1. Me yẹ ofẹnzẹ Osolobrugwẹ, mesoriẹ o fo nẹ eri vwo ẹguọlọ kpahen Jehova i dje yi phia?

ILELE KRISTI i vwo ẹguọlọ kpahen Osolobrugwẹ, aye a ji zofẹn yen. Ihworho ezẹko ina sabu ta taghene ẹmro erana i kparehaso oma aye. Ọrẹn, a vwa tẹmro kpahen aruẹ ofẹn rọ suẹ ighweghwe-e. Ene yono kpahen aruẹ ofẹn oghẹnrensan. Ihworho ri vwo aruẹ ofẹnzẹ ọnana, a họghọ rẹn Osolobrugwẹ nẹ ẹhẹn sa. Aye a guọlọ ru oborẹ ọnọ lẹrhẹ evwan biomu Ọsẹ aye rọ ha obẹ odjuwu-u, fọkime aye a guọlọ nẹ onyerẹnkugbe aye ọ ghwọghọ-ọ.—Ps. 111:10; Prov. 8:13.

2. Sekpahen oborẹ Orodje David ọ tare uvuẹn Psalm 86:11, ekwakwa eva ego ye ne yono kpahen?

² Se Psalm 86:11. We rhe roro kpahen ẹmro erana, wu na sabu mẹrẹnvwrurhe taghene Orodje David o vwẹruọ oborẹ ofẹnzẹ Osolobrugwẹ o mevirhọ. Jene roro kpahen oborẹ ene ru ha ẹmro i David ruiruo. Ọrukaro, ene yono kpahen oborẹ ọsoriẹ o fo na họghọ rẹn odẹ Osolobrugwẹ. Ọreva, ene yono kpahen oborẹ ene ru djephia taghene a họghọ rẹn odẹ na uvuẹn akpenyerẹn ọwan kẹdẹkẹdẹ.

3. Me yi Moses o rhiẹromẹrẹn rọ ha userhumu riẹn họghọ rẹn odẹ Osolobrugwẹ?

³ Roro kpahen iroro i Moses o vwori ọke ro rhuẹn uvuẹn unu rọ ha uvuẹn atita, nọ mẹrẹn odidi Jehova rọ nyavrẹn uvuẹn emena arudo. Ọbe na Insight on the Scriptures  nọ tare taghene “ọkezẹko ọnana yẹ oborẹ ọ mai rhiẹ emru igbevwunu rẹ onyakpọ ọ mẹrẹn ne bọmọke i Jesu Kristi ọ ki rhe.” Moses no rhon ẹmro enana rẹ ọmakashe i Jehova ọ tare: “Jehova, Jehova, Osolobrugwẹ arodọmẹ ọrhẹ aruẹdọn, ọ vwọ kiki tuekwẹre-e, ọ vuọnren rhẹ ẹguọlọ atamwu ọrhẹ urhomẹmro, ro dje ẹguọlọ atamwu rẹn uriusionrin buebun, rọ harhomu orusọ, ogbegbon, ọrhẹ ọdandan.” (Ex. 33:17-23; 34:5-7) Ọkezẹko, Moses ọ karorhọ oborẹ o rhiẹromẹrẹn na ọke rọ ha odẹ i Jehova ruiruo. Ọnana yẹ ọsoriẹ i Moses ọ ha orhetio rẹn ihworho Osolobrugwẹ taghene aye i “zofẹn odẹ i Jehova ro vwo odidi ro ji gbunu na.”—Deut. 28:58.

4. Iruemru ego ye ne roro kpahen rọ nọ ha userhumu rẹn ọwan họghọ rẹn Jehova rhọ?

⁴ Erhe roro kpahen odẹ i Jehova, o fori ne roro kodo kpahen ohworho ro vwo odẹ na. O fori na karorhọ iruemru ro vwori, jerẹ omẹgbanhon, ẹghwanren, orhienbro ọsoso ọrhẹ ẹguọlọ. Erhe roro kpahen iruemru enana ọrhẹ erọrọ, ana sabu họghọ rẹn Jehova.—Ps. 77:11-15.

5-6. (a) Me yẹ odẹ Osolobrugwẹ o mevirhọ? (b) Lele oborẹ ọ ha Exodus 3:13, 14 ọrhẹ Isaiah 64:8, izede ego yi Jehova o ru lẹrhẹ ekwakwa phia?

⁵ Me ye rhe kpahen oborẹ odẹ Osolobrugwẹ o mevirhọ? Egba irherhe buebun i kweri taghene odẹ na Jehova o mevirhọ “Ohworho rọ Lẹrhẹ Ekwakwa Phia.” Ọrana nọ karorhọ ọwan taghene a sabu jaghwẹrhọ ọhọre i Jehova-a, ọnọ ji sabu lẹrhẹ ekwakwa phia. Izede ọgo?

⁶ Jehova ọnọ sabu lẹrhẹ ekwakwa phia nyoma ro no rhiẹ oborẹ ọ guọlọre nọ sabu ruẹ ọhọriẹ gba. (Se Exodus 3:13, 14.) A karorhọ ọwan ọgbọ buebun taghene o fori ne roro kpahen iruemru igbevwunu erẹ Osolobrugwẹ. Jehova ọnọ sabu ruẹ idibo yi ri vwa gba, nẹ aye i rhiẹ oborẹ ọ guọlọre nẹ aye i sabu ga ye ji ruẹ ọhọriẹ gba. (Se Isaiah 64:8.) Nyoma izede enana, Jehova no ruẹ ọhọriẹ phia. O vwo oborẹ ọnọ sabu da ye obọ ji, ro no jo ruẹ ọhọriẹ gba-a.—Isa. 46:10, 11.

7. Marhẹ ene ru bọn ọdaremẹro re vwori kpahen Jehova rhọ?

 ⁷ Ana sabu bọn ọdaremẹro re vwori kpahen Jehova rhọ, nyoma re ne roro kodo kpahen oborẹ o ru harẹn ọwan ne ọrhẹ oborẹ ọ ha ọwan ruẹ. Jerẹ udje, erhe roro kodo kpahen igbevwunu emama, oborẹ i Jehova o ru ne no gbe ọwan unu. (Ps. 8:3, 4) Habaye, erhe roro kodo kpahen oborẹ i Jehova o ru lẹrhẹ ọwan ru ọhọriẹ, na họghọ okokodo riẹn. Odẹ na Jehova ghini igbevwunu! O sekpahen oborẹ Ọsẹ na ọ havwọ, oborẹ o ru ne ọrhẹ oborẹ ono ruo obaro na.—Ps. 89:7, 8.

8. Me yẹ Deuteronomy 32:2, 3 o djephia kpahen ukẹro ri Jehova ọ ha ni odẹ ye?

⁸ Emọ Israel i ki ruẹ Otọre Ive na, Jehova no yono i Moses ẹmro ijoro owu. (Deut. 31:19) Moses no no ji yono ihworho na ijoro ọnana. (Se Deuteronomy 32:2, 3.) Erhe roro kodo kpahen oghwẹmriẹn ọrẹ 2 ọrhẹ 3, o fiotọre taghene Jehova ọ guọlọ ne ti odẹ ye nu-u, jerẹ oborẹ ọ fon phan re ne se-e. Ọ guọlọre nẹ emama ye ephian i rhe odẹ ye! Ọnana ghini uphẹn ọduado rẹ ihworho ine rhon i Moses ro yono aye kpahen Jehova ọrhẹ odẹ ye! Oborẹ i Moses o yonirin aye ọ rhuọnrhuọn rẹ aye oma jerẹ oso ro tue ghwẹ odin. Marhẹ ono ru mwu ọwan ẹro taghene oborẹ e yono lele ọ họhọ omaran?

9. Marhẹ ene ru ha userhumu phia ruẹ odẹ i Jehova fon?

⁹ Erhe ghwoghwo nẹ oghwa riẹ oghwa yanghene uvuẹn afiede, ana sabu ha i Baibol na dje rẹn ihworho taghene Jehova yẹ odẹ Osolobrugwẹ. Ana sabu tiobọnu ẹbe rẹn aye, dje ividio imemerhen rẹn aye ọrhẹ ekwakwa ri ha uvuẹn iwẹbsaiti ọwan ra họghọ rẹn Jehova. Uvuẹn iruo, isukuru yanghene ọke re nẹ oghwa, ana sabu guọlọ uphẹn re ne ghwoghwo kpahen Osolobrugwẹ ọrhẹ aruẹ ohworho rọ havwọ. Arha ta rẹn awọrọ kpahen ọhọre i Jehova o vwo kpahen ituakpọ ọrhẹ otọrakpọ na, ana lẹrhẹ aye rhe oborẹ i Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen aye te. Erhe yono awọrọ kpahen Ọsẹ ọwan, ne ruẹ odẹ ye fuan. Na ha userhumu rẹn ihworho rhe taghene e yonirin aye efian buebun kpahen Jehova ne. Oborẹ e yono ihworho nẹ i Baibol na sa, yẹ oborẹ ọ mai ghanren rẹn aye.—Isa. 65:13, 14.

10. Arha ha uyono i Baibol phia, mesoriẹ o vwo fo ne yono ihworho irhi Osolobrugwẹ ọvo?

¹⁰ Arha ha uyono i Baibol phia, a guọlọ ha userhumu rẹn ere yono rhe odẹ i Jehova ji haye ruiruo. Habaye, a guọlọ ha userhumu rẹn aye rhe oborẹ odẹ na o mevirhọ. Ana sabu ruẹ ọrana orhianẹ e yonirin aye kpahen ọkpọvi Osolobrugwẹ, irhi enẹyen, ọrhẹ oborẹ aye ine ru lele ọvo? Ohworho re yono ọnọ sabu yono kpahen irhi Osolobrugwẹ ọvo, irhi na ina ji sabu je yi. Ọrẹn, ohworho re yono na ọnọ huvwele i Jehova fọkime o vwo ẹguọlọ kpahiẹn? Karorhọ, Eve o rhe irhi Osolobrugwẹ, ọrẹn o vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova-a, omaran ji te Adam. (Gen. 3:1-6) Ene vi ru vrẹn ọrẹ ene yono awọrọ kpahen irhi Jehova ọrhẹ oborẹ ọ guọlọ mie ọwan.

11. Erhe yono awọrọ kpahen irhi Jehova, marhẹ ene ru ha userhumu rẹn aye vwo ẹguọlọ kpahen Jehova?

¹¹ Irhi Jehova ọrhẹ oborẹ ọ guọlọ mie ọwan i rhomu rẹn ọwan ọke ephian. (Ps. 119:97, 111, 112) Ọrẹn ihworho ra ha i Baibol yono i sabu mẹrẹn ọnana vwrurhe-e,  jokpanẹ aye i rheri taghene Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen aye. Omarana, ana sabu nọ ohworho re yono: “Mesoriẹ we roro taghene Jehova ọ ta rẹn idibo yi nẹ aye i ruẹ omana yanghene aye i vwe ruie-e? Me yẹ ọnana o yonirin ọwan kpahen aruẹ Ohworho rọ havwọ?” Arha ha userhumu rẹn ihworho re yono roro kpahen Jehova, ji vwo ẹguọlọ okokodo kpahen odẹ ye, ana sabu te ọmudu aye. Ihworho ra ha i Baibol yono ni ne vwo ẹguọlọ kpahen Jehova ọrhẹ irhi enẹyen. (Ps. 119:68) Esegburhomẹmro aye ọnọ gbanhonrhọ, ọnana nọ nọ ha userhumu rẹn aye din ebẹnbẹn ra sa.—1 Cor. 3:12-15.

12. Marhẹ ọmudu i David o ru ghalẹ uvwre ọke owu, me yo nerhumie rhe?

¹² Ẹmro ọghoghanren rọ ha uvuẹn Psalm 86:11 yẹ, ‘Ru ọmudu me rhiẹ ọsoso.’ Ẹhẹn ọfuanfon yo mwu Orodje David ya ẹmro erana. Ọke rọ ha akpọ, ọ mẹrẹn oborẹ ọ lọhọ te ra na ha uphẹn rẹn ọmudu na nọ ghalẹ. Uvuẹn erhirhiẹ owu, ọye ọ ha oberun oghwa ye ọke rọ mẹrẹn ane ọwọrọ rọ wọ. Uvwre ọke ọrana ọmudu i David ọsoso, gbinẹ ọ ghalẹre? O rhe urhi Jehova: “Are i vwe vwo ojemẹ kpahen ane ọreva are-e.” (Ex. 20:17) Ọrẹn, no ji ni ọmase na. Ọmuduie nọ ghalẹre uvwre ojemẹ ro vwo kpahen ọmase na re se Bath-sheba, ọrhẹ oruru ro no ruẹ oborẹ ọnọ merhen i Jehova oma. Dedevwo o jiri ne ri David o vwo ẹguọlọ ọrhẹ ofẹnzẹ i Jehova, ọrẹn no ru lele ojemẹ yen. Uvuẹn erhirhiẹ ọrana, David no ruẹ oborẹ o biomurun. Nọ rhua ofa vwe odẹ i Jehova. Nọ ji lẹrhẹ ihworho ri vwe rhe kpahen oborẹ ọ phiare rioja, tobọ te ekrun ọnẹyen.—2 Sam. 11:1-5, 14-17; 12:7-12.

13. Marhẹ e ru rhe taghene ọmudu i David ọ rharhumu rhiẹ ọsoso?

¹³ Jehova ọ ghwọghwu i David, nọ ji rharhumu vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ ọye. (2 Sam. 12:13; Ps. 51:2-4, 17) David ọ karorhọ okpetu ọrhẹ omiamiamo rọ homaphia ọke rẹ ọmudu ọnẹyen ọ ghalẹ. Ana ji sabu se ẹmro ọnẹyen rọ ha uvuẹn Psalm 86:11 izede omana: ‘Yẹ mẹ ọmudu rọ vwọ ghalẹ.’ Jehova ọ ha userhumu rẹn David no ruẹ ọmudu ọnẹyen no rhiẹ ọsoso? Ee, fọkime ọke oru Jehova no se i David ọhworhare rẹ ‘ọmudu ọnẹyen ọ gbare obaro i Jehova Osolobrugwẹ ọnẹyen.’—1 Ki. 11:4; 15:3.

14. Me yo fori na nọ oma ọwan, mesoriẹ?

 ¹⁴ Udje i David ọ yẹrẹ ọwan uduẹharhaghwẹ ọrhẹ orhetio. Ọdandan ọghwaghwa ro ruru, orhetio rẹn idibo i Jehova inyenana. Sẹ a tuẹn ogame i Jehova rhọ obọ yanghene o jiri ne, o fori na nọ oma ọwan, ‘Mia tiẹn omẹdamu Echu rọ nọ ghalẹ ọmudu mẹ?’

15. Marhẹ ofẹnzẹ Osolobrugwẹ ono ru sẹrorẹ ọwan nẹ ifoto esọsọ re ne no?

¹⁵ Jerẹ udje, wu rha mẹrẹn ifoto uvuẹn ekpetughe yanghene uvuẹn itanẹti rọ nọ sabu lẹrhuọ vwo ojemẹ esọsọ, me wu ne ruo? Ọnọ phẹrẹ re ne roro taghene ifoto na yanghene ughe na rhẹ ọrẹ ihworho ri banfirhọ-ọ. Ọrẹn, ọnọ sabu mevirhọ omẹdamu Echu rọ nọ ghalẹ ọmudu ọwan? (2 Cor. 2:11) Ifoto ọrana ọnọ sabu họhọ ibiẹ iteru rẹ ohworho ọ ha bẹrẹ orhan ọduado. Ugbunu piọpiọrọ ọrẹ uteru na yo kiki fomẹ ruẹ orhan na. Bibiesuọn bibiesuọn, iteru na nọ nọ ruẹ orhan na nyarhẹn ji bẹriẹ. Ifoto ọrhẹ ughe ezẹko ina sabu họhọ ekete piọpiọrọ uvuẹn iteru ọrana? Oborẹ ọnọ sabu họhọ ekwakwa ri vwe fiemru, ọnọ sabu lẹrhẹ ohworho ruẹ ọdandan rọ nọ ghalẹ ọmuduie, ji lẹrhiẹ ja sẹrorẹ emevigbanhon ọnẹyen. Omarana, wu vwa ha uphẹn rẹn kemru kemru rọ sọre nọ ruẹ ọmudu ọnọ-ọ! Dabu sẹroriẹ nọ zofẹn odẹ i Jehova!

16. Arha dẹrughwaroghwẹ edamuni, enọ ego yo fori na nọ oma ọwan?

¹⁶ Haba ifoto ri vwe serhọ, Echu ọ ji ha ekwakwa erọrọ damu ọwan nẹ ne ruẹ oborẹ ọsọre. Marhẹ ana kpahenrhọ ye lele? Ọ phẹrẹre re ne roro taghene ekwakwa enana a sọ-ọ. Jerẹ udje, ana sabu roro: ‘E le me nẹ ukoko fọkiẹ ọnana-a, omarana ọkezẹko o biomu pha-an.’ Aruẹ iroro ọnana ọsọre omamọ. O fori na nọ oma ọwan enọ jerẹ enana: ‘Echu ọ damoma  rọ nọ ha ọdamuni ọnana ghalẹ ọmudu mẹ? Mi rhe vwo iroro rọ sọre, mi na ha ephien vwe odẹ i Jehova? Idjaghwẹ ọnana ọnọ lẹrhe mẹ tikẹrẹ Osolobrugwẹ, gbinẹ ọnọ lẹrhe me tephe riẹn?’ Roro kodo kpahen aruẹ enọ erana. Nẹrhomo na yọ ẹghwanren ne wu sabu kpahenrhọ aye izede urhomẹmro. (Jas. 1:5) Ọnana ọnọ sabu sẹroruọ. Ọnọ sabu ha userhumu wẹn mevigbanhon tiẹn ọdamuni jerẹ i Jesu, ọke rọ ta: “Nya nẹ aran, Echu!”—Matt. 4:10.

17. Mesoriẹ o vwo fo nẹ ọmudu ọwan ọ ghalẹ? Dje udje yi.

¹⁷ O fo nẹ ọmudu ọwan ọ ghalẹ-ẹ. Rorie taghene era fa ibọru kugbe ni vwo ẹghwọ uvwre omoma aye. Ezẹko usuẹn aye i guọlọ odidi omobọ, ezẹko a guọlọ fa ibọru na lele urhi ro suie-en, habaye ezẹko i vwa họghọ rẹn ọro suẹn aye-e. Ihworho enana i sabu fa ibọru na rhẹ efikparobọ-ọ. Ọrẹ ovẹnẹ, aye i rhe vwo okugbe, aye ni na sabu vwo efikparobọ. Ọmuduo ọnọ sabu họhọ eri fa ibọru na rhẹ efikparobọ orhianẹ iroro enọ, ojemẹ, ọrhẹ oborẹ wu guọlọre o serhọ rhẹ ọrẹ i Jehova. Karorhọ, Echu ọ guọlọ ghalẹ ọmudu ọnọ. Ọ guọlọre nẹ iroro enọ, ojemẹ, ọrhẹ oborẹ wu guọlọre nọ kparehaso irhi Jehova. Ọrẹn ne wu sabu ga i Jehova, o fori nẹ ọmudu ọnọ ọ gba. (Matt. 22:36-38) Wu vwa lẹrhẹ Echu ghalẹ ọmuduo-o!

18. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Micah 4:5, me wu brorhiẹn yen wu ne ruo?

¹⁸ Nẹrhomo vwe i Jehova jerẹ David, rọ tare: “Ru ọsoso ọmudu mẹ nọ zofẹn odẹ ọnọ.” Damoma ne wu nyamwu ẹrhomo ọrana. Kẹdẹkẹdẹ, brorhiẹn taghene orhienbro enọ ephian ine djephia taghene wa ha ukẹro ọghoghanren ni odẹ ọfuanfon i Jehova. Wu rhe ruẹ ọnana, ne wu na sabu nyerẹn mwu odẹ na, Oseri Jehova. (Prov. 27:11) Habaye, ọwan ephian ni na sabu ta jerẹ ọmẹraro Micah: “Ame ina ha odẹ i Jehova Osolobrugwẹ ame ha nya bẹmẹdẹ bẹmẹdẹ.”—Mic. 4:5.