Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 24

‘Rib adundena kara alwor nyingi’

‘Rib adundena kara alwor nyingi’

‘Rib adundena kara alwor nyingi. Abipeki, e [Yehova] Mungu para kud adundena ceke.’​—ZAB. 86:11, 12.

WER 7 Yehova en e tego para

I ADUNDO *

1. Nilworo Mungu thelembe tie ang’o, man pirang’o pire tie tek ni dhanu m’umaru Yehova?

JUKRISTU mandha gimaru Mungu man bende gilwore. Ni jumoko eno nen ni lembe ma winjere ngo. Ento lworo maeni ma wabeweco i wie utie ngo ndiri ma nyai i ijo. Kawoni wabiweco iwi kit lworo moko ma segi. Dhanu ma gitie ku kit lworo maeno ginyutho woro ma thuc ni Mungu. Gimito ngo ginyai can i Weggi mi polo, pilembe gibemito ngo ginyoth winjiri migi kude.​—Zab. 111:10; Rie. 8:13.

2. Nimakere ku wec p’ubimo Daudi ma nwang’ere i Zaburi 86:11, wabiweco iwi lembe ario ma kani?

2 Som Zaburi 86:11. Kinde m’ibeng’io i giragora maeno, ibineno kamaleng’ nia ubimo Daudi ugam ung’eyo nia pire tie tek ninyutho woro ma thuc ni Yehova. Kawoni wakenen kite ma waromo tio ko ku wec ma Daudi uyero i rwo pare. Mi kwong’o, wabineno thelembe moko m’ucikere nicwaluwa nibedo ku woro ma thuc pi nying’ Mungu. Mir ario, wabineno lembe ma wacopo timo i kwo mwa ma kubang’ ceng’ pi ninyutho nia watie ku woro ma thuc pi nying’ Mungu.

PIRANG’O UKWAYU WABED KU WORO MA THUC PI NYING’ YEHOVA?

3. Musa uneno lembang’o ma copore nia ukonye nibedo ku woro ma thuc pi nying’ Mungu?

3 Nindo moko kinde ma Musa ubino i odicana, eneno dwong’ pa Yehova ubekadhu i ginmawokiwang’; kepar kite m’ewinjere ko! Eno ubino lembe mi zungo ma nwang’u fodi ng’atu moko acel de mbe m’uneno i wang’ bino pa Yesu iwi ng’om. Musa uwinjo wec ma e, ma copere malaika re m’uyero: “Yehova, Yehova, Mungu ma won kisa ku bero, ng’atu ma bedo yo ni ng’ecwiny, man dit ku mer mi bero ku lemandha, ng’atu ma gwoko mer mi bero ni dhanu rubanga rubanga, m’eweko kier ku gondri man dubo.” (Ai 33:17-23; 34:5-7) Copere nia paru mi lembe maeno ubed utundo iwi Musa saa ceke ma kan ebetio ku nying’ Yehova. Etie lembe mi zungo ngo nia i ng’eye Musa udok ung’olo ni nyithindho mir Israel nia, ‘gilwor nying’ maeno mi yung man mi ndiri.’​—Poi. 28:58.

4. Lembang’o ma copo konyowa niworo Yehova lee nisagu?

4 Ka wabeparu pi nying’ ma Yehova, wacikara niparu bende nia Yehova ne tie Mungu ma nenedi. Ukwayu wapar pi kite pare ma tung’ tung’, calu ve tego, rieko, bedopwe man mer. Ka wabeparu pi kite pare maeno ku mange bende, eno copo cwaluwa niwore lee nisagu.​—Zab. 77:11-15.

5-6. (a) Thelembe pa nying’ Mungu tie ang’o? (b) Nimakere ku Ai 3:13, 14 man Isaya 64:8, Yehova timo ang’o pi niketho yeny pare utimere?

5 Wang’eyo lembang’o iwi thelembe pa nying’ Mungu? Dhanu ma dupa ma giponjo lembe mi Biblia, giyio nia nying’ ma Yehova thelembene tie “Eketho doko.” Thelembe maeno mi nying’ Yehova, ubepoyo wiwa nia gin moko mbe ma copo cere nitimo yeny pare, man ecopo timo lembe ceke m’ebemito etim. Nenedi?

6 Yehova ketho lembe ceke timere, niwacu edoko gin moko ci m’ukwayere kara lembakeca pare upong’. (Som Ai 3:13, 14.) I girasoma mwa, wang’ ma pol jubed juketho cwinywa nia wapar pi kite pa Mungu maeno ma wang’u ijo. Yehova copo ketho bende jutic pare ma gileng’ ungo, gidoko gin moko ci m’ukwayere pi nitimo ire man nipong’o lembakeca pare. (Som Isaya 64:8.) I ayi maeno re ma Yehova ketho yeny pare timere. Gin moko acel de mbe ma copo cere niketho lembakeca pare utimere kakare.​—Isa. 46:10, 11.

7. Kara woro ma thuc ma wanyutho ni Wegwa mi polo umedere ameda, ubekwayu watim ang’o?

7 Kara woro ma thuc ma wabenyutho ni Wegwa mi polo umedere ameda, ubekwayu wanyam i lembe m’etimo iwa man m’edaru konyowa nitimo. Ku lapor, ka wabeparu lembe cuu iwi piny ceke m’ecwio, iwa wang’ lii pi tic ma tung’ tung’ m’etimo. (Zab. 8:3, 4) Bende ka wabeparu kilili kite ma Yehova ukonyo kowa nitimo yeny pare, eno ketho wabedo ku woro ma thuc yor i bang’e. Andhandha nying’ Yehova uromo ku woro ma thuc! Pilembe eketho i ie lembe ceke m’umulo kum Wegwa, lembe ceke m’edaru timo man m’ebitimo nindo m’ubino.​—Zab. 89:7, 8.

‘ABITWONG’O NYING’ YEHOVA’

Ponji pa Musa uyomo cwiny dhanu, pilembe eketho nwoc iwi nying’ Yehova man iwi kite pare (Nen udukuwec mir 8) *

8. Nimakere ku Poi mi Cik 32:2, 3, Yehova ubemito jutic pare gibed ku paru ma nenedi iwi nyinge?

8 Nindo ma nok i wang’ mondo mi nyinthindho mir Israel i Ng’om mi lembang’ola, Yehova uponjo Musa ku wec mi wer moko. (Poi. 31:19) Ewacu nia Musa uponj werne ni nyithindho mir Israel. (Som Poi mi Cik 32:2, 3.) Nimakere ku verse mir 2 ku mir 3, ubenen kamaleng’ nia Yehova ubemito ngo nia nyinge ukanere, niwacu ebemito ngo junen nia ve nyingene leng’ m’ukwayu ngo julwong’e nyanok de. Ento ebemito dhanu ceke ging’ei nyinge! Ebino rwom ma lee dit ni nyithindho mir Israel niwinjo lembe ma Musa ubeponjo igi iwi Yehova man iwi nyinge ma dwong’! Gin ma Musa uponjo kogi udwoko yioyic migi tek man utielo cwinygi, tap calu ma ng’idho koth konyo ko lum kara udong ma ber. Dong’ wacopo timo ang’o kara ponji mwa de ubed kumeno?

9. Wacopo dwoko nying’ Yehova leng’ nenedi?

9 Kinde ma waberweyo lembanyong’a ot kubang’ ot, kunoke kaka ma dhanu bepong’ i ie, wacopo tio ku Biblia pi ninyutho ni dhanu nia nying’ Mungu ma dhe utie Yehova. Wacopo mio igi girasoma, wanyutho igi video ma beco man jamtic ma tung’ tung’ m’uyungo Yehova, ma nwang’ere i kusika mwa mir Internet. Kinde ma wani tic, i somo, kunoke kinde ma wabecidho i woth, wacopo nyutho pi Mungu mwa ma jamer ni dhanu, man wacopo koro igi nia etie ng’atu ma nenedi. Wacopo nyutho igi bende lembe ma beco ma Yehova bitimo iwa man m’ebitimo pi ng’om. Saa moko nyo eno tie wang’ ma kwong’a ma gibewinjo nia karaman Yehova umaruwa lee. Ka wabeponjo dhanu mange ku lemandha iwi Wegwa ma jamer, eca nwang’u wabedwoko nyinge leng’. I kite maeno re ma waromo konyo dhanu kara ginyang’ nia lembe ma jular juponjo kogi i wang’e iwi Yehova utie vupo. Lembe ma wabeponjo ni dhanu niai kud i Biblia re ma copo yomo cwinygi lee mandha.​—Isa. 65:13, 14.

10. Kinde ma wabeponjo Biblia ku ng’atini, pirang’o ukwayu ngo waponje kende kende ku cik pa Mungu?

10 Kinde ma wabeponjo Biblia ku ng’atini, ukwayu wakonye eng’ei nying’ Yehova man etii ku nying’ne. M’umedo maeno, ukwayu wakonye eng’ei Yehova cuu. Nyo ecopo ng’eyo Yehova ka wabenyutho ire kende kende telowic, cik pa Mungu man kura m’ukwayu ebed ko? Ng’atu m’ubeponjo Biblia cuu, ng’eyo cik pa Mungu man enene ni gin ma pire tek. Re nyo mer m’emaru ko Yehova re ma bicwale niwore? Poi nia Eva de ugam ung’eyo cik pa Mungu, re kara i andha, emaru ngo Jamicikne, Adamu de kumeno. (Tha. 3:1-6) Pieno, wacikara ngo niponjo dhanu kende kende ku cik ma pwe pa Mungu.

11. Kinde ma wabeponjo cik pa Mungu ni japonj Biblia, wacopo konye nenedi kara emar Jamicikne?

11 Cik pa Yehova utie iwa ku bero saa ceke. (Zab. 119:97, 111, 112) Ento japonj Biblia copo paru ngo kumeno, ka tekene fodi enyang’ ungo nia mer re m’uketho Yehova umio cikne. Pieno waromo penjo ng’atu ma wabeponjo kude Biblia kumae: “In iparu nia pirang’o Yehova ung’olo ni jutic pare nia gitim lembe moko, moko ke kud gitim? Eno ubeponjowa ku lembang’o iwi Yehova?” Ka wabekonyo japonj Biblia upar cuu pi Yehova man ebed ku mer mandha pi nyinge, wabimulo adundene. Ebimaru ngo kende kende cik pa Mungu, ento ebimaru bende Jamicikne. (Zab. 119:68) Yioyic pare bidoko tek man kinde m’ebinwang’ere i wang’ amulaic moko ma lee, ebiciro.​—1 Kor. 3:12-15.

“WABIWOTHO KU NYING’ YEHOVA”

Saa moko Daudi uweko adundene upokere (Nen udukuwec mir 12)

12. Saa moko bedo kud adunde m’uripo acel ugam uvoyo Daudi nenedi man lembene ukelo matoke ma kani?

12 I Zaburi 86:11, wec ma pire tek utie “rib adundena.” Tipo maleng’ re m’ukonyo ubimo Daudi nikiewo wec maeno. I nindo ceke ma Daudi ukwo i ie, eneno kamaleng’ nia karaman ng’atini copo caku timo lembe moko m’eng’eyo cuu nia utie rac, kadok nwang’u ebemito nia enyai anyong’a i Yehova de. Nindo moko kinde m’ebedo i ot pare ma malu, eneno dhaku pa ng’atini m’ubejom. I saa maeno nyo nwang’u adunde Daudi uripo kunoke upokere? Egam eng’eyo cuu cik pa Yehova m’uwacu nia, “kud iketh cwinyi hai kum ci wedu.” (Ai 20:17) Re Daudi umedere pare asu nineno dhakune. Adundene upokere ni ario: ava Bath-ceba ma dhaku pa ng’atu mange umondo i ie, i thenge ma kucelo ke ava mi nyayu mutoro i Yehova de ubino nuti i ie. Kadok nwang’u Daudi umaru Yehova man elwore pi nindo ma dupa de, re edieng’ pir ava pare gire. Eno uketho Daudi utimo lembe ma rac mandha, m’ukelo acidi iwi nying’ Yehova. Enyayu bende peko ma lee i kum dhanu m’umbe ku kosa, uketho i ie bende juruot pare.​—2 Sam. 11:1-5, 14-17; 12:7-12.

13. Wang’eyo nenedi nia adunde Daudi udok uripo kendo?

13 Yehova umio matira ni Daudi, e i ng’eye mer migi udok kakare. (2 Sam. 12:13; Zab. 51:2-4, 17) Daudi uparu pi peko man pi can m’uwok kinde m’eweko adundene upokere. Jucopo bende niloko wec pare ma nwang’ere i Zaburi 86:11 kumae: “Mii ira adunde m’upokere ngo.” Nyo Yehova ukonyo Daudi nibedo kud adunde m’upokere ngo? Eyo, pilembe i ng’eye, Biblia udok ulwong’o Daudi nia ng’atu “m’adundene bedo ndhu cu . . . ku Yehova Mungu pare.”​—1 Ub. 11:4; 15:3.

14. Ukwayu wakepenjara ku penji ma kani man ke pirang’o?

14 Lapor pa Daudi tielo cwinywa, ento etie iwa bende cimowang’. Dubo ma pek m’epodho i ie ubemio cimowang’ ni jutic pa Mungu tin eni. Kadok nwang’u wacaku timo ni Mungu niai con kunoke i kind nindo ma ceng’ini eni de, ukwayu wakepenjara kumae: ‘Nyo abed acerara de ni Sitani kara kud epok adundena?’

Sitani bitimo kero pare ceke kara epok adundeni. Kud iwek ire kaka! (Nen udukuwec mir 15-16) *

15. Lworo Mungu copo konyowa nenedi kinde ma wang’wa upodho iwi cal ma reco?

15 Ku lapor, kinde m’ibeneno televizio kunoke ini Internet, e cal moko ma rac ma copo cewo ava mi tarwang’ uwok i weng’i, iromo timo ang’o? Saa moko icopo caku paru yor i ii nia eni ke cal mi pornografi de ngo e. Re nyo eno copo bedo ngo gin moko ma Sitani ubetio ko pi nipoko adundeni? (2 Kor. 2:11) Cal maeno copo bedo ve lei ma ng’atini tio ko pi ning’enyo i panjyen ma dit. Ku kwong’a etong’o lak leine i panjyen. Kan ebemedere asu nitong’o, lak lei nyang’ i panjyen ne, e nok nok i panjyen gam ng’eny dra. Cal ma jubed junyutho i televizio kunoke i Internet de ubedo ve lak lei. Ka ng’atini ucaku neno cal maeno ma copo nen nia ve umbe kud ariti, nok nok lembuno copo cwale nitimo dubo ma lee ni Yehova. Pieno, kud iyii piny moko ci m’ucido umond i adundeni! Gwok adundeni, kud iwek epokere kara ilwor nying’ Yehova!

16. Kinde ma wabenwang’ara i wang’ abidhe mi timo lembe ma rac, wacikara nipenjara ku penji ma kani?

16 M’umedo cal ma reco, Sitani tio ku piny mange dupa pi nibidhowa kara watim lembe ma reco. Dong’ ubekwayu watim ang’o? Ecopo bedo iwa yot nicaku paru nia eni tie lembe ma rac ungo. Ku lapor, icopo paru kumae: ‘Ma jubikoya de ngo kud i cokiri e, nen nia etie gin ma rac ungo.’ Paru ma kumeno tie rac magwei. Dong’ i saa maeno, etie ber nia ikepenjiri kumae: ‘Nyo eni romo bedo ngo abidhe ma Sitani ubetio ko pi nipoko adundena? Kan aweko awanya ma rac umondo i ia, nyo abikelo ngo acidi iwi nying’ Yehova? Nyo timo maeno copo ketho kindwa bedo ceng’ini ku Yehova kunoke copo poko kindwa apoka?’ Ubekwayu ikenyam i penji maeno cuu. Kwai Yehova ukonyi idwok wang’ penji maeno m’umbe umbili. (Yak. 1:5) Kan itimo kumeno, ibibedo agwoka. Bende, eno bikonyi nikwero magwei abidhe pa Sitani, tap calu ma Yesu utimo, ewacu kumae: “Ai kakeni, Jok!”​—Mat. 4:10.

17. Pirang’o etie lembe ma ber ungo kan adundewa upokere? Kemii lapor.

17 Etie lembe ma ber ungo kan adunde mwa upokere. Ku lapor, wakepar nia ekip moko mi mupira utie ku jurutuko ma gibewinjiri ngo i kindgi. Jumoko gibeyenyo juyung gin, jumange ke gibegoyo ngo nimakere ku cik mi mupira, jukurucel ubeworo ngo japonj tuko (coach). Ekip ma kumeno copo loyo ngo mupira. Ento ekip ma dhanu m’i ie udikiri i acel, giloyo mupira. Adundeni copo bedo calu ekip maeno ma loyo mupira, tekene paru peri, ava peri man pidoic peri zoo uripo i acel pi nitimo ni Yehova. Poi nia Sitani ubemito epok adundeni. Ebemito paru peri, ava peri man pidoic peri ceke ukoc ku cik pa Yehova. Ento in ibemito itim ni Yehova kud adundeni m’uripo acel. (Mat. 22:36-38) Dong’ kud iwek Sitani upok adundeni nyanok de!

18. Nimakere ku Mika 4:5, ikeco nitimo ang’o?

18 Rwo i bang’ Yehova calu ma Daudi utimo, ekwaye kumae: ‘Rib adundena kara alwor nyingi.’ Tim kero peri ceke itii ku wec mi rwo maeno i kwo peri. Wek yub ceke m’ibemaku kubang’ nindo, kadok ebed ma nok kunoke ma dongo, unyuth nia itie ku woro ma thuc pi nying’ Yehova. Calu m’itie Jamulembe pa Yehova, tek itimo kumeno, nying’ Yehova binwang’u yung. (Rie. 27:11) E wan ceke wabiyero calu jabila Mika kumae: “Wabiwotho ku nying’ Yehova Mungu mwa rondo ku rondo.”​—Mik. 4:5.

WER 41 Akweyi Yehova, winj rwo para!

^ par. 5 I thiwiwec maeni wabiweco iwi lembe moko ma Daudi uyero ni Mungu i rwo pare ma nwang’ere i Zaburi 86:11, 12. Nilworo nying’ Yehova thelembene tie ang’o? Pirang’o ukwayu wanyuth woro ma thuc pi nying’ ma dit maeno? Man nilworo Mungu copo gwokowa nenedi kinde ma wabenwang’ara i wang’ abidhe mi timo lembe ma rac?

^ par. 53 KORO I CAL: Musa ubeponjo nyithindho mir Israel ku wer ma yungo nying’ Yehova.

^ par. 57 KORO I CAL: Eva ucerere ngo ni awanya ma rac. Ento tung’ kude, wan wakwero nineno cal kunoke nisomo mesaj ma copo cwaluwa i awanya ma rac man ma copo kelo acidi iwi nying’ Mungu.