Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 23

“Onduko Yove yi Sumbiwe”

“Onduko Yove yi Sumbiwe”

“Onduko yove, a Yehova, ka yi pui.”OSA. 135:13.

OCISUNGO 10 Tu Sivayi Yehova, Suku Yetu!

OVINA TU LILONGISA *

1-2. Ovina vipi vi kuete esilivilo lia velapo Kolombangi Via Yehova?

VOSI yetu tua kongeliwa vocitangi cimue ci kuete esilivilo lia velapo—ocitangi caco catiamẽla kuviali wa Suku kuenda koku u kemãlisa. Etu Tulombangi via Yehova, tu sanjukila oku vangula ovina viaco. Momo ovina viaco vi kuete esilivilo lia velapo! Anga hẽ uviali wa Suku loku kemãlisa onduko yaye, via litepa? Sio.

2 Tua kũlĩha okuti onduko ya Suku yi sesamẽla oku yelisiwa kovohembi osi. Tua kũlĩhavo okuti uviali wa Yehova, ale onjila yaye yoku viala, ya velapo. Omo liaco, ovina evi vivali vi kuete esilivilo kokuetu.

3. Nye ca kongela vonduko Yehova?

3 Ocili okuti, vonduko Yehova mua kongela ovina viosi viatiamẽla ku Suku yetu, oku kongelamo onjila yaye yoku viala. Kuenje eci tu popia okuti, ocina ca velapo oku yelisa onduko Yehova kovohembi osi, tu kasivo oku popia okuti onjila yaye yoku viala, ya velapo. Onduko Yehova yi kuete elitokeko lonjila yaye yoku viala ndombiali ya velapo.—Tala okakasia losapi hati, “ Ovina Via Kongela Vocitangi Cinene.”

4. Osamo 135:13, yi tukula nye catiamẽla konduko ya Suku kuenda apulilo api tu tambulula vocipama cilo?

4 Onduko Yehova, onduko yimue yilikasi. (Tanga Osamo 135:13.) Momo lie onduko Yehova yi kuetele esilivilo? Yipi onjanja yatete onduko yaco ya sepuiwa? Suku o kemãlisa ndati onduko yaye? Kuenda tu kuatisa ndati koku teyuila onduko yaye? Ovina evi ovio tu konomuisa vocipama cilo.

CECI CI KOKA OKUTI ONDUKO YIMUE YI KUATA ESILIVILO

5. Epulilo lipi vamue va siata oku linga catiamẽla koku sumbila onduko ya Suku?

5 Yesu wa lekisa olondaka tu sukila oku velisapo volohutililo vietu. Eye hati: “Onduko yove yi sumbiwe.” (Mat. 6:9) Olondaka evi vi lomboloka nye? Oku sumbila ci lomboloka oku tenda cimue okuti ci kola, ca yela kuenda ca lipua. Omanu vamue pamue va sima ndoco: ‘Siti onduko Yehova otembo yosi yi kola, ya yela kuenda ya lipua?’ Oco tu tambulule epulilo eli, tu sukila oku kũlĩha cosi ca kongela vonduko yimue.

6. Nye ci koka okuti onduko yimue yi kuata esilivilo?

6 Onduko yimue, handakako lika yi pondola oku sonehiwa vopapelo loku yi tukula. Kũlĩhĩsa eci Embimbiliya li popia hati: “Onduko yiwa ya velapo, ukuasi wa lua u sule.” (Olosap. 22:1; Uku. 7:1) Momo lie onduko yi kuetele esilivilo? Momo vonduko yimue, mua kongela ekalo liomunu kuenda ndomo omanu va tenda una o kuete onduko yaco. Omo liaco, ndomo onduko yi sonehiwa ale ndomo yi tukuiwa hacoko ca velapo. Pole, ca velapo ceci: Nye omanu va sima eci va mola loku yeva onduko yaco?

7. Omanu va siata oku vĩhisa ndati onduko ya Suku?

7 Eci omanu va popia uhembi catiamẽla ku Yehova, ovo va kasi oku sepula ekalo liaye. Omanu poku sepula ekalo liaye, va kasi oku seteka oku vĩhisa onduko yaye. Onjanja yatete eci onduko ya Suku lekalo liaye via sepuiwa, ca kala vocumbo Cedene. Tu kũlĩhĩsi eci tu pondola oku lilongisilako.

NDOMO ONDUKO YA SUKU YA SEPUIWA ONJANJA YATETE

8. Nye Adama la Eva va kũlĩhĩle kuenda apulilo api eyililako?

8 Adama la Eva va kũlĩhĩle okuti onduko ya Suku, Yehova kuenda va kũlĩhĩlevo ovina vialua viatiamẽla kokuaye. Ndeci, ovo va kũlĩhĩle okuti Yehova eye Ululiki kuenda ovina viosi va kuatele okuti, omuenyo, ocumbo celau kuenda olohuela via lipua, via tunda ku Yehova. (Efet. 1:26-28; 2:18) Anga hẽ Adama la Eva va ponduile oku amamako oku sokolola lonjila yimue ya lipua kovina viosi Yehova a va lingila? Va ponduile hẽ oku vokiya ocisola cavo kuenda oku lekisa olopandu ku Yehova? Atambululo aco, a limbukiwa eci unyali wa Suku a va seteka.

9. Ndomo ca tangiwa Kefetikilo 2:16, 17 kuenda 3:1-5, nye Yehova a sapuila Adama la Eva kuenda ndamupi Satana a pengisa ocili?

9 Tanga Efetikilo 2:16, 17; kuenda Efetikilo 3:1-5. Satana poku vangula pocakati conyõha, wa pula Eva hati: “Ocili Suku wa popia hati, ko ka li koviti viosi viovocumbo, ale?” Vepulilo eli, mua kongelele uhembi. Eci Suku a popele ceci okuti, Adama la Eva va ponduile oku lia koviti viosi, pole, uti umosi lika okuti ka ca tavele oku liako. Vocumbo Cedene mua kala oviti vialua via litepa ovo va ponduile oku lia. (Efet. 2:9) Ocili okuti, Yehova ukuacali. Pole, Suku wa lungula Adama la Eva okuti ka citava oku lia kuti umue wa kala vokati kocumbo. Kuenje, epulilo lia Satana lia pengisa ocili. Satana wa lekisa okuti Yehova hukuacaliko. Citava okuti Eva wa sima ndoco: ‘Anga hẽ Suku o kasi oku ndi tateka oku kuata cimue ciwa?’

10. Ndamupi Satana a sepula onduko ya Suku kuenda nye ce yililako?

10 Eva handi wa kala oku lekisa epokolo ku Yehova, vepuluvi Satana o pula. Eva poku tambulula Satana wa pitulula ocihandeleko Suku a ecele kuenda wa vokiyako olondaka viokuti, ovo ka va ponduilevo oku lamba kuti waco. Eva wa kũlĩhĩlevo elungulo lia Suku liokuti nda ka va pokuile va fa. Pole, Satana wa popia hati:” Mbu, okufa ka vu fi.” (Efet. 3:2-4) Uhembi wa Satana wa situluiwa. Satana wa kala oku vĩhisa onduko ya Suku, poku sapuila Eva hati, Yehova ohembi. Lonjila eyi, Satana wa linga eliapu, ale ukualundi. Kuenje Eva wa kembiwa; yu wa tava ku Satana. (1 Tim. 2:14) Eye wa kolelele vali calua ku Satana, okuti ku Yehova ci sule. Ku Eva ca lelukile oku nõla onjila ka ya sungulukile okuti: oku sinĩla Yehova. Kuenje eye wa lia kepako lina Yehova o handelekele okuti ka ci tava oku liako. Noke wa ecavo epako limue ku Adama.—Efet. 3:6.

11. Nye olonjali viatete via sukilile oku linga kuenda nye ka va tẽlele oku linga?

11 Talamapo kamue kuenda sokolola kueci Eva nda a sapuila Satana. Sokolola ndu okuti eye wa popia ndoco: “Ame sia ku kũlĩhĩle, pole, ame nda kũlĩha Isiange, Yehova kuenda ame ndu sole loku u kolela. Ovina viosi ame la Adama tu kuete, via tunda ku Yehova. Momo lie o popela eci cĩvi catiamẽla ku Yehova? Kuende!” Hesanjukuolio Yehova nda a kuata poku yeva olondaka viekolelo viomõla umue ukuacisola! (Olosap. 27:11) Pole, Eva ka lekisile ocisola cocili ku Yehova. Adama layevo ka lekisile ocisola caco. Omo liaco, ovo ka va tẽlele oku teyuila onduko ya Isiavo kalundi a Satana.

12. Ndamupi Satana a kapa atatahãi vovisimĩlo via Eva kuenda Adama la Eva ka va tẽlele oku linga nye?

12 Ndomo tua ci mola, Satana wa kapa atatahãi vovisimĩlo via Eva. Satana wa kokela Eva oku kuata ovisimĩlo ka via sungulukile viatiamẽla ku Yehova. Kuenje Adama la Eva ka va tẽlele oku teyuila onduko lekalo lia Yehova kovohembi Eliapu. Ovo va nõlapo oku pokola ku Satana kuenje va sinĩla Isiavo. Koloneke vilo, Satana o kuamavo olonjila vimuamue. Eye o kasi oku amamako oku linga alundi atiamẽla konduko Yehova. Kuenje vana va siata oku tava kovohembi a Satana va vetiyiwa oku sinĩla uviali wesunga wa Yehova.

YEHOVA O KEMÃLISA ONDUKO YAYE

13. Ndamupi elivulu lia Esekiele 36:23, li lombolola esapulo lia velapo Liembimbiliya?

13 Anga hẽ Yehova o yeva lika alundi aco kuenda o lipolapo okuti ka lingi cimue? Sio! Embimbiliya li lombolola eci Yehova a siata oku linga, oco a yelise onduko yaye kovohembi a popiwa Vocumbo Cedene. (Efet. 3:15) Esapulo lia velapo Liembimbiliya li lomboluiwa ndoco: Yehova o kemãlisa onduko yaye pocakati cuviali Womõlaye kuenda o ka tumbulula esunga lombembua palo posi. Vembimbiliya mueyuka ovolandu a tu kuatisa oku kuata elomboloko ndomo Yehova a kemãlisa onduko yaye.—Tanga Esekiele 36:23.

14. Ndaño lesino lia lingiwa Vedene, Yehova o lekisa ndati okuti o kasi oku kemãlisa onduko yaye?

14 Satana o linga cosi ci tava, oco a tateke Yehova oku tẽlisa ocipango caye. Pole Satana ka siatele oku kuata onima yiwa. Embimbiliya li lekisa ovina Yehova a siata oku linga kuenje ovina viaco vi lekisa okuti ka kuli u wa lisoka laye. Esino lia Satana kuenda lia vana va tiamẽla kokuaye, lia siata oku sumuisa calua Yehova. (Osa. 78:40) Ndaño lovitangi viaco, Yehova wa siata oku lekisa olondunge, epandi kuenda esunga. Handi vali, eye wa siata oku lekisa unene waye volonjila vialua. Kuenje ocisola caye ci muiwa kovina viosi a siata oku linga. (1 Yoa. 4:8) Yehova ka la liwekapo oku kemãlisa onduko yaye.

Satana wa kemba Eva catiamẽla ku Yehova kuenda o kasi oku amamako oku lundila Suku vokuenda kuanyamo alua (Tala ovinimbu 9-10, 15) *

15. Satana o kasi oku lingila ndati usuanji onduko ya Suku koloneke vilo kuenda nye ca siata oku yililako?

15 Koloneke vilo, Satana o kasi oku amamako oku sepula onduko ya Suku. Eye o kokela omanu oku kuata atatahãi atiamẽla kunene, kesunga, kolondunge kuenda kocisola ca Suku. Ndeci, Satana o vetiya omanu oku sima okuti Yehova hayeko Ululiki. Handi vali, ndaño okuti omanu va tava okuti kuli Suku, Satana o va vetiya oku kuata ovisimĩlo viokuti olonumbi viaye vi tateka omunu oku kuata elianjo kuenda haviesungako. Eye o longisa komanu okuti, Yehova ka tu kapeleko, ongangala kuenda o timĩha omanu vondalu yifelu. Eci ovo va tava kalundi aco, citava okuti va likala uviali wesunga wa Yehova. Satana o kamamako oku lingila usuanji onduko ya Suku kuenda o ka seteka oku ku vetiya oco o tiamẽle kokuaye, osimbu Yehova ko kunduile. Anga hẽ eye o ka ci tẽla?

OVE WA KONGELIWA VOCITANGI CINENE

16. Nye o pondola oku linga okuti Adama la Eva ka va ci lingile?

16 Yehova eca kokuetu tumanu ka va lipuile epuluvi lioku panga onepa koku kemãlisa onduko yaye. Ove o pondola oku linga eci Adama la Eva ka va tẽlele oku linga. Ndaño okuti ove o kasi voluali lumue mueyuka omanu va sepula loku tomba onduko ya Suku, ove o kuete epuluvi lioku kala konele ya Yehova kuenda oku sapula ocili cokuti Yehova o kola, ukuesunga, uwa kuenda ukuacisola. (Isa. 29:23) Ove o pondola oku lekisa okuti o kasi oku kuatisa kuviali waye. Kuatisa omanu vakuavo oku limbuka okuti onjila ya Yehova yoku viala yesunga kuenda eye lika o ka nena ombembua lesanju komanu vosi.—Osa. 37:9, 37; 146:5, 6, 10.

17. Yesu wa teyuila ndati onduko ya Isiaye?

17 Eci tu teyuila onduko ya Suku, tu kasi oku setukula Yesu Kristu. (Yoa. 17:26) Yesu wa longisa onduko ya Isiaye komanu. Eye ka endaile oku tukula lika onduko ya Suku, pole, wa endavo oku teyuila ekalo lia Yehova. Ndeci, va Fariseo va enda oku popia ovina ka via sungulukile viatiamẽla ku Yehova. Ovo va enda oku tenda Yehova okuti ongangala, ukuakukisika, ka kapeleko omanu kuenda ka kuete ohenda. Pole Yesu wa litepele la va Fariseo. Eye wa enda oku kuatisa omanu oku limbuka okuti Isiaye ukuesunguluko, ukuepandi, ukuacisola kuenda ukuakuecela. Yesu wa setukula ciwa ovituwa via Isiaye. Lonjila eyi, omanu va ponduile oku kũlĩha ciwa ndomo Yehova a tuwa.—Yoa. 14:9.

18. Tu pondola oku situlula ndati ovohembi kuenda olombonde via lingiwa ku Yehova?

18 Tu pondolavo oku situlula ovohembi kuenda alundi a siata oku lingiwa ku Yehova. Ndamupi? Tu ci linga poku setukula Yesu. Ndeci eye a linga, tu pondola oku sapuilako omanu ovina tua kũlĩha viatiamẽla ku Yehova loku lekisa okuti eye ukuacisola kuenda uwa. Tu pondolavo oku setukula Yehova. Ndaño okuti ka tua lipuile tu pondola oku ci linga. (Va Efe. 5:1, 2) Eteke leteke, ovina viosi tu linga levi tu popia vi sukila oku likuata lovituwa via Yehova. Eci tu ci linga, tu kemãlisa onduko yaye kuenda tu kuatisa omanu oku tenda okuti onduko yaco yi kola. Etu tu kemãlisa onduko ya Suku kuenda tu kuatisa omanu oku yuvula ovohembi a lingiwa ku Yehova. * Tu lekisavo okuti ndaño omanu ka va lipuile va pondola oku kala vakuacili.—Yovi 27:5.

Tu sukila oku kuatisa vana tu longisa Embimbiliya oku kũlĩha okuti Yehova ukuacisola kuenda ukuahenda (Tala ovinimbu 18-19) *

19. Ndomo ca tangiwa ku Isaya 63:7, cipi ci pondola oku kala ocimãho cetu ca velapo poku longisa omanu?

19 Kũlĩhĩsa ocina cikuavo ci kuete esilivilo. Poku longisa Embimbiliya komanu vakuavo, tua siata oku tukula uviali wa Suku, okuti eye o kuete omoko yoku viala oluali luosi. Eci ocili. Pole ndaño okuti ci kuete esilivilo oku longisa olonumbi via Suku, ocimãho cetu ca velapo, oku kuatisa omanu oku sola Isietu Yehova loku kala vakuacili kokuaye. Omo liaco, olonjanja viosi tu velisapo ovituwa vi komohĩsa via Yehova. Lomboluila omanu eci ci lomboloka onduko Yehova. (Tanga Isaya 63:7.) Eci tu longisa lonjila eyi, tu kuatisa omanu oku sola Yehova. Kuenje va ka kala vakuacili kokuaye kuenda va kamamako oku lekisa epokolo.

20. Nye tu ka lilongisa vocipama cikuãimo?

20 Nye tu sukila oku linga oco ekalo lietu kuenda onjila ndomo tu longisa vi sivaye onduko Yehova, loku vetiya omanu valua oku tiamẽla kokuaye? Ocipama cikuãimo ci ka tambulula epulilo eli.

OCISUNGO 2 Yehova Oyo Onduko Yove

^ tini. 5 Kuli ocitangi cimue okuti vosi yetu kuenda ovangelo va kongeliwamo. Cipi ocitangi caco? Momo lie ocitangi caco ci kuetele esilivilo lia velapo? Etu tua kongeliwamo ndati? Ci kuete esilivilo oku kũlĩha atambululo apulilo a-a kuenda apulilo akuavo. Momo ci tu kuatisa oku pamisa ukamba wetu la Yehova.

^ tini. 18 Olonjanja vimue alivulu etu a enda oku longisa okuti onduko Yehova ka yi sukila oku kemãlisiwa, momo lomue wa sepula omoko yaye yoku kuata onduko yaco. Pole, kohongele yunyamo wo 2017 kua lekisiwa elomboloko limue liokaliye. Usongui wohongele wa popia hati: “Hacĩviko oku likutilila oco onduko ya Suku yi kemãlisiwe, omo ekalo liaye li sukila oku teyuiwa.”—Tala ocipama cosãi ya Susu wo 2018 vo jw.org®. Tala okasapi OCISELEKO CALIVULU> JW BROADCASTING®.

^ tini. 62 OVILUVIALUVIA: Eliapu lia lundila Suku poku sapuila Eva okuti, Suku ohembi. Vokuenda kuanyamo alua, Satana wa sandeka alongiso esanda ndeci, elongiso liokuti Suku ongangala kuenda hayeko wa lulika omanu.

^ tini. 64 OVILUVIALUVIA: Manji umue osimbu a songola elilongiso Liembimbiliya, eye o tukula ovituwa via Suku.