼaltanum. Ja Eva kʼokxi lek ja bʼa abʼal jaw, pes skʼuʼanyi ja Satanás (1 Tim. 2:14). Sjipa skʼujol mas sbʼaja yeʼn yuja Jyoba, sok yuja jaw toj sjomelal ja jas skʼulani: skʼokjel ja smandar ja Dyos sok yabʼjel ja sat ja teʼ alubʼal yabʼ mok sloʼi. Tsaʼan, ja Adán cha sloʼo (Gén. 3:6).

11. ¿Jasa tʼilan oj skʼul ajyi ja Adán soka Eva?

11 La jpensaraʼuktik jutsʼin jastal oj bʼobʼ sjakʼyi ajyi ja Satanás ja Eva. La jpensaraʼuktik oj yalyabʼ jastaltik it: «Mi xnaʼabʼaj ja weʼn, pe ja kala Tat, ja Jyoba, wa xnaʼa sbʼaj. Jel xyajtay sok wa xjipa jkʼujol bʼa yeʼna. Yeʼn yaʼunejkitikon spetsanil ja jas kiʼonejtikoni. ¿Jastal modo oj kʼumanan malo bʼa yeʼna? ¡Aktayon!». Janekʼto oj gustoʼaxuk ajyi ja Jyoba lekukxta ja yakʼixi yala ja yaljelik it sok wa xyajtajiyuj (Prov. 27:11). Pe mini ja Eva sok mini ja Adán sjeʼawe wa syajtaye ja Jyoba. Ja yuj, mi ajyiye bʼa sparte sok yajel sakbʼuk ja sbʼiʼil ja sTateʼi.

12. ¿Jastal skʼulan ja Satanás bʼa oj ya skʼul dudar ja Eva, sok jas mi skʼulane ja Adán soka Eva?

12 Jastalni kilatikta, ja Satanás kʼe sjom ja jastal wa xnaji sbʼaj ja Jyoba ja yajni ya skʼul dudar ja Eva bʼa mi jun lekil Tataluk. Tsaʼan, ja Adán soka Eva mi skoltaye ja sbʼiʼil ja Jyoba. Ja it ijiye och bʼa skʼuʼajel ja jas yala ja Satanás sok skʼokjel ja smandar ja sTateʼi. Ja bʼa jtyempotik, ja Satanás wa xya makunuk ja junxtatik trampa jastal it. Wa xya kuxbʼuk ja sbʼiʼil ja Dyos sok abʼalik sok wa x-ijiye och ja kristyano bʼa skʼuʼajel ja abʼalik jaw sok mi skʼanawe ja tojil smandarik ja Jyoba.

JA JYOBA WA XYA SAKBʼUK JA SBʼIʼILI

13. ¿Jastal wa xchiktes ja Ezequiel 36:23 ja mero rason yiʼoj ja Biblia?

13 ¿Yaʼamakan ja Jyoba oj ajuk kuxbʼuk ja sbʼiʼili bʼa mi oj skoltay sbʼaj? Mini tʼusila. Yenteroʼil ja Biblia wa xcholo ja jas skʼulunej ja Jyoba bʼa sjejel ja jas yalunej ja Satanás ja bʼa Kʼachinubʼ bʼa Edén mi meranuk (Gén. 3:15). Jachniʼa, ja yuj ja rason mas tʼilan yiʼoj yibʼanal ja Biblia jani ja it: Ja Jyoba wa xya sakbʼuk ja sbʼiʼil yajel makunuk ja sGobyerno bʼa tey bʼa skʼabʼ ja Yunini sok wa xya kumxuk ja lamanil sok bʼa akʼulaxuk ja jas toj ja bʼa Luʼumi. Ja Biblia wa skoltayotik snajel jastal ja Jyoba oj ya sakbʼuk ja sbʼiʼili (kʼuman ja Ezequiel 36:23).

14. ¿Jastal yaʼunej sakbʼuk ja sbʼiʼil ja Jyoba ja bʼa jastal sjakʼa ja abʼaltanel ja bʼa kʼachinubʼ bʼa Edén?

14 Ja Satanás sleʼunej jitsan modo bʼa jastal mi oj ya kʼotuk ja jas skʼana ja Jyoba, pe mini bʼobʼelyuj. Ja Biblia wa xyala jastal ja smodo ja Jyoba sok wa sjeʼa mey pilan ja jastal ja yeʼn. Ama ja matik wajye bʼa sparte ja Satanás jel yawe tristeʼaxuk ja Jyoba (Sal. 78:40). Ja yeʼn jel snaʼa jastal stojbʼesel ja jas ekʼeli sok spasensya sok stojolil. Cha sjeʼunej jastal jel juntiro ja yipi bʼa tuktukil modo. Sok mi kechanuk ja it, ja syajal skʼujoli wa xchiknaji jaman lek bʼa yibʼanal ja jastik wa skʼulani (1 Juan 4:8). Ja Jyoba mini kʼoteluk tekʼan bʼa yajel sakbʼuk ja sbʼiʼili.

Ja Satanás sleʼayi abʼal ja Eva sbʼaja Jyoba, soka janekʼxa tyempo ekʼeljani yabʼaltanunej ja Dyosi. (Kʼela ja parrapoʼik 9, 10 sok 15). *

15. ¿Jastal kongana wan yabʼaltajel ja Satanás ja sbʼiʼil Dyos ja bʼa jtyempotik, sok jasa bʼobʼelyuj?

15 Ja bʼa jtyempotik, ja Satanás wanxta yabʼaltajel ja sbʼiʼil ja Jyoba. Wanxta slejel modo bʼa yajel skʼul dudar ja kristyano sbʼaja yipi, ja stojili, ja sbiboʼil soka syajal skʼujol ja Dyos. Jun sjejel, wa xya skʼuʼuk ja kristyano mini sakʼanuk ja Jyoba. Sok ta aykʼa maʼ wa skʼuʼanyi, wa xcha sleʼa modo bʼa yajel skʼuʼuke mi tojuk ja jastik yaʼunej kulan ja Dyos sok jel wokolik. Cha wa xya skʼuʼuk ja kristyano jabʼi ja Jyoba jun Dyos jel malo bʼa wa stsikwani bʼa inpierno. Bʼobʼta ja matik wa skʼuʼane ja abʼal it wa xjelxiye sok mi skisawe ja stojil smandar ja Jyoba. Yuja mito xchʼayji snajeli, ja Satanás mini oj yakan abʼaltanel sok oj sleʼ modo bʼa oja wakan ja Jyoba. ¿Oj maʼ bʼobʼyuj?

JA BʼA JAS EKʼELI TI CHʼIKANOTIK JA KENTIKI

16. ¿Jas oj bʼobʼ jkʼuluktik ja keʼntik bʼa mi skʼulane ja Adán soka Eva?

16 Ja Jyoba wa xyaʼakan ja kristyanoʼik mulanumik akoltanuke bʼa yajel sakbʼuk ja sbʼiʼili. Ja yuj jujune ja keʼntik oj bʼobʼ jkʼuluktik ja jas mi skʼulane ja Adán soka Eva. Ama ja bʼa luʼumkʼinal it joybʼanubʼalotik yuj kristyanoʼik bʼa wa staʼawe tiʼal malo sok wa xyabʼaltaye ja sbʼiʼil ja Jyoba, ja keʼntiki wa xbʼobʼ jetik ja smeranili: ja Jyoba jel sak, jel toj, jel lek sok jel xyajtani (Is. 29:23). Ojni bʼobʼ jetik wa xkʼanatik yeʼn akʼotuk ja jMandaranumtik sok xcholjel yabʼye ja kristyano ja sgobyerno kechantani jaʼa mas jel toji, oj yijan lamanil sok ja gustoʼil bʼa spetsanil ja skʼulbʼeniki (Sal. 37:9, 37; 146:5, 6, 10).

17. ¿Jasa skʼulan ja Jesús bʼa oj najuk sbʼaj ja sbʼiʼil ja sTati?

17 Yajni wa xkoltaytik ja sbʼiʼil ja Jyoba, jani wanotik snochjel ja jas skʼulan ja Jesukristo (Juan 17:26). Ja Jesús ya chiknajuk ja sbʼiʼil ja sTati mi kechan ya makunuk, cha sjeʼani jastal meran kʼotel ja Jyoba. Jun sjejel, yajni ja fariseoʼik yalawe ja Jyoba kʼotel jun Dyos jel xtʼenwani, mi xkʼokxi, jel malo sok mi xyajtani, ja Jesús sjeʼayi ja kristyano jastal meran kʼotel ja sTati bʼa wa xyabʼ stojol, jel spasensya, jel lek skʼujol sok jel xnawani yajulal. Cha skoltay ja kristyano bʼa a-snaʼe sbʼaj lek ja Jyoba yuja jastal snocho ja smodo yiʼoj ja sTati (Juan 14:9).

18. ¿Jastal oj bʼobʼ jetik mi meranuk ja abʼalik wa xyalawe ja skontraʼik ja Jyoba?

18 Jastalni ja Jesús, ojni bʼobʼ jcholtik ja jas jnebʼunejtik bʼa Jyoba sok stajel tiʼal ja jastal jel xyajtani sok jel leki. Jach wa xjeʼatik mi meranuk ja abʼalik wa xyalawe ja skontraʼiki. Wa xkatik sakbʼuk ja sbʼiʼil ja Jyoba sok wa xkoltaytik ja kristyano bʼa ayil-e jastal june maʼ jel sak. Ama mulanumotik, ojni bʼobʼ jkʼuluktik ja jastal skʼulan ja Jesús sbʼaja jastal snocho ja Jyoba (Efes. 5:1, 2). Yajni ay jas wa xkalatik sok ay jas wa xkʼulantiki wa xjeʼatikyi ja kristyano jastal mero kʼotel ja Jyoba, jachuk wanotik skoltajel yajel sakbʼuk ja sbʼiʼili. Wa xkatik sakbʼuk ja yajni wa xkoltaytik ja kristyano bʼa aʼeluke libre soka pensarik mi lekuk bʼa bʼobʼta ayiʼoje sbʼaja Dyosi. * Cha wani xkatik sakbʼuk ja sbʼiʼil ja Jyoba yajni toj wala ajyitik ama mulanumotik (Job 27:5).

La jkoltaytik ja kestudiotik bʼa Biblia ayabʼye stojol ja Jyoba jel lek sok jel xyajtani. (Kʼela ja parrapoʼik 18 sok 19). *

19. Jastalni wa xyala ja Isaías 63:7, ¿jasa meran wa xkʼanatik yajel chiknajuk ja yajni wa xkʼulantik jun estudio bʼa Biblia?

19 Cha ay pilan jasunuk oj bʼobʼ jkʼuluktik bʼa oj katik sakbʼuk ja sbʼiʼil ja Jyoba. Yajni wa xkʼulantik jun estudio bʼa Biblia, tikʼanxta wa xkatik chiknajuk ja sderecho bʼa yajel mandar ja Dyos. Sok ja smeranili ja Jyoba yeʼn yiʼoj ja derecho bʼa yajel mandar ja bʼa sutsatkʼinali. Anima jel tʼilan stajel tiʼal ja sleyik ja Dyos, ja jas meran wa xkʼanatik jani skoltajele ja kristyano bʼaʼa syajtaye sok bʼa mok sjipekan ja kala Tatik Dyos. Ja yuj, jel tʼilan xchiktesel ja tsamalik modoʼalik yiʼoj ja Jyoba bʼa ti wa sjeʼa ja jastik chʼikan ja bʼa sbʼiʼili (kʼuman ja Isaías 63:7). Ta wa xkʼulantik ja it, ja kristyano ojni syajtaye ja Jyoba sok oj ajyuke kʼuʼabʼal yujni wa skʼanawe ajyel toj soka yeʼn.

20. ¿Jasa sjakʼjel oj axukyi ja bʼa artikulo jakumi?

20 Ja bʼa jastik ti chʼikan ja bʼa yajel sakbʼuk ja sbʼiʼil ja Jyoba, ¿jastal seguro aytik ja bʼa jmodotik soka jastal wa xjeʼatik wa xyayi stoyjel ja sbʼiʼil ja Jyoba sok skoltajel ja kristyano bʼa mojxel soka yeʼn? Ja bʼa artikulo jakumi oj axukyi sjakʼjel ja sjobʼjel it.

TSʼEBʼOJ 2 Wa bʼiʼil Jyoba

^ par. 5 ¿Jasa jasunuk stʼaspune yibʼanal kristyano soka anjelik? ¿Jas yuj jel tʼilan sok jas oj bʼobʼ jkʼultik bʼa stojbʼesel? Ja sjakʼjel soka tuk sjobʼjelik oj ya ajyukotik mas kʼubʼan soka Jyoba.

^ par. 18 Bʼa jujuntik ekʼele, xcholunej ja bʼa juʼuntiki mini tʼilanuk yajel sakbʼuk ja sbʼiʼil ja Jyoba, yujni mi maʼ wa xyala ta mi yeʼn yiʼoj derecho ja bʼiʼilal jaw. Pe ja bʼa tsomjel jabʼil jabʼil ajyi ja bʼa 2017 aji chiknajuk jun jasunuk. Ja presidente bʼa programa yala: «Mey smaloʼil skʼanjelyi asakbʼuk ja sbʼiʼil ja Jyoba bʼa orasyon, pes tʼilan oj ajuk sakbʼuk ja sbʼiʼili» (kʼela ja programa bʼa enero bʼa 2018 bʼa jw.org®, ja bʼa wa xyala BIBLIOTECA > JW BROADCASTING®).

^ par. 62 XCHOLJEL SBʼAJA POTO: Ja Dyablo yabʼaltan ja Jyoba yajni yalayabʼ ja Eva kʼotelni jun leʼa abʼal ja Dyos. Ja bʼa janekʼ tyempoxa ekʼeljani, ja Satanás yalunej abʼalik, jastal ja Dyos jel malo sok mi yeʼnuk skʼulunej ja kristyano.

^ par. 64 XCHOLJEL SBʼAJA POTO: Jun hermano wan skʼulajel jun estudio bʼa Biblia, wan yajel chiknajuk ja modoʼalik yiʼoj ja Jyoba.