1. Okutila owoma Huku oityi? Iya omokonda yatyi vana vehole Siovaa vesukisila okukala nowoma oo?

OVAUMBILI va Huku vemuhole iya vena owoma nae. Onondaka ombo, ngoti mbutupu etyi mbapopia! Mahi owoma tukahi nokupopia, hawoma-ko ngou tuna nomunthu omukalavi. Monthele ei, matupopi owoma umwe welikalela. Ovanthu vokuna owoma oo, vena unene onthilo na Huku. Kavahande okulinga natyike otyivi opo vahanyone oupanga wavo na Tate yavo wo keulu. — Sal. 111:10; Pro. 8:13.

2. Ovipuka patyi vivali matulilongesa vivasiwa mu Salmo 86:11?

² Tanga Salmo 86:11. Onondaka mbo velesikulu ei, mbulekesa okuti Ohamba Daviti ankho utyii okuti ovanthu vena okutila owoma Siovaa. Pahe matutale oñgeni tupondola okuendela monondaka mba Daviti. Tete, matulilongesa omokonda yatyi tuesukisila okutila owoma enyina lya Huku. Vali, matulilongesa oñgeni tupondola okulekesa okuti tuna owoma nenyina lya Huku movipuka tulinga ononthiki mbatyo ambuho.

3. Oityi Moisesi amuene tyemukuatesileko okutualako okutila owoma enyina lya Huku?

³ Soka oñgeni Moisesi elitehelele etyi ankho eli meleva, pahe Siovaa emumonekela. Omukanda Estudo Perspicaz wapopia okuti “mokutala [Moisesi] wamuene otyipuka tyihuvisa vali kovipuka aviho viaendele-po etyi Sesusi Kilisitu eheneye  pano pohi.” Moisesi weivile onondaka tyafuile mbapopilwe noandyu mbati: “Siovaa, Siovaa, Huku wokankhenda, wevela, wahanumana liwa, nokuna oluembia olunene, notyili. Una oluembia olunene novanthu ovanyingi, wevela oviponyo, novipengi, no nonkhali.” (Êx. 33:17-23; 34:5-7) Tyafuile apeho tyina Moisesi atumbula enyina lya Huku, ankho uhinangela onthiki oyo. Otyo konyima apopilile ova Isilayeli opo “vatile owoma enyina ewa [lya Huku] iya litilisa owoma.” — Deut. 28:58.

4. Oityi tyipondola okutulunda okukala unene nonthilo na Siovaa?

⁴ Tyina tusoka kenyina Siovaa, tupu otyiwa okusokolola ku hekulu yenyina liatyo. Tuesukisa okuhinangela ovituwa viae. Okuhinangela okuti Siovaa utupu natyike tyimupona, omunongo, omuviuki, una oluembia. Okusokolola kovituwa ovio novikuavo vali, matyitulundu okukala unene nonthilo nae. — Sal. 77:11-15.

5-6. (a) Enyina lya Huku lihangununa-tyi? (b) Ngetyi tyipopia Êxodo 3:13, 14 na Isaías 64:8, oñgeni Siovaa afuisapo etyi apanga?

⁵ Oityi twii konthele yetyi enyina lya Huku lihangununa? Ovanongo ovanyingi vehole okupopia okuti enyina Siovaa lihangununa okuti “Ngwe Ufuisapo Etyi Ahanda.” Enyina olio lituhinangelesa okuti natyike tyimutyika okulinga etyi ahanda. Etyi ahanda tyilingwe, tyilingwa umwe. Ñgeni ngotyo?

⁶ Siovaa upondola okukala ovipuka aviho opo afuisepo etyi ahanda. (Tanga Êxodo 3:13, 14.) Omikanda vietu vihole okutulunda okusokolola ku otyo. Siovaa tupu upondola okukuatesako ovaumbili vae ovakuankhali okukala etyi vesukisa okukala na vemuundapele, avafuisapo etyi ahanda. (Tanga Isaías 64:8.) Ongotyo Siovaa afuisapo ovipuka apanga. Natyike tyimutyika okulinga etyi apanga. — Isa. 46:10, 11.

7. Oityi matyitukuatesako okutualako okutila owoma Tate yetu wo keulu?

⁷ Opo tutualeko okutila owoma Tate yetu  wo keulu, otyiwa okusokolola ku etyi alinga no ku etyi etukuatesako okulinga. Mongeleka, oñgeni tukala tyina tusokolola kovipuka ovinyingi atunga? Tuhuva unene na Siovaa. (Sal. 8:3, 4) Oñgeni ukala tyina usokolola kovipuka Siovaa ekukuatesako okulinga opo afuisepo etyi ahanda? Onthilo una nae iliyawisa, hatyo? Enyina Siovaa tyotyili litilisa umwe owoma! Enyina olio lipopia etyi Tate yetu ekahi, atyiho alinga, netyi makalinga komutwe wandyila. — Sal. 89:7, 8.

8. Ngetyi tuvasa mu Deuteronômio 32:2, 3, oñgeni Siovaa atala enyina liae?

⁸ Etyi ova Isilayeli vehungi kokunyingila Motyilongo Valaelwe, Siovaa alongesa otyiimbo Moisesi. (Deut. 31:19) Atumu Moisesi etyilongese vakuavo. (Tanga Deuteronômio 32:2, 3.) Ovelesikulu ya 2 no ya 3, mbulekesa nawa okuti Siovaa kahande enyina liae liholekwe. Kahande ovanthu vasoke okuti likola unene, avehelitumbula. Uhanda ovanthu aveho vanoñgonoke enyina liae. Ova Isilayeli tyafuile vetyipandele unene tyina ankho Moisesi aimba otyiimbo tyihilivika Huku, nenyina liae. Otyiimbo otyo Moisesi evelongesa, tyapamekele unene ekolelo liavo, avakala ngoluhongo luanyenyua nawa. Oityi tupondola okulinga opo ovanthu tulongesa navo vakale ngotyo?

9. Oñgeni tupondola okukuatesako okusukukisa enyina lya Huku?

⁹ Tyina tuli movilinga viokuivisa umbo na umbo, na tyina tuivisa mounyingi, tupondola okulekesa ovanthu enyina lya Huku mo Mbimbiliya. Tupondola okuveavela omikanda, nokuvelekesa ono vidiu, nokuvepopila etyi tyivasiwa mo site yetu. Tyina tuli kovilinga, na tyina tuli kosikola, na tyina tuna oku tuenda nako, tupondola okutaindya onomphitilo mbokutolela vakuetu oñgeni Tate yetu woluembia ekahi. Tyina tupopila vakuetu etyi Siovaa ahandela ovanthu nohi, ngotyo tukahi nokuvekuatesako okumutala monkhalelo yelikalela. Hamwe vapondola okuimbuka okuti Huku uvehole unene. Tyina tulongesa ovanthu otyili konthele ya Tate yetu Siovaa, ngotyo tukahi nokukuatesako okusukukisa enyina liae, mokonda tukembulula omatutu valongeswa konthele yae. Ovipuka tulongesa ovanthu vivekalesa nawa! — Isa. 65:13, 14.

10. Omokonda yatyi okulongesa ovalongwa vetu ovitumino vya Huku katyituuka?

¹⁰ Tyina tulongesa ovalongwa vetu, tuesukisa okuvekuatesako okunoñgonoka enyina lya Huku, nokulitumbula. Mahi otyo vala katyituuka. Tupu tuesukisa okuvenoñgonokesa hekulu yenyina olio. Okuti ovalongwa vetu mavanoñgonoka nawa Siovaa Huku, inkha tuvelongesa vala ovipuka atuma okulinga nevi ailika? Omulongwa wokuna omutwe upondola okunoñgonoka liwa ovitumino vya Huku, evipande. Mahi okuti mahande okuendela movitumino ovio mokonda uhole Siovaa? Hinangela okuti Andau na Eva ankho vei nawa otyitumino tya Huku. Mahi okuti ankho vehole Una wokueveavela otyitumino otyo? (Gên. 3:1-6) Muaina, okulongesa vala ovalongwa vetu ovitumino vya Huku, katyituuka.

11. Tyina tulongesa ovalongwa vetu ovitumino vya Huku, oñgeni tupondola okuvekuatesako okuhumba Una wevipaka-ko?

¹¹ Ovitumino vya Siovaa vikahi nawa. (Sal. 119:97, 111, 112) Mahi hamwe ovalongwa vetu hangotyo-ko vevitala. Opo vahumbe ovitumino vya Siovaa, tete vena okunoñgonoka okuti Siovaa wevipaka-ko mokonda uvehole unene. Ngotyo, tupondola okupula omulongwa wetu okuti: “Tyina usoka, omokonda yatyi Huku etutumina okulinga etyi na tyina,  etuilika okulinga etyi? Oityi otyitumino otyo tyikulongesa konthele ya Huku?” Opo tuhike komitima viovalongwa vetu, tuesukisa okuvekuatesako okusoka ku Siovaa, nokuhumba enyina liae. Inkha tulinga ngotyo, ovalongwa vetu kamavahumbu vala ovitumino vya Huku, mahi tupu mavahumbu Una wevipaka-ko. (Sal. 119:68) Mavapame motyili, avetyivili okukoleleya movitateka vimoneka ngatyina otupia. — 1 Kol. 3:12-15.

12. Omokonda yatyi Daviti akalele nomitima vivali, iya otyo atyieta-tyi?

¹² Mu Salmo 86:11, Ohamba Daviti yahoneka onondaka mbukahi nawa mbati: “Waneka omutima wange.” Daviti wamuene okuti tyapepuka okukala nomutima weliyapuka. Nthiki imwe etyi ankho ekahi keulu liondyuo, amono omukai wa mukuavo ulikoha. Monthiki oyo, okuti omutima wa Daviti wahonya ine weliyapuka? Daviti ankho wii otyitumino tya Siovaa tyokuati, “wahapeleye omukai wa mukuenyi.” (Êx. 20:17) Mahi Daviti atualako okutala ku Bateseba. Atoko omatala evali! Pahe atyiti, oe uhanda omukai wamuene, oe uhanda okuhambukiswa Siovaa. Namphila ankho ehole Siovaa tunde kohale iya ankho una owoma wokumunumanesa, akala nomalusoke omavi, alingi onkhali. Onkhali yae, aisilisa enyina lya Huku, ayetela ovitateka ovanthu vehena etyi valinga, okukutikinyamo ombunga yae muene. — 2 Sam. 11:1-5, 14-17; 12:7-12.

13. Oñgeni tutyii okuti omutima wa Daviti wahonyene vali?

¹³ Siovaa waviyulile Daviti, etavela, akala vali noupanga omuwa nae. (2 Sam. 12:13; Sal. 51:2-4, 17) Mahi okutuka opo, Daviti apeho ankho uhinangela ovitateka akalele navio etyi ayeka omutima wae uliyapuke. Monondaka ononkhuavo, mo Salmo 86:11, Daviti waita okuti: “Ndyavele omutima wike.” Okuti Siovaa wemukuatesileko okuhonyeka omutima wae? Yoo! Mokonda konyima Ombimbiliya yapopia okuti Daviti “walandulile Siovaa Huku yae, nomutima wae auho.” — 1 Reis 11:4; 15:3.

14. Oityi atuho tuesukisa okulipula iya omokonda yatyi?

¹⁴ Ongeleka ya Daviti yati, oyo itupameka, oyo itulondola. Onkhali yae ituhinangelesa okuti atuho tuesukisa okulunguka. Tyilinge tuehimbika okuumbila Siovaa pehepano, tyilinge tukahi-ale nokumuumbila omanima omanyingi, atuho tuesukisa okulipula okuti: ‘Okuti ndyikahi nokuanya omaliva a Satanasi okuyapula omutima wange?’

15. Oñgeni owoma nenyina lya Huku utukuatesako okulunguka komalutalatu ovanthu vavala omapita?

 ¹⁵ Mongeleka, oityi ove ulinga inkha motelevisau no mo Internete mumoneka omunthu wavala omapita? Utyii umwe okuti ovipuka ovio vipondola okukuetela omalusoke omavi, mahi hamwe upondola okulipopila okuti: ‘Etyi tyitupu-ale etyi tyilinga mokonda kavena nokulinga ovipuka viasila.’ Mahi okuti ngotyo, ha Satanasi ukahi nokuyapula omutima wove? (2 Kol. 2:11) Otyo tyelifwa nokuvambula epundi nonkhava. Tyina omunthu avambula, katyoko vala like, alivambuka. Upalaika atee livambuka. Okuti weete oñgeni omalutalatu no novidiu mbovanthu vavala omapita mbelifwa netyi tyilinga omunthu oo? Ovipuka vimoneka ngoti ovitutu, ngoti kavisilivila, katutu-katutu vipondola okuyapula omutima wetu, avitulingisisa onkhali, atuyekepo okukala ovakuatyili ku Siovaa. Ngotyo, wahayeke otyipuka natyike otyivi tyinyingile momutima wove! Tualako nomutima wahonya, opo utile owoma enyina lya Huku.

16. Tyina tuhongiliyua okulinga otyipuka tyimwe otyivi, omapulo patyi tuesukisa okulipula?

¹⁶ Tyihe-otyo vala, tupu Satanasi utuhongiliya novipuka ovikuavo. Oityi uhole okulinga tyina ekuhongiliya? Tyapepuka okusoka okuti kaviapengele unene. Mongeleka, hamwe tupondola okusoka ñga: ‘Otyipuka etyi tyafuile hatyiviko unene mokonda inkha ndyityilinga himapolwa mewaneno.’ Olusoke olo luapenga! Otyiwa okulipula okuti: ‘Okuti etyi otyo Satanasi ahanda okuyapula natyo omutima wange? Inkha ndyityilinga, oñgeni matyikalesa enyina lya Huku? Okuti otyipuka etyi ndyikahi nokusoka okulinga matyipameka oupanga wange na Huku ine matyinthyondovola kwe?’ Sokolola komapulo oo, mahi uhelikembe. Ita Siovaa ekukuateseko okutala etyi  tyili-tyili tyikahi momutima wove. (Tia. 1:5) Okulinga ngotyo, tyipondola okuyakulila oupanga wove na Siovaa. Tyipondola okukukuatesako okuanya omaliva a Satanasi, ngetyi tyalingile Sesusi etyi emupopila okuti: “Pita Satanasi!” — Mat. 4:10.

17. Omokonda yatyi hatyiwa-ko okukala nomitima vivali? Popia ongeleka.

¹⁷ Okukala nomitima vivali hatyiwa-ko! Soka kotyikundyi tyokusana ombola. Ñgeno vamwe kavelivili, ovakuavo vahanda vala okulihilivika. Vamwe kaveivi, ovakuavo vetupu onthilo nomulongesi wavo. Okuti ovanthu ngovo venda kokule? Mahi pahe soka kotyikundyi otyikuavo. Aveho velivila, nokulingila kumwe ovipuka. Ovanthu ngo ovo valinga ovipuka ovinyingi, hatyo? Omutima wove weelekwa notyikundyi otyo. Inkha omalusoke ove, nomahando ove, nonkhalelo utala ovipuka viundapela kokulike mefendelo lya Siovaa, opo moende kokule. Hinangela okuti Satanasi uhanda ove utoke omatala evali. Uhanda ungwangwane. Nthele imwe una ovitumino vya Siovaa, onthele onkhuavo, Satanasi uhanda ukale nomalusoke omavi. Mahi ove utyii okuti una okuumbila Siovaa nomutima wove auho. (Mat. 22:36-38) Uhayeke Satanasi ayapule omutima wove!

18. Oityi ove watokola okulinga?

¹⁸ Likuambela ku Siovaa ngetyi tyalingile Daviti. Muita ‘awaneke omutima wove.’ Linga ononkhono mbokuendela monondaka mbelikuambelo olio. Linga atyiho opo omatokolo ulinga ononthiki mbatyo ambuho alekese okuti una owoma nenyina lya Huku, tyilinge omatokolo omanene tyilinge omatutu. Onthue tuatyinda enyina lya Huku, tyetyi tuihanwa okuti Tunombangi mba Siovaa. Pahe tyina tulinga ovipuka ovio, tulekesa okuti tuahumba enyina olio. (Pro. 27:11) Atuho matupopi ngetyi tyapopile omuuli Mikeia okuti: “Onthue matuendela menyina lya Siovaa.” — Miq. 4:5.