Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

SIRONGWA SELIRONGO 24

“Vatera nge ni tjire edina lyoge nomutjima nagunye”

“Vatera nge ni tjire edina lyoge nomutjima nagunye”

“Vatera nge ni tjire edina lyoge nomutjima nagunye. Ame kuna hara ni ku pandure nomutjima nagunye.”—EPIS. 86:11, 12NW.

RUSUMO 7 Jehova ove nonkondo detu

ETWAROMO *

1. Yisinke ayi tanta kutjira Karunga ntani morwasinke ya karera nomulyo kovantu ava va hara Karunga?

VAKRISTE kwa hara Karunga ntani awo kwa mu tjira. Vamwe kuvhura va uyunge asi kapi tatu vhuru kuhara Karunga ntani tu mu tjire hena posikando simwe. Nye mosirongwa esi kapi tuna kuzogera utjirwe ou au tu ninkisa tu kare nowoma, nye tatu ka zogera kuhamena utjirwe wokulikarera. Vantu ava va kara noutjirwe ou, awo kwa fumadeka Karunga. Awo kapi va hara kuguvisa Guhyawo gemeguru morwa vana hara kutwikira kukara nelikwatakano kumwe nendi.—Epis. 111:10; Yis. 8:13.

2. Kuliza nononkango daNdafita edi da kara mEpisarome 86:11, NW yininke musinke yivali natu ka zogera?

2 Resa Episarome 86:11, NW. * Nonkango odo kulikida asi Ndafita ga yi divire eyi ya karera nomulyo tu tjire Karunga. Tu zeni tu ka zogere eyi natu lirongera ko kononkango daNdafita edi ga uyungire mekanderero lyendi. Pomuhowo tatu ka zogera nokonda dimwe deyi natu likidira efumadeko kedina lyaKarunga. Ntani konyima tatu ka zogera omu natu yi likida asi ose twa fumadeka edina lyaKarunga nkenye ezuva.

MORWASINKE NATU LIKIDIRA EFUMADEKO KEDINA LYAKARUNGA?

3. Sihorokwa musinke nampo sa ninkisire Mosesa a fumadeke edina lyaKarunga?

3 Gazara tupu omu ga lizuvhire Mosesa apa va mu tulire mekero lyemanya nokumona uyerere waJehova. Mosesa nampo yige gelike muntu ogu ga mwene uyerere waKarunga komeho Jesus a wize pevhu. Konyima, muengeli kwa tanterere Mosesa asi: “Hompa, Hompa, Karunga goMufenkenda, age Karunga gombili noMudidimiki. Uwa wendi unzi, age Mulimburukwi. Age kufira nkenda dogoro koruvharo romayovi, a dongonone po udona nomayipiko nononzo.” (Ex. 33:17-23; 34:5-7) Mosesa nampo nga diworoka sihorokwa esi apa nga ruganesa edina lyaKarunga. Eyi yiyo nampo ya mu ninkisire a tantere Vaisraeli va “fumadeke edina lyokutetura lya tjilikwa lyaHOMPA Karunga.”—Deut. 28:58.

4. Yisinke nayi tu vatera tu fumadeke Jehova?

4 Nsene kuna kugazadara kuhamena edina lyaKarunga, ya wapa hena kugazara kuhamena yikara eyi ga kara nayo, ngwendi nonkondo dendi, unongo wendi, uhungami ntani neharo eli ga kara nalyo. Nsene tu gazadara kuhamena yikara oyo, ayo ngayi tu vatera tu mu fumadeke.—Epis. 77:11-15.   

5-6. (a) Yisinke ali tanta edina lyaKarunga? (b) Kuliza naExodus 3:13, 14 ntani Jesaya 64:8, ngapi omu Jehova a sikisa mo sitambo sendi?

5 Yisinke twa diva kuhamena edina Jehova? Valirongi wovanzi kwa uyunga asi edina olyo kutanta asi: “Age kuninka yikare po.” Nonkango odo kulikida asi kwato yokuvhura kukondera Jehova yipo a dire kurugana eyi ana hara. Ngapi omu ayi rugana?

6 Jehova kuvhura kurugana ndi kukara nkenye eyi yipo a sikise mo sitambo sendi. (Resa Exodus 3:13, 14.) Nonkango “AME NYAME” domovelise ezi, kuvhura kuditoroka hena asi: “Ame kuvhura kukara nkenye eyi nina hara kukara.” Yimbapiratjangwa yetu nkenye apa kutukorangeda tu gazadare ko eyi ali tanta edina Jehova. Jehova kuvhura kuninka hena vakareli vendi wokudira kusikilira mo va rugane nkenye eyi, yipo a sikise mo sitambo sendi. (Resa Jesaya 64:8.) Jehova kuvhura kuruganesa nonkedi odo yipo a sikise mo sitambo sendi ntani kwato eyi yokuvhura kumukondera a dire kusikisa mo sitambo sendi.—Jes. 46:10, 11.

7. Yisinke natu rugana yipo tu kare norupandu kwaGuhyetu gemeguru?

7 Ose ngatu kara norupandu kwaGuhyetu gemeguru nsene tu teda ko kweyi ga rugana ntani neyi ga tu vatera tu rugane. Pasihonena, apa atu teda ko koyininke eyi ga sita Jehova, ayo kututetukisa yininke eyi ga rugana. (Epis. 8:3, 4) Ntani apa atu teda ko omu Jehova ga tu vatera yipo tu sikise mo sitambo sendi, ayo kutuninkisa yipo tu mu fumadeke unene. Yosili, edina lyaKarunga kutetukisa sili. Alyo kututantera omu ga kara Karunga, neyi ga rugana ntani neyi nga ka rugana komeho.—Epis. 89:7, 8.

“AME NGANI TANGA EDINA LYAHOMPA”

Eyi ga rongere vantu Mosesa kwa va pwizumukisire. Erongo olyo kwa demenene kedina lyaKarunga ntani koyikara yaJehova (Tara paragarafu 8) *

8. Kuliza naDeuteronomium 32:2, 3, ngapi omu Jehova ana hara vakareli vendi va ruganese edina lyendi?

8 Komeho Vaisraeli va hwilire moSirongo sEtumbwidiro, Jehova kwa rongere Mosesa rusumo. (Deut. 31:19) Jehova kwa pangerere Mosesa a ronge Vaisraeli rusumo oro. (Resa Deuteronomium 32:2, 3.) Nsene tu teda ko kovelise 2 ntani 3, ayo kulikida nawa-nawa asi Jehova kapi ana hara edina lyendi va lihoreke ndi va dire kuliruganesa morwa alyo kwa pongoka unene. Nye age kuna hara edina lyendi va lidive vantu navenye! Apa Mosesa ga rongere Vaisraeli kuhamena Jehova nedina lyendi, azo kwa kere sili mfumwa koVaisraeli! Ngwendi moomu mvhura azi vatere yimeno yikure, eyi ga va rongere Mosesa kwa nkondopekere epuro lyawo nokuvakorangeda. Yisinke natu rugana yipo nose tu vatere vantu va lizuvhe monkedi zangoso?

9. Ngapi omu natu pongora edina lyaKarunga?

9 Nsene kuna kara moyirugana yokuzuvhisa, twa hepa kuruganesa Bibeli yipo tu likide vantu edina lyaKarunga. Kuvhura hena tu va pe yimbapiratjangwa yetu nonovidiyo ntani nokuvalikida eyi ya kara kointaneta zetu, eyi ayi yererepeke Jehova. Kuvhura hena tu tantere vakwetu kuhamena Karunga ogu twa hara noyikara yendi, apa atu kara koyirugana, kosure ntani nomorugendo. Nsene tu tantera vantu kuhamena eyi nga ka tu ruganena Jehova komeho ntani neyi nga ka rugana kevhu, ayo kuvhura ngayi va vatere va dimburure omu Jehova ga tu hara. Ntani nsene tu tantera vantu kuhamena Guhyetu geharo, ose ngatu pongora edina lyaKarunga. Ose ngatu vatera vantu va kwate egano asi eyi vava ronga kuhamena Karunga kapisi usili. Eli yilyo lyelike erongo eli ngali va vatera va gwane epwizumuko.—Jes. 65:13, 14.

10. Morwasinke natu dilira kuronga vantu nompango daKarunga delike?

10 Apa atu rongo vantu Bibeli, ose tuna hara kuvavatera va dive edina lyaKarunga nokuliruganesa. Ntani tuna hara kuvavatera va dive Jehova momunene. Nye ayo kapi ngayi tu tompoka nsene tu ronga tupu vantu nompango daJehova nokuvatantera eyi nava rugana. Murongwa goBibeli gomuwa kuvhura a lironge nompango daJehova nokudihara, nye ayo kuvhura yi mu tumangede a limburukwe Jehova morwa ga mu hara ndi? Diworoka asi Adamu naEva nawo va divire nompango daKarunga, nye awo kapi va mu here. (Gen. 3:1-6) Yipo nye, ayo kapi tupu ya gwanena po kuronga vantu nompango daKarunga delike.

11. Ngapi natu vatera varongwa vetu woBibeli va hare Jehova ngomu tuna kuvaronga nompango daKarunga?

11 Nompango daJehova nongwa ntani ado narunye kutuvatera. (Epis. 119:97, 111, 112) Nye varongwa vetu woBibeli kuvhura va dire kuyimona ngoso nsene va dira kuyikwata egano asi Jehova kwa tura po nompango odo morwa kwa tu hara. Yipo nye, twa hepa kupura varongwa vetu asi: “Omu ono kugazara, morwasinke Jehova ga pulira vakareli vendi va dire kuyirugana eyi? Yisinke ayi likida eyi kuhamena Jehova?” Nsene tu vatera varongwa vetu va gazadare kuhamena Jehova nokuhara edina lyendi, eyi ngatu va ronga ngayi va twa komutjima. Ano eyi ngayi va ninkisa va hare Jehova nonompango dendi. (Epis. 119:68) Epuro lyawo ngali pama ntani awo ngava lididimikira maheteko aga ngava ligwanekera nago.—1 Kol. 3:12-15.

‘OSE NGATU LIMBURUKWA HOMPA KARUNGA GWETU’

Ndafita kwa kere nonomutjima mbali sikando simwe (Tara paragarafu 12)

12. Yisinke ya ninkisire Ndafita a kare nonomutjima mbali ntani yitundwamo musinke ya kere?

12 Nonkango “nomutjima nagunye” edi ga tjenge Ndafita mEpisarome 86:11, NW nado kwa kara nomulyo. Ndafita ga yi divire asi ayo ureru komuntu mokukara nonomutjima mbali. Sikando simwe apa ga kere keguru lyonzugo age kwa mwene mukadavantu kuna kuzogana. Posiruwo oso, Ndafita kwa kere nonomutjima mbali. Age ga divire mpango zaJehova ezi azi tanta asi: “Walye o dovaukire mukadamukweni.” (Ex. 20:17) Nye age kwa twikilire kumutarurura. Eyi kulikida asi Ndafita kwa kere nonomutjima mbali. Age kwa here kuhafesa edowo lyendi ntani age kwa here kuhafesa Jehova. Nampili ngomu Ndafita ga here Jehova nokumutjira, age kwa tokwere kulihafesa mwene. Ano eyi kwa mu ninkisire a ture po etokoro lyedona ntani age kwa nyatekere edina lyaKarunga. Ndafita kwa ninkisire epata lyendi ntani navamwe va ligwanekere noyitundwamo yoyidona.—2 Sam. 11:1-5, 14-17; 12:7-12.

13. Yisinke yina kulikida asi Ndafita konyima kapi ga ya kere nonomutjima mbali?

13 Jehova kwa pukwilire Ndafita ntani age ga tengwidilire po elikwatakano lyendi kumwe naJehova. (2 Sam. 12:13; Epis. 51:2-4, 17) Ndafita kwa diworokere yitundwamo yoyidona eyi ga ligwanekerere nayo apa ga kere nonomutjima mbali. Nonkango dendi edi da kara mEpisarome 86:11, NW kuvhura kuditoroka hena asi: “Vatera nge ni dire kukara nonomutjima mbali.” Jehova ga vaterere Ndafita a dire kukara nonomutjima mbali ndi? Nhi, morwa nonkango daKarunga konyima kwa ya tente asi Ndafita mutjima gwendi “gwa hamene nawa-nawa kwaHompa Karunga gwendi.”—1 Vah. 11:4; 15:3.

14. Epuro musinke twa hepa kulipura natuvenye ntani morwasinke natu lipulira epuro olyo?

14 Sihonena saNdafita kutukorangeda ntani kuturondora. Mokumona asi age kwa tulire nzo, sihonena sendi kuna kara erondoro kovakareli navenye vaJehova. Yi kare asi nare twa tameka kukarera Jehova ndi ntaantani, twa hepa kulipura asi: ‘Ame kuna kukondja yipo ni dire kupulisira Satana a ninke nge ni kare nonomutjima mbali ndi?’

Satana kukondja yipo a tu ninkise tu kare nonomutjima mbali. Wa ha mu pulisira! (Tara paragarafu 15-16) *

15. Ngapi omu utjirwe au tu vatere apa atu mono efano eli ali pindura madowo goruhonda?

15 Pasihonena, yisinke o rugana apa o mono efano kotivi ndi kointaneta eli nali vhura kupindura madowo gokuligwanekera panyama? Ayo ureru kulitantera nyamoge asi alyo kapisi efano lyoruhonda. Nye nampo Satana kuna kuliruganesa yipo a ku ninke o kare nonomutjima mbali. (2 Kol. 2:11) Efano olyo kuna kara ngwendi ekuva eli ava ruganesa vantu mokutaura sitji sosinene. Pomuhowo, muntu kutopera mutwe gekuva mositji esi ana hara kutaura, ano ngomu ana kutwikira kutopagera ekuva mositji oso, konyima tasi ligaunuka. Efano eli ali moneka ngwendi kapisi lyoruhonda, kwa fana ngwendi mutwe gwekuva. Pomuhowo alyo kumoneka ngwendi kwato siponga, nye konyima alyo kuvhura kuninkisa muntu a kare nonomutjima mbali nokudira kulimburukwa kwaJehova. Yipo nye, nyokera po nkenye eyi nayi kuninkisa o kare nonomutjima mbali! Ntani twikira kutjira edina lyaKarunga nomutjima nagunye!

16. Mapuro musinke twa hepa kulipura nyamwetu, nsene kuna kuligwanekera neheteko?

16 Kugusa ko mafano aga aga pindura madowo goruhonda, Satana kuruganesa hena yininke yokulisiga-siga yipo atu heteke. Yisinke atu rugana apa atu kara moukaro owo? Kuvhura tu gazare asi: ‘Mokumona asi kapi tava gusa nge mombunga nsene ni yi rugana, eyi kulikida asi ayo kapisi epuko.’ Ayo epuko kugazara ngoso. Ayo ya wapa kulipura mapuro ngwendi gaga gana kukwama ko: ‘Satana kuna kuruganesa eheteko eli yipo a ninkise nge ni kare nonomutjima mbali ndi? Ayo nayi nyateka edina lyaJehova nsene ni rugana eyi nina hara kurugana ndi? Eyi nina hara kurugana nayi hedesera nge pepi naKarunga ndi nayi ninkisa nge ni kare ure nendi?’ Lipura mapuro ngwendi gogo. Ntani hundira Jehova a ku pe unongo yipo o limburure mapuro ogo nawa, wa hana kulikumbagera nyamoge. (Jak. 1:5) Nsene o yi rugana, ayo ngayi kupopera. Ayo ngayi kuvatera o nyokere po maheteko ngwendi moomu ga yi rugene Jesus apa ga tente asi: “Zende kwina, Satana.”—Mat. 4:10.

17. Morwasinke natu nyokerera po kukara nonomutjima mbali? Yi fanekesa.

17 Ose kapi ngatu gwanena mo uwa nsene tu kara nonomutjima mbali. Pasihonena, gazara kuhamena sipana somaudano esi sa kara novadani ava ava dili kulizuvha. Vamwe nampo kwa hara kulipaparera mfumwa, ano vamwe kwa hara kukwama noveta davene ntani kapi ava fumadeke mudeuli gosipana oso. Vadani vangoso udigu kufunda marumbasano. Nye nsene vadani va ruganena kumwe, awo narunye kufunda marumbasano. Mutjima goge nove kuvhura gu fane ngwendi sipana oso nsene eyi wa hara nomagazaro goge ntani nomalizuvho goge nayinye kwa hara kuhafesa Jehova. Diworoka asi Satana kuna hara o kare nonomutjima mbali. Age ana hara eyi o gazara neyi wa hara ntani nomalizuvho goge ga lirwanese nonompango daJehova. Nye mokuninka asi o karere Jehova, wa hepa kunyokera po kukara nonomutjima mbali. (Mat. 22:36-38) Yipo nye, wa ha pulisira Satana a kuninkise o kare nonomutjima mbali!

18. Kuliza nononkango edi da kara mwaMika 4:5, yisinke ono tokomene kurugana?

18 Kanderera kwaJehova ngwendi Ndafita ogu ga tente asi: “Vatera nge ni tjire edina lyoge nomutjima nagunye.” Kondja paapa wa hulira yipo o sikise mo nonkango odo. Nkenye eyi ono kurugana nkenye ezuva, tokomena kulikida asi ove kwa fumadeka unene edina lyaJehova lyokupongoka. Mokumona asi ove kuna kara Mbangi zaJehova, nsene o yi rugana ove ngo retera edina lyaKarunga mfumwa. (Yis. 27:11) Ntani natuvenye ngatu uyunga nonkango ngwendi dedi ga uyungire Mika asi: “Ose ngatu tongamena, tatu limburukwa HOMPA Karunga gwetu narunye nanarunye.”—Mika 4:5.

RUSUMO 41 Zuvha ekanderero lyange

^ para. 5 Mosirongwa esi tatu ka zogera nonkango edi ga uyungire Ndafita mekanderero lyendi eli va tjanga mEpisarome 86:11, 12, NW. Yisinke ayi tanta kutjira edina Jehova? Morwasinke natu tjilira ndi natu fumadekera edina olyo? Ntani ngapi omu kutjira edina Jehova ayi tu vatere nsene tuna hara kurugana yininke yoyidona?

^ para. 2 Episarome 86:11, NW “Ronga nge hompa eyi ono harere nge asi ni yi rugane, nkumwe ngani yi limburukwe. Vatera nge ni tjire edina lyoge nomutjima nagunye.”

^ para. 54 EFANO Epenuno 9: Mosesa kwa rongere vantu vaKarunga rusumo oru rwa fumadekere Jehova.

^ para. 58 Epenuno 12: Eva kapi ga nyokerere po edowo lyedona. Mokulisiga, ose kunyokera po mafano ndi nombudi edi adi vhuru kupindura madowo gomadona nokunyateka edina lyaKarunga.